Konifelenisi ʻa e Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES
Fakatupulaki Fakatokāteliné mo e Ako Lahí


Fakataukei Fakatokāteliné mo e Ako Lahí

Ko ha Efiafi mo ʻEletā Gerrit W. Gong

Ko ha lea ki he kau Faiako Fakalotu ʻo e CES • Fepueli 17, 2017 • Tāpanekale Sōlekí

Siʻoku kāinga, ʻoku ou fiefia he faingamālie ko ʻeni ke ʻi heni ai mo kimoutolu he efiafi ní. Kimuʻa peá u fakafeʻiloaki atu ʻa ʻEletā Gong, ʻoku ou fie vahevahe atu ha meʻa ʻoku ou ʻamanaki ʻe tokoni atu kiate kimoutolu pea ki hoʻomou fānau akó.

ʻOku ou tomuʻa fie fakahā atu ʻeku ʻofá mo e houngaʻia ʻiate kimoutolu he ngāue ʻoku mou fakahokó. ʻOku mou fakahoko ha ngāue māʻongoʻonga ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e moʻui ʻo hoʻomou fānau akó. ʻOku ou ʻofa atu pea mo lotua e ngaahi tāpuaki fungani ʻa e ʻEikí maʻamoutolu kae pehē foki ki hoʻomou ngaahi fāmilí.

ʻOku ou fie lea atu fekauʻaki mo e Fakataukei Fakatokāteliné. ʻE ʻaonga ʻaupito e meʻa te u lea ʻakí kiate kimoutolu ʻoku mou akoʻi ʻa e seminelí, ka ʻoku ʻaonga moʻoni kiate kitautolu kotoa.

Ko e Fakataukei Fakatokāteliné ko ha polokalama ia ʻi he seminelí ʻoku ʻi ai hano ngaahi taumuʻa ʻe tolu: ʻuluakí, ke tokoni ki heʻetau kau akó ke ako e founga ke fekumi ai ki he ʻilo fakalaumālié; uá, ke tokoni ki he kau akó ke ʻilo mo mahino kiate kinautolu e tokāteline ʻa e Fakamoʻuí—ko hona ʻuhingá fakatouʻosi ke ʻiloʻi e tokāteline moʻoní ʻi honau ʻatamaí, pea ke mahino kiate kinautolu e tokāteline moʻoní ʻi honau lotó, pea ʻoku tau loto ke fakatōmamafa ia ki honau lotó; pea ko hono tolú, ke tokoni ki he kau akó ke ako ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tokāteliné ʻi heʻenau moʻuí, ke nau fakatou moʻui ʻaki mo fakaʻaongaʻi ia ke tali ha ngaahi fehuʻi ʻe ala maʻu ʻe honau ngaahi kaungāmeʻá pe ke akoʻi mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo ʻa e moʻoní.

Naʻe kamata ngāue ʻaki fakamāmani lahi ʻa e Fakataukei Fakatokāteliné he konga kimui ʻo e taʻu kuoʻosí. ʻOku ou loto ke mou ʻiloʻi mo ongoʻi ʻi homou ngaahi lotó kuo ʻomi ia ʻi he fakahā mei he ʻEikí; ko ha mana ia. Kuó u faʻa fakakaukau ki he founga mo e taimi mo e ʻuhinga naʻe ʻomi ai iá. Kuo toe mahino ange kiate au ʻa e tuʻunga ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné ʻi he akoʻanga ʻa e Siasí pea mo e ngāue māʻongoʻonga ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní.

ʻOku ou tui ʻoku tokoni ʻa e Fakataukei Fakatokāteliné ki heʻetau fānau akó ke fakatupulaki ʻenau ʻilo mo e mahino ki he tokāteliné mo tokoni kiate kinautolu ke ako ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ʻilo mo e mahino ko iá ʻi heʻenau moʻuí. Ka ʻoku ʻikai ko ia pē. ʻOkú ne toe akoʻi foki ki heʻetau fānau akó e founga ʻa e ʻEikí ke toe fakaloloto ange ʻenau akó ki ha faʻahinga ʻilo pē pea ʻi ha faʻahinga taimi ʻi heʻenau moʻuí.

ʻOku mahuʻinga mālie ange ʻa e akó ʻi he taimi ʻokú ne fakatupulaki ai hotau mālohi ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe tolu: (1) ke ʻiloʻi mo mahino; (2) ke fakahoko ha ngāue lelei mo māʻoniʻoni; pea (3) ke hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.1

Kuo pau ke fakahoko ʻa e ako lahi ʻi he founga ʻa e ʻEikí, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakafou, ʻi he ako fakamātoato mo e feakoʻaki ʻiate kimoutolu, ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku moʻoni ʻeni ki ha faʻahinga poto pē mo ha faʻahinga taimi ʻo e moʻuí.

Ko e meʻa tonu ʻeni ʻoku tau akoʻi ki heʻetau fānau ako ʻi he Fakataukei Fakatokāteliné (pea, ʻoku ou ʻamanaki, ko e meʻa pē ia ʻoku tau akoʻí). Ko ia ai, ʻoku hoko leva ʻa e Fakataukei Fakatokāteliné ko ha matapā ki ha ako lahi ʻoku tuʻuloá.

ʻOku ou loto ke fakaʻosi ʻaki ʻeku leá ha ongo fakaafe ʻe ua. Ko e ʻuluakí kiate kimoutolu ʻoku faiako seminelí. ʻE hoku kāinga ʻofeina ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku ou ʻamanaki ʻoku ʻiloʻi ʻe hoʻomou fānau akó ʻoku mou akoʻi kinautolu ke nau ako ʻi he founga ʻa e ʻEikí. Akoʻi kinautolu ʻoku fie maʻu ke nau ako fakamātoato ʻi he ʻilo fakalaumālié mo e fakatuʻasinó fakatouʻosi ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí. Tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ʻa e fakaʻosi ako mei he seminelí. ʻOku tau fie maʻu kinautolu ke nau fakaʻosi ako mei he ʻinisititiutí, pea ʻoku tau loto ke hoko atu ʻenau akó hili ʻa e akoʻanga māʻolungá (high school). ʻOkú ke tokoniʻi ai kinautolu ke nau fakahoko ʻa e ongo meʻá ni fakatouʻosi pea ke fokotuʻu ha fakavaʻe ʻo e ako lahi ʻoku tuʻuloá, ʻaki hono akoʻi kinautolu ke nau ako ʻi he founga ʻa e ʻEikí.

Ko ʻeku fakaafe hono uá kiate kimoutolu ʻoku faiako ʻinisititiutí. Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, kātaki ʻo tokoniʻi ange hoʻomou fānau akó ke nau ako ʻi he founga ʻa e ʻEikí. Kātaki ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻa e mahuʻinga mo e mālohi ʻo e fakaʻosi ako mei he ʻinisititiutí ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fakaʻosi ako mei he ʻinisititiutí ʻa e kakato ʻo ha ako fakataukei lahi ʻaupito ki he ongoongoleleí. ʻE fakamālohia ʻe he fakaʻosi ako mei he ʻinisititiutí ʻenau ʻilo fakatokāteliné, fakaloloto ʻenau fakamoʻoní mo ʻenau tukupā ki he ʻEikí, pea mo tokoniʻi kinautolu ke ʻilo mo nau ʻofa kia Sīsū Kalaisi.

ʻOku ou ʻilo kapau te mou ngāueʻi ʻa e ngaahi fakaafe ko ʻení, ʻe tāpuekina ʻe he ʻEiki ko e Fakamoʻuí, ʻakimoutolu mo hoʻomou fānau akó. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻetau Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Ko Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí, ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou ʻilo ʻe lava ke tau ako lahi ange ʻi he toenga ʻetau moʻuí ʻo fakafou ʻiate Ia, he ko Ia ko e Halá, mo e Moʻoní, pea mo e Moʻuí. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Kuo fakamāmani lahi hono fakaʻaongaʻi e sīpinga ʻo e “ako, fakahoko, aʻusiá” ko ha founga ngāue ki he fakatupulaki fakatakimuʻá pea ʻi hono aleaʻi e palani ʻa e ʻEikí ki he tupulaki fakalaumālie ʻo ʻEne fānaú. Vakai Thomas S. Monson, “Ke Ako, ke Fakahoko, ke Aʻusiá,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2008, 60–62, 67–68; mo Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Ensign, Nōvema. 2000, 32–34 Ki ha fakamatala fakaikiiki ange fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻe tolu ʻo e sīpinga ko ʻení, vakai ki he ngaahi tohi ʻe tolu naʻe faʻu ʻe David A. Bednar: Increase in Learning (2011), Act in Doctrine (2012), mo e Power to Become (2014).

Paaki