Ngaahi Fakataha Lotu Faka-Kilisimasí
ʻO e Ngaahi Puipuí, Fiemālié mo e Kilisimasí


ʻO e Ngaahi Puipuí, Fiemālié mo e Kilisimasí

Ko ha taimi fakaʻofoʻofa mo fakafiefia ʻeni ʻo e taʻú! ʻOku ou fakatetuʻa maʻu pē ke ʻi heni he Sāpate ʻuluaki ʻo Tīsemá, ʻi heʻetau maʻu e faingamālie ke fanongo ki he ngaahi hiva mo e pōpoaki fakaʻofoʻofa ʻokú ne kamata ha toe faʻahitaʻu Kilisimasi mohu tāpuekina. ʻOku tau toe ʻamanaki ke fanongo ki he palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻa hotau Palesiteni ʻofeina koPalesiteni Monisoní.

Kuo hoko maʻu pē ʻa e Kilisimasí ko ha taimi makehe kiate au. ʻI heʻeku kei siʻí, ne u nofo ʻi Czechoslovakia, pea naʻe ʻātakaiʻi kimautolu ʻe he ngaahi tukufakaholo faka-Kilisimasi kuo laui senituli. Neono kuo ʻosi ha ngaahi taʻu lahi, ka ʻoku ou kei manatu melie ki he taimi ko iá peá u houngaʻia mo fiefia ai.

ʻI heʻeku kei taʻu faá, ne u ʻi he loki ne ʻi ai ʻemau fuʻu ʻakau Kilisimasí. Ne teuteuʻi ia ʻaki ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa mo ngingila. Ne tāupe e meʻa teuteu lanu silivá he ngaahi vaʻá, ʻo tapa mei ai e ulo ʻo e ngaahi teʻelango moʻoni ne ulo takai ʻiate aú. Ne ofi ai ha matapā sioʻata ne hanga atu ki he halá; ne hā ngingila hono ngaahi puipuí he māmá ʻo hangē ʻoku ngali kehe mo faimaná.

Ko e ʻaho ia ne u ʻilo ai ha ongo meʻa mahuʻinga.

ʻUluakí, kapau te u ʻai ha foʻi teʻelango kuo tutu ʻi mui he puipuí, ʻe fetapaki ʻo fakaʻofoʻofa ia he tupenú ʻo ngali ngeia mo fakavaleloto.

Ko e meʻa hono ua ne u ʻiló, ʻoku vela ngofua ʻa e ngaahi puipuí. Hangē ko ia ko hoʻomou mahaló, ne vave hono maʻu ʻe he ulo ʻo e teʻelangó ʻa e tupenu ʻo e puipuí pea tuʻu fakatuʻutāmaki ia ki he ngaahi holisi mo e ʻato homau falé.

Ne u kaikaila ʻi heʻeku ilifiá. Ne lele mai ʻeku mātuʻá mei he loki ʻe tahá ʻo fusi fakavave hifo e puipuí pea tāmateʻi ʻa e afí, ʻo ʻikai hoko ai ha meʻa ne mei fakamamahi.

ʻI he ʻosi ʻa e fakatuʻutāmakí, ne laku ʻi he falikí ʻa e ngaahi meʻa teuteu ne fakaʻofoʻofa kimuʻa ka kuo velá; ne ʻasi mai e sioʻatá ʻikai ha puipuí, ʻo ngali momoko mo hangē ʻokú ne tukuakiʻi aú; ne u tuʻu ʻi muʻa heʻeku mātuʻá ʻo ʻikai ha fakamatala pe toe tuli tonuhia.

Naʻá ku ʻilo pau he mahino ʻa ha taʻu fā, ne u maumauʻi homau Kilisimasí!

Ko e Kilisimasí mo e Haohaoá

Kuo meimei taʻu ʻeni e fitungofulu mei he ʻaho fakamamahi ko iá. Ne u ʻilo ʻi he tuʻo taha ko ia ʻeku tutututú ha ngaahi meʻa mahuʻinga.

ʻUluakí, ʻoua naʻá ke vaʻinga ʻaki e afí—ko ha pōpoaki mahuʻinga ia ʻoku moʻoni pea mo hano ʻuhinga ki he taha kotoa kae ʻikai ko e fānaú pē.

Uá, neongo ne u mei tutu ʻo vela ʻosiʻosi homau falé, ka naʻe ʻikai ke u maumauʻi homau Kilisimasí.

Ko e moʻoni ne hoko e velá ni ko ha meʻa fakailifia. ʻOku ou ʻilo ne ʻohovale ʻeku mātuʻá peá na loto mamahi he meʻa ngalivale ne u faí. Ka ʻi he ikuʻangá, ne ʻikai fakasiʻisiʻi ai ʻa e ʻofa ʻi homau fāmilí, pe maumauʻi ai e fakaofo ʻo e faʻahitaʻu Kilisimasí.

ʻI he taimi ko iá, ne faʻa fakamatala ki he fānau Siamané he taimi Kilisimasí ʻe ʻoange ha meʻaʻofamo ha lole ki he fānau angaleleí, ka ko e fānau angakoví ʻe tauteaʻi pea ʻoange ha die Rute, ko ha vaʻa paini. Mahalo ʻe lau hono tutu e puipui ʻo e loto falé ko ha angakovi — ko ia ne taimi hala ʻaupito e fehālaaki ne u fakahokó. Ka naʻe ʻikai ke ʻomi haʻaku die Rute. ʻOku hoko e manatu melie ki he Kilisimasi ko iá mo e ngaahi Kilisimasi hokó ko ha meʻa mahuʻinga kiate au. Ne hoko ʻeku ʻilo ʻoku kei ʻofa pē hoku fāmilí ʻiate aú ko ha tāpuaki mo ha lēsoni mahuʻinga.

ʻI heʻeku manatu ki aí, ne u manavasiʻi kuó u maumauʻi e Kilisimasí mei he ʻikai kakato ʻeku mahino ki he ʻuhinga totonu ʻo e Kilisimasí. Pea kuo u fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ko e taʻu faá pē ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha mahino ki he meʻá ni.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻoku hoko ʻetau feinga ke maʻu ha Kilisimasi ʻoku haohaoá ko e vaʻinga ko e Jenga ——ʻa ē ʻoku vaʻinga ʻaki ha fanga kiʻi poloka papa ʻoku fokotuʻtuʻu hangē ha tauá. ʻI heʻetau feinga ke toe māʻolunga ange e tauá, ʻoku tau toʻo ha foʻi poloka kimuʻa pea tau toki lava ʻo fokotuʻu ia ʻi ʻolunga ʻi he funga tauá.

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he foʻi poloka takitaha ha meʻa faka-Kilisimasi haohaoa ʻoku tau fie maʻu ke hoko. ʻOku tau fakakaukauloto ki he meʻa ʻoku totonu ke hokó. ʻOku tau fakakaukauloto ki he meʻa ʻoku totonu ke hokó ——ʻa e fuʻu ʻakau lelei tahá, māma lelei tahá, ngaahi meʻaʻofa lelei tahá, pea mo e ngaahi ʻekitivitī fakafāmili lelei tahá. Mahalo te tau fie maʻu foki ke fakatātaaʻi ha taimi fakalata mei he ngaahi Kilisimasi ʻo e kuohilí, kehe pē ko e lelei tahá ia.

Faifai pē pea hoko ha meʻa taʻefakafiemālie — kuo holo e ngaahi poloka papá, vela e ngaahi puipuí, paku mo e pīpií, ʻikai hao e kofu fakamāfaná, pulia e maka ʻo e ngaahi meʻavaʻingá, kē e fānaú, ʻo taulōfuʻu e meʻa ʻoku hokó —pea ʻikai hoko e Kilisimasi haohaoa ne tau fakakaukau ki aí, mole e laumālie ne tau loto ke fakatupulakí ʻo nau puli atu. ʻOku faʻa hoko leva e faʻahitaʻu Kilisimasí ko ha taimi ʻo e hohaʻa, puputuʻu pea aʻu pē ʻo fakatupu lotofoʻi.

Ka ʻo kapau te tau loto fiemālie ke fakaava hotau lotó mo e ʻatamaí ki he Laumālie ʻo e Kilisimasí, te tau ʻilo e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa ʻoku hoko ʻi hotau ʻātakaí te ne tataki ʻetau tokangá ki he ngaahi meʻa ʻoku leleí. ʻOku faʻa hoko mai ia ʻi ha meʻa siʻisiʻi—ʻoku tau lau ha veesi folofola, fanongo ki ha hiva Kilisimasi toputapu pea ongoʻi moʻoni hono ngaahi leá, pe ʻoku tau mamata ki hano fakahaaʻi moʻoni ʻo e ʻofá. ʻE ʻi ai pē e founga ʻe ueʻi ai hotau lotó, pea tau mamata ko e laumālie moʻoni ʻo e Kilisimasí ʻoku mālohi mo tolonga ange ia ʻi he fanga kiʻi meʻa taʻe mahuʻinga ʻo e moʻuí ʻoku tau fakaʻaongaʻi ke teuteuʻi ʻaki iá.

ʻOku Fekauʻaki e Kilisimasí mo e Kalaisí

ʻOku tau ʻilo he ngaahi taimi mahuʻinga ko ʻení ko e meʻa ʻoku tau ongoʻi mo ʻilo ʻi hotau lotó—tko e Kilisimasí ʻoku fekauʻaki ia mo e Kalaisi.

ʻOku hanga ʻe he Kilisimasí mo e niʻihi ʻo e ngaahi tukufakaholo ʻo e faʻahitaʻú ʻo fakamanatu mai ʻe lava ke tau hangē ko e kau Tangata Poto ʻo e kuohilí, ʻo fekumi ki he Kalaisí pea tuku ʻi Hono ʻaó ʻa e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga tahá: ha loto mafesi mo ha laumalie fakatomala. ʻOku totonu ke tau foaki kiate Ia ʻetau ʻofá. ʻOku totonu ke tau foaki kiate Ia ʻetau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu Hono huafá pea muimui ʻi he hala fakaākongá. ʻOku totonu ke tau palōmesi ke manatu maʻu pē kiate Ia, muimui ʻi Heʻene sīpingá pea feʻaluʻaki ʻo fai lelei.1

He ʻikai lava ke tau foaki kiate Ia ʻa e meʻaʻofa ʻo e haoahoa ʻi he meʻa kotoa pē he ko ha meʻaʻofa ia ʻoku ʻikai malava ke tau foaki — he taimí ni. ʻOku ʻikai ʻamanaki mai e ʻEikí ke tau tukupā ke ʻunuakiʻi ha ngaahi moʻunga. Ka ʻokú Ne fie maʻu ke tau ʻomi ko e meʻaʻofa ʻa ʻetau feinga hotau lelei tahá ke tau fakalakalaka ʻo muimui ʻi he ngaahi hala kuó Ne teuteu mo akoʻi maí.

Ko e hā nai e ngaahi meʻaʻofa ʻa e Fakamoʻuí maʻanautolu ʻoku nau loto fiemālie ke ʻomi e ngaahi meʻaʻofa ko ʻení kiate Iá?

Mahalo ko e fakafetongi meʻaʻofa fakatafaʻaki taha pē ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e ʻunivēsí. ʻOku fakaofo ʻa e meʻaʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú.

Tau kamata ʻaki pē ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté. Koeʻuhí ne ikunaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e maté, ʻe moʻui ʻo taʻe ngata—ʻa e tangata mo e fefine kotoa pē—ʻa e kovi mo e fai lelei fakatouʻosi.2

Hokó, ko e fakamolemolé — neongo ʻe hangē ʻetau faiangahalá mo e taʻehaohaoá ko e kula ʻahoʻahó, ʻe lava ke nau hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiakí koeʻuhí ko Ia.3

Fakaʻosí, ʻa e moʻui taʻengatá — ko e meʻaʻofa fungani tahá ia.4Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Kalaisí, ʻoku ʻikai ngata ʻi hono fakapapauʻi mai te tau moʻui ʻo taʻengatá, ka ʻokú Ne ʻomi ʻa e faingamālie ki ha tuʻunga lelei ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai lava ke tau fakakaukau ki ai.5

ʻOku fakatatali ha niʻihi ʻo e ʻEne ngaahi meʻaʻofa fakalaumālié ki he ʻaho nāunauʻia ko ia te tau foki atu ai ki Hono ʻaó.

Ka ʻokú Ne foaki mai ha ngaahi meʻaʻofa lahi mo ʻEne ʻaloʻofá kiate kitautolu he ʻaho kotoa pē. ʻOkú Ne talaʻofa mai te Ne ʻiate kitautolu, ʻo haʻu ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ha fakafiemālié,6 ke hiki hake ʻi heʻetau humú, ʻo ka fie maʻu, pea fua kitautolu ʻo ka fie maʻu, ke tangi, kata, kaungā mamahi, mo fiefia mo kitautolu. ʻOkú Ne fie tataki kitautolu he ʻaho kotoa pē pea tokoni ke liliu e moʻui angamahení ki ha ngaahi aʻusia fakalaumālie makehe.

Ko ha Tāpuaki Faka-Kilisimasi

Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ke tau fie maʻu ha ʻaho mālōlō faka-Kilisimasi pe ngaahi tukufakaholo faka-Kilisimasi ke tau manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻuí. Ka ʻoku tokoni hono kātoangaʻi ʻo e Kilisimasí ke tau manatuʻi Ia. ʻE lava ke hoko e faʻahitaʻu Kilisimasi toputapú ko ha faingamālie ke toe fakatukupaaʻi ai ke tauhi e maama ʻo e Laumālie mo e nāunau ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ke māfana maʻu pē ʻi hotau lotó ʻi he taʻú kotoa.

Ko ha taimi fakaʻofoʻofa ʻeni ʻo e taʻú. Mahalo he ʻikai ke haohaoa. Ka ʻo ka lava ʻe he Kilisimasí ʻo fakatafoki hotau lotó ki hotau Fakamoʻuí, ʻe lava ke tau fiefia neongo e ngaahi meʻa taʻehaohaoa ʻo e faʻahitaʻú. ʻE kāinga mo e kaungāmeʻa ʻofeina, ʻofa ke tau manatuʻi maʻu pē ke ʻomi ha ngaahi meʻaʻofa kiate Ia kuó Ne foaki ʻEne meʻa kotoa maʻatautolú. ʻOfa ke tau manatuʻi maʻu pē pea houngaʻia naʻe fiefia ʻa e ʻunivēsí ʻi hono ʻaloʻi ʻo e Tama ko iá. Pea fakatauange ke fakamanatu mai ʻe he faʻahitaʻu Kilisimasi kotoa ke hiki hake hotau leʻó ʻi he fiefia mo e loto houngaʻia ʻi he hāʻele mai ʻa Kalaisi ko e Tuʻí! ʻOku moʻui ʻa Kalaisi! ʻOkú Ne ʻi ai moʻoni. Ko Ia hotau Huhuʻi ʻi he Kilisimasí pea ʻi he taimi kotoa. Ko ʻeku fakamoʻoni molumalú ia.

ʻOku ou tuku ʻa ʻeku tāpuaki ʻo e ʻofá mo e talamonū loto māfana ke maʻu ha faʻahitaʻu Kilisimasi mahuʻingamālie, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki