Ko e Meʻa ʻOku Mau Tui Ki Aí

Ako fekauʻaki mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

ʻOku talitali lelei ʻa e taha kotoa. ʻAʻahi ki ha ʻapisiasi ofi atu kiate koe.

Ko ha komiunitī kimautolu ʻoku mau tokanga taha kia Kalaisi, ʻi heʻemau fai homau lelei tahá ke ʻofa mo tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻi ai ha feituʻu moʻou heni.
Kumi ha ʻapisiasi ofi atu kiate koe.
People in Lima, Peru: Attending Church

Ngaahi Fehuʻi Angamahení

Ko ha kau Kalisitiane nai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

ʻIo! ʻI he hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku mau tui ai ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá pea mo e Fakamoʻui ʻo e Māmaní. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu kotoa ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau mafakakaukauá. ʻOku mau lau kimautolu ko ha kau muimui mateaki ʻo Sīsū. Neongo ʻoku makehe ha niʻihi ʻo ʻemau ngaahi tuí, ka ʻoku mau tui ʻoku fakahaofi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene moʻuí, ngāué, feilaulaú, mo e toetuʻú mei he angahalá, faingataʻa’iá, mo e maté.

Ako lahi ange ki heʻemau ngaahi tuí.

ʻOku anga fēfē nai ʻa e lotu ʻa e Siasí?

ʻOku kehekehe pē ʻa e taimi lotu ʻa e Siasí ki he faiʻangalotu takitaha. Ka neongo ia, te ke lava maʻu pē ʻo ʻamanaki atu ki ha lotu fakataha maʻá e taha kotoa, hoko atu ai ha ngaahi kalasi maʻá e fānaú, toʻu tupú, mo e kakai lalahí.

ʻOku ui ʻa e fakatahaʻanga lahí ko e “houalotu sākalamēnití.” ʻOku kau ʻi he fakatahaʻanga ko ʻení ha ngaahi hiva, lotu, mo ha ngaahi malanga (pe “ngaahi lea”) ʻoku fai ʻe ha kāingalotu kehekehe ʻo e haʻofangá ‘i he uike takitaha. Ka ko e konga mahuʻinga taha ʻo e fakatahá ʻa e taimi ʻoku mau maʻu ai ʻa e sākalamēnití (ʻa ia ʻoku mei tatau mo e taliʻeikí) ke fakamanatua ʻa e Fakamoʻuí.

Ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi houalotu ʻo e Sāpaté pe kumi ha ʻapisiasi ofi atu kiate koe.

Ko e hā ʻoku ʻi ai ai ʻa e ngaahi temipale ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

Ki he Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku kehe ʻa e temipalé mei he ngaahi fale kehe ʻa e Siasí. Ko e temipalé ko ha feituʻu ia ʻe lava ʻa e Kāingalotú ke maʻu ai ha fakahinohino makehe fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi. ʻI he temipalé ʻoku fakahoko ai ʻe he kāingalotú ha ngaahi fuakava taʻengata (pe ngaahi palōmesi) mo e ʻOtuá. ʻOku kau heni ʻa e ngaahi palōmesi ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú, moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, faivelenga ʻi he nofo-malí, pea ke tokoni ʻo fetauhiʻaki ʻo vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mau maʻú.

ʻIkai ngata aí, koeʻuhí ko ʻemau tui ʻoku taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí, ko e konga lahi ʻo e ngāue ʻoku fai ʻi loto ʻi he ngaahi temipalé ko hono fakamālohia ange ʻo e ngaahi haʻi fakafāmilí. ʻOku fakahoko ʻa e ngaahi mali ʻi he temipalé ke tuʻuloa ʻo taʻengata, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he “fakamāvae ʻe he maté.” ʻOku hoko ʻa e mātuʻá mo e fānaú ko ha fāmili taʻengata ʻi he ngaahi temipalé. ʻE lava foki ke maʻu ʻe he ngaahi kuí ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e temipalé kapau ʻoku fakahoko fakafofonga ia ʻe ha taha ʻi he ngaahi ouau toputapú pea nau tali foki ʻa e ngāue ʻofa ko iá.  Ko e ngaahi temipalé ko ha ngaahi feituʻu femoʻuekina!

Ko e hā ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi folofola ueʻi fakalaumālie ia ʻokú ne akoʻi kitautolu fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha fakahinohino ki heʻetau moʻui fakatāutahá pea ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau ongoʻi ofi ange kia Sīsū Kalaisi. ʻOku maʻu ʻa e hingoá mei fē? ʻI he ngaahi taʻu ʻe laungeau kuohilí, naʻe fakatahaʻi ai ʻe ha palōfita ʻi he kuonga ko iá ko, Molomona ha lekooti ʻo hono kakaí. Naʻa nau fepaki lahi mo e ngaahi faingataʻa tatau mo kitautolú. Pea hangē pē ko kitautolú, naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ʻi heʻenau tafoki kia Sīsū Kalaisí. Maʻu ha fakafeʻiloaki ki he Tohi ʻa Molomoná mo e kau faifekaú.

ʻOku tuʻu fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ko ha toe fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi mo Hono misiona fakalangi ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní. ʻI hono fakatahaʻi ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ʻomi ai ha mahino lahi ange ki he ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu kotoá pea lava ʻo tokoni ke tau ʻunu ʻo ofi ange kiate Ia. 

Ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻoku fengāueʻaki ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku mau tui nai ki he Tohi Tapú?

ʻIo. Ko e Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ko ha tohi folofola toputapu, pea ʻi he muimui ki hono ngaahi akonakí ʻokú ne ʻomi ʻa e fiefiá ki heʻetau moʻuí. ʻOku mau maʻu fakataha foki mo e Tohi Tapú ha ueʻi fakalaumālie ʻi he ngaahi tohi folofola kehe ʻoku makehe ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku nau ngāue fakataha kotoa ke akoʻi mai ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi.

Ako lahi ange fekauʻaki mo ʻemau tuí ʻi he Tohi Tapú.

Mamataʻi Lahi Ange

ʻUnu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá. Talanoa mo e kau faifekaú.

Fakataha ʻi he ʻinitanetí pe ʻi ai tonu. Te mau tali hoʻo ngaahi fehuʻí mo fakafeʻiloaki koe ki hoʻo komuinitī fakalotofonua ʻi he siasí.

Two sister missionaries prepare to ride the subway in Hong Kong

Pōpoaki ʻo e ʻAmanaki Leleí

Ko e faʻa fakaleleí ko ha fili. ʻOkú ke maʻu hoʻo tauʻatāina ke fili ʻa e fakakikihí pe fakaleleí. ʻOku ou tapou atu ke ke fili ke hoko ko ha tokotaha faʻa fakalelei, ʻi he taimí ni pea maʻu ai pē.

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, te tau lava moʻoni ʻo liliu ʻa e māmaní—ʻi he toko taha pea ʻi he fengāueʻaki ʻe taha ʻi he taimi. ʻO founga fēfē? ʻAki hono fakahoʻata atu ʻa e founga ke mapuleʻi ai ʻa e ngaahi faikehekehe loto-totonu ʻo e fakakaukaú ʻi he fefakaʻapaʻapaʻaki mo e fetalanoaʻaki fakaʻeiʻeiki.
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018
Russell M. Nelson
Palōfita mo e palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ko Ha Kolo ʻo e Tuí ʻOku Fakatefito ʻia Sīsū Kalaisi

Four Corners: Primary Children
Meʻa ke ʻAmanaki ki ai ʻi he Lotú
Ko e lotú ko ha hūfangaʻanga ia mei he ngaahi moveuveu ʻo e moʻui fakaʻahó—ko ha feituʻu ia te ke lava ai ʻo moihū ki he ʻOtuá fakataha mo e kakai tui kehe ʻoku nau feinga ke hangē ko Sīsuú. Te mau fiefia ke ke ʻaʻahi mai!
Ako Lahi Ange
Pacific, New Zealand, Stock Photos
Ko ʻEmau Tuí
ʻOku fakatefito kotoa ʻemau tuí ʻi he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi. Ako lahi ange fekauʻaki mo e meʻa ʻoku mau tui ki aí mo e founga ʻe lava ke ueʻi ai koe ʻe he ngaahi tefitoʻi tui ko iá ke ke muimui ki he Fakamoʻuí.
Pacific, Tonga, Stock Photos
ʻAi ke ke ʻIloʻi Kimautolu
Te ke ʻilo ha kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko ho kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí kimautolu ʻoku tau ngāue fakataha ke ʻai e māmaní ke hoko ko ha feituʻu lelei ange.
Ko Hai Kimautolu

Maʻu ʻa e ongoongo fakamuimui taha mei he Siasí.

ʻOku hoko ha ngaahi meʻa lelei ʻi he funga ʻo e māmaní. Maʻu ʻa e fakamatala fakamuimuitaha lolotonga ki he ngaahi ngāue ʻa e Siasí, ngaahi meʻa ʻoku hokó, ngaahi ngāue tokoni ki he fakatamakí, mo ha ngaahi meʻa lahi ange.

Chile: Family Life
Kumi ha falelotu ʻo e Siasí
Ofi Atu
Talanoa mo e Kau Faifekaú
Ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná