Faigalotu o le 2019
“Aua le Masalosalo, ae Ia Talitonu.”


“Aua le Masalosalo, ae Ia Talitonu.”

Faigalotu mo Talavou Matutua i le Lalolagi Atoa • Ianuari 13, 2019 • Iunivesite a Polika Iaga–Hawaii

Elder Dale G. Renlund:Faafetai mo le auai mai i le asō. Matou te iloa e tofu outou uma ma isi mea e fai. Matou te tatalo ia faamanuiaina outou e le Atua mo a outou osigataulaga. Ou te faafetai atu ia te outou e fai ai ma sui o le Alii ma Lana Ekalesia mo lo outou faatuatua ma le faamaoni.

Sister Ruth L. Renlund:E maoae le i ai iinei. Sa ofoofogia le aufaipese ma saofagā i le Agaga o le sauniga. Ma te faafetai mo isi o loo alala atu i luga o le tulaga ma faamamalu lo latou matafaioi i o outou olaga ma i ma olaga foi. Tatou te faamemelo i le latou faataitaiga o le avea ma soo.

Ua uunaia i ma’ua e talanoaina se autu ua leva ona i ai i o ma mafaufau mo le tele o masina: faatuatua ma le masalosalo. O le tausaga ua te’a, ia Iuni, sa ma faasoa atua se faataoto i le faasalalauga mo aoaoga faaletausaga mo faiaoga i Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu. A o tatou amata ai i le asō, ma te mananao e faasoa atu lenei lava faataoto e tasi ia te outou.

Elder Dale G. Renlund:Manatu faapea ua sa’e se vaa sa outou i ai a o folau i le moana sausau. O loo fai lou ofu faaola ma ua tele itula o e aau agai i le mea sa e talitonu o se apitaogalu aupito lata ane, ae e te le o mautinoa tonu. Ua matuai leai se vai i lou tino, ma o lea o taimi uma e amata ai ona e aau, e te niniva ai ma vaivai. O lau fuafaatatau sili, pe toe 30 kilomita, po o le 18 maila le mamao agai i le apitaogalu. Ua e popole mo lou ola ona e le mafai ona e aau i lena mamao. I se mea mamao ua e faalogo atu [i le pa’ō] o sina afivaa itiiti. Ua foliga mai o loo sau agai ia te oe le leo; ua faateleina lou faamoemoe mo se laveai. A o e autilo atu, ua e vaaia se tamai vaa fagota ua latalata mai.

Sister Ruth L. Renlund“Oi, se faafetai i le lagi,” ua e manatu, “ua iloa mai a’u e le kapeteni!” Ua tu le vaa, ua fesoasoani mai se faifaiva agalelei, ua gapatia i le tau e ava’e oe i luga o le vaa. Ua e tolotolo atu ma le lotofaafetai i se nofoa i le vaa, ma manavanava loloa ma mapuea. Ua avatu e le faifaiva ia te oe se fagupa’u vai ma ni nai masi malo. Ua e ai ma le faaloloto. Ua maua i le vai ma masi malo meaai e tatau ai mo oe e toe malosi ai. Ua e matua toafilemu ma fiafia. Ua e agai atu i lou aiga.

A o amata ona e toe malosi ma ua amata foi ona maua lagona lelei atu, ua amata ona e gauai atu i ni mea e te lei matauina muamua. O le vai mai le fagupa’u ua fai si mafu ma e le o le mea lea sa e manao ai, e pei o le Orchy po o le Tara. Sa tofo lelei ia masi, ae o meaai sa e manao moni i ai o se fasipovi ua matuai kuka faamanogi sosoo atu ai ma se pai sukalati. Ua e matauina foi ua toeaina le faifaiva agalelei, e masaesae ona seevae ma se ofuvae li lanumoana. O le taliafu i lona pulou e pisipisia, ma e foliga mai e leaga lana faalogo.

Elder Dale G. Renlund:Ua e matauina foi ua matuai tuai lava le vaa ma e maomoomo le itu taumatau o le taumua. O se vaega o le vali ua manutinuti ma mafoefoe. Ua e matauina foi a aveese e le faifaiva lona lima mai le foeuli, ona fuli lea o le vaa i le taumatau. Ua amata ona e popole o le a le mafai e lenei vaa ma lenei kapeteni ona avatu le laveai e te manaomia. Ua e fesili i le toeaina faifaiva e uiga i maomoomo ma le foeuli. Ua ia fai mai e lei popole tele lava o ia i na mea aua sa ia uliina lava le vaa pe a alu e fagota ma foi mai, i le alavaa lava lea e tasi, i lea aso ma lea aso, mo le fiasefulu tausaga. Sa aveina lava o ia ma le saogalemu ma le faatuatuaina e le vaa i mea sa ia manao e alu i ai.

Ua e maofa! E mafai faapefea ona ia le popole i maomoomo ma le foeuli? Ma aisea na le mafai ai ona e fiafia atili i le meaai? O le tele o lou taulai atu i le vaa ma le faifaiva, o le tele foi lena o lou popole. Ua e fesiligia lau faaiuga na e oso ai i luga o le vaa i le taimi muamua. Ua amata ona faatupulaia lou atuatuvale. Ua i’u ai lava ina e faatonuina le faifaiva e taofi le vaa ae toe tuu oe i lalo i le sami. E ui o loo silia lava ma le 20 kilomita, pe 12 maila lou mamao mai le matafaga, ae ua le mafai lava ona e onosaia lou i ai i luga o le vaa. Ma le faanoanoa, ua taofi e le faifaiva le vaa ma toe tuu ifo oe i lalo i le sami. Ua toe tuua nei na o oe.

Sister Ruth L. Renlund:Mafaufau i lenei tala o se faataoto lea e fai ai le vaa ma faatusa o le Ekalesia ae o le au faifaiva o i latou ia e auauna atu i le Ekalesia.1O le faamoemoega atoa lava o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le fesoasoani atu lea i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i le La galuega i le aumaia o le ola e faavavau i fanau a le Atua.2Na te saunia le ala o feagaiga, le ala e toefoi atu ai i lo tatou Tama Faalelagi. O i latou e auauna atu i le Ekalesia, e ui e le atoatoa, ae e taua e fesoasoani ma faamalosiau ia i tatou i luga o le ala o feagaiga.

O le a le mea o aoao mai e le vaa ma le faifaiva ia i tatou e uiga i le Ekalesia? Pe o suia e maomoomo ma vali mafoefoe o le Ekalesia lona gafatia e tuu mai ai sauniga faaola ma faaeaina ua faatagaina e fesoasoani ai ia i tatou e avea ai e pei o lo tatou Tama o i le Lagi? Afai e tatau ona pipii limalua le faifaiva i le foeuli e faatumauina ai le vaa i lona alavaa, pe aveesea ai ea la lona tomai ma le gafatia o le vaa e ave saogalemu ma faatuatuaina i tatou i le mea tatou te mananao e o i ai? E le tau avea oe o se tagatavaai ua faauuina e pei o lo’u toalua e iloa ai o le toe faase’e ifo i le sami nai lo le nofo ai i luga o le vaa e lamatia. Ae pe a tatou le iloaina le ata tele, e ono avea nai tamai maomoomo ma vali mafoefoe o ni mea tetele i o tatou mafaufau.

E manaomia e tagata uma o le Ekalesia lana lava molimau o le moni o le Ekalesia toefuataiina. A aunoa ma lena liua moni, e aofia ai se suiga tele o le loto, e ono amata ona e taulai atu i masi malo faafaatusa ma vali mafoefoe.

Na saunoa Peresitene Russell M. Nelson i le konafesi ia Aperila 2018 e faapea: “E te le tau mafaufau solo po o le a le mea e moni [tagai i leMoronae 10:5]. E te le tau mafaufau po o ai e mafai ona e faatuatuaina ma le saogalemu. E ala mai i faaaliga faaletagata lava ia, e mafai ai ona e mauaina lau oe lava ia molimau o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua, o Iosefa Samita o se perofeta, ma o le Ekalesia lenei a le Alii. Po o a lava tala po o mea e fai e isi, e leai se tasi e mafai ona aveesea se molimau na fanau a’e i lou loto ma le mafaufau e uiga i le mea e moni.”3O lenei molimau ua matua sili atu ona taua i le taimi nei nai lo se isi lava taimi muamua.

Elder Dale G. Renlund:O le amataga o la’u molimau na tupu a o ou nofo i Göteborg, Suetena. Sa 11 o’u tausaga. Sa tuuina mai e le peresitene o le misiona se valaaulia i tupulaga talavou uma e faitau le Tusi a Mamona. Sa ou taliaina lena lu’i ma amata faitauina. I se vaega o a’u faitauga, sa fai mai ai se tasi o fesoasoani o le peresitene o le misiona ia i matou, e tatau ona matou tatalo e uiga i mea sa matou faitauina. Ou te manatua lelei le afiafi sa ou faatinoina lelei ai lena valaaulia. Sa ou tootuli i autafa o le moega, ma sa amata ona ou faia se tatalo faigofie lava ia iloaina pe moni le Tusi a Mamona.

Ou te le’i faalogoina se leo, ae sa pei o la sa ta’u mai e le Atua ia te a’u, “Ua leva lava ona ou ta’u atu ia te oe e moni.” O lena aafiaga na suia ai a’u; na suia ai lo’u olaga. Na amata ai se faasologa o le talitonuga, se faasologa o le i ai i luga o le ala o feagaiga ma taumafai ai e faia atili ma taumafai e fai ia sili atu. O Göteborg sa ou aoao ai i le ala e salamo ai. O Göteborg sa ou maua ai le malamalama e uiga i lo’u Togiola. O Göteborg na amata ai ona ou vaavaai a’e i luga i tagata sa faalauteleina o latou valaauga ma e sa galulue malosi e atia’e le malo o le Atua. O Göteborg na avea ma o’u “Vai o Mamona.”4

Sister Ruth L. Renlund:O fea na e maua ai se malamalama i lou Togiola? O a ni ou lagona? Afai ua galo ia te oe, ma te uunaia oe ia faia se mea e manatua ai pea ia lagona. O lenei malamalama ma nei lagona o le amataga lea o le faatuatua.

O le faatuatua o se filifiliga e tatau i tagata taitasi ona faia. O le faatuatua e le na o se manao faivavale i se mea e moni ma faatalitonu faavalevalea ai oe lava e moni. O le faatuatua o le mautinoa lea o mea o i ai tatou te lei vaai i ai i le tino. O le faatuatua o se mataupu faavae o le faatinoga.

“O le faatuatua e tatau ona taulai atu ia Iesu Keriso [aua] na te taitai atu se tagata i le faaolataga. … O le faatuatua e faamumuina e ala i le faalogo i le talalelei o aoao atu e [faiaoga] faatagaina ua auina mai e le Atua [tagai i leRoma 10:14–17]. O vavega e le tupu mai ai le faatuatua, ae e atinaeina le faatuatua malosi e ala i le usiusitai i le talalelei a Iesu Keriso. I nisi upu, e sau le faatuatua e ala i le amiotonu [tagai i leAlema 32:40–43].”5E le sau le faatuatua mai le tauanauina o faailoga mai le Atua ae e ala i le usitai ma le mulimuli i Ana poloaiga.

Elder Dale G. Renlund:E finagalo le Atua ia i tatou ia maua le faatuatua ina ia mafai ai ona Ia faamanuiaina i tatou.6O le faatuatua o le ki lea e matala ai le alofa mutimutivale o le Atua. E manaomia e se tagata ona filifili pe manao na te mauaina le faatuatua ona galue lea i le faatuatua a o lei mafai ona tuputupu a’e le faatuatua. Na aoao mai Alema: “Ae faauta, afai tou te ala mai ma fafagu o outou mafaufau, e oo i le tofotofo i au upu, ma faaaoga sina vaega itiiti o le faatuatua, ioe, e tusa pe ua le mafai ona e faia o se isi lava mea nai lo le fia talitonu, ia tuu lea manao e galue i totonu ia te oe, seia oo lava ina ia e talitonu ai i se ala e mafai ai ona e tuu ane o se avanoa mo se vaega o aʼu upu.”7Mo le faatuatua ina ia tuputupu a’e, e tatau i se tasi ona filifili e maua le faatuatua ona faatino lea.

Sister Ruth L. Renlund:O le manao o se tasi mo le faatuatua e tatau ona fua mai i faatinoga. I le tele o auala, tatou te faailoa ai lo tatou faatuatua i o tatou vae.

O loo ta’ua lenei mataupu faavae i le Tusi a Mamona lea sa mulimuli ai lo’u toalua a o 11 tausaga lona matua. “Ma pe a outou maua nei mea, ou te apoapoai atu ia te outou ia outou ole atu i le Atua, le Tamā Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe ua le moni ea nei mea; ma afai tou ole atu ma le loto faamaoni, ma le manatu moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso, o le a ia faaali mai le moni o ia mea ia te outou, i le mana o le Agaga Paia.”8

A e amata i le fesili, “Pe le moni ea nei mea?” e taitai atu ai i se amataga o le faatuatua lea afai e faafaileleina, e tupu. “Pe le moni ea nei mea?” o se fesili e manatu e moni. Mo se faataitaiga, afai ou te fai atu, “Tatou te le tietie ea mai Honolulu i le matafaga i matu?” o le uiga o lea manatu o le a tatou o e tietie. O le fesili na uunaia e Moronae lea tatou te fesiligia e faatatau i le Tusi a Mamona o se fesili e faaosofia e le faatuatua ma o lea e taitai atu ai i le faatuatua sili atu.

Ae afai tatou te amata i le fesili, “Mata e mafai ona sese nei mea,?” o le a taitai atu i le masalosalo. Ma o le masalosalo e le mafai lava ona taitai atu i le faatuatua.

Elder Dale G. Renlund:Sa i ai se taimi a o auai ai i se konafesi a se siteki, sa talosaga mai le peresitene o le siteki ia te au ma te asiasi atu i se alii o le a ou faaigoaina ia Setefano. O Setefano sa avea ma se tagata faamaoni o le Ekalesia. Na auauna atu o ia i se misiona ma faaipoipo i le malumalu. Sa auauna o ia ma le faamaoni mo le tele o tausaga ae sa amata ona masalosalo e uiga i le Ekalesia. A o ma talatalanoa ma Setefano, sa ia fai mai sa i ai ni ona faafitauli i le mea moni faapea na faamatalaina e Iosefa Samita ni lomiga se fa o le Uluai Faaaliga. Sa ia mafaufau o lona uiga o lea mea sa fatu e Iosefa Samita le tala o ona aafiaga.

Sa ou tuuina Setefano e fesootai ma se alii sa suesueina nei lomiga e fa i le fiasefulu tausaga na muamua atu. Sa talanoa Setefano ma le tagata suesue. O le isi taimi na ma talanoa ai ma Setefano sa ou fai atu i ai, “Ia, o le a la sou lagona i le Uluai Faaaliga?”

Sa ia fai mai, “Ia, o lea ua lelei o’u lagona aua ua tali a’u fesili. E le i toe faalavelaveina ai a’u. Ae o le taimi nei ua ou matua atugalu lava e uiga i autaunonofo ia sa faia i Navu ma tua mai o le Manifeso i le 1890. Ua matua faapopoleina ai lava a’u i lena mea.”

Sa ou fai ia Setefano e talanoa ma se isi tagata sa suesueina nei autu i uluai punavai autu faatuatuaina. Ina ua uma lena talanoaga, sa ou faafesootaia Setefano ma fesili pe ua a mai o ia.

Sa ia fai mai, “Oi, ua le o toe faalavelaveina ai a’u i lena mea. Ua ou malamalama i le mea na tupu, ma ua foia foi o’u atugaluga. Ae ua ou matua popole nei la i le mea na taofia ai le perisitua mo se taimi mai tagata na tupuga mai Aferika.”

Sister Ruth L. Renlund:O le mea e faanoanoa ai, sa ia filifili e avea o se tagata masalosalo pea lava pea. Mo ia, o le masalosalo sa faamalieina ai o ia e sili atu nai lo le iloaina9ma sa ia eli ae i luga i le masalosalo mea sa ia totoina i le faatuatua.10A o gasolo pea taimi, a o foiaina le tasi atugaluga, sa maua se isi atugaluga. Po o le a lava le taumafai o se tasi e tali atu i nei fesili, na te maua lava se isi autu e faaalia ai lona popolevale. Sa ia taulai atu i maomoomo o le vaa nai lo o le gafatia o le vaa e taitai atu o ia i faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso. O le mea sa faia e Setefano o se ituaiga o “taaloga o le samala-o se-imoa o talafaasolopito o le Ekalesia.” Tou te silafia, o le taaloga a tamaiti lea e oso ae ai i luga se imoa mai se laupapa ma o le taimi lava e te taina ai, e oso ae ai se isi mai se isi foi nofoaga.

E ui e mafai ona foia e nisi faamatalaga faaleatamai se atugaluga faaleatamai, ae o nisi faamatalaga e le o se tali atoatoa lea ona, e pei ona tusi atu Paulo i Korinito, “A e le talia e le tagata faaletino o mea a le Agaga o le Atua; aua o mea valea ia ia te ia; na te le mafai foi ona iloa, aua e faamasinoina faaleagaga.”11O le faatuatua ia Iesu Keriso ma se molimau e fanau mai i le Agaga, e manaomia foi.

E toatele na i ai ni fesili, na i ai masalosaloga na ulu atu i o latou mafaufau, ma sa faafaigata ai ona mauaina lo latou faavae mausali faaleagaga, ae peitai sa tumau pea ma le faamaoni ma tumau pea i luga o le ala o feagaiga. O le tele o taimi, a o latou tatalo, sa latou maua le tali na maua e Elder Neil L. Andersen i le fiasefulu tausaga talu ai ina ua ia tuufesili pe sa lava lona saunia e ulufale atu i le galuega faamisiona. A o ia tatalo, sa oo ifo le lagona: “E te le iloaina mea uma, ae ua lava mea ua e iloaina!”12I nisi taimi—o le mea moni o le tele o taimi—o le tali a le Alii o le a i ai, “Ua lava mea ua e iloaina e te tumau ai i luga o le ala o feagaiga ma tausi ai A’u poloaiga.”

Ina ua fesiligia Nifae pe na ia iloa le faamaualalo o le Atua, sa ia fai atu, “Ua ou iloa e alofa [le Atua] i ana fanau; e ui i lea, ou te le iloa le uiga o mea uma.”13Sa lava mea na ia iloa. I lenei olaga, o le a tatou le iloa lava le uiga o mea uma, ae ua lava mea ua tatou iloaina. O o tatou taunuuga e faalagolago lea i le faatinoina o sina faatuatua itiiti lea o le a tuputupu ae a o tatou faatinoina le faatuatua.

Elder Dale G. Renlund:O le masalosalo na te le, ma o le a le mafai lava ona ia foafoaina le faatuatua e sili atu nai lo le malamalama e faalagolago i le pouliuli mo lona foafoaga. Sa le’i ta’uina atu ia Peteru, a o ia magoto ifo i le sami ina ua mavae ona ia taumafai e savali ai i luga, “Oi Peteru e, maimau pe ana e masalosalo atili.” E leai, sa ta’u atu ia te ia, “O oe na le faatuatua itiiti, se a le mea ua e masalosalovale ai?”14

I leLectures on Faith,o eseesega i le va o le faatuatua ma le masalosalo ua faamalamalamaina: “O le mea foi e i ai le masalosalo ma le le mautinoa … e le o i ai le faatuatua, ma e le mafai lava. Aua o le masalosalo ma le faatuatua e le i ai i le tagata e tasi i le taimi e tasi; … o tagata e i ai le masalosalo ma le fefefe i o latou mafaufau e le mafai ona i ai le talitonu mautinoa e le maluelue; ma o le mea foi e le i ai le talitonu mautinoa e vaivai foi le faatuatua; ma o le mea e vaivai ai le faatuatua o le a le mafai foi e le tagata ona finau faasaga i mea faafeagai uma, o faigata ma mafatiaga ia e tatau ona latou fetaiai ina ia avea ai ma suli o le Atua; ma suli faatasi ma Keriso Iesu; ma o le a oo ina latou vaivai i o latou mafaufau, ma o le a pulea e le fili i latou ma faaumatia ai i latou.”15

O le mea tonu lava lea na tupu ia Setefano. Sa ia faatagaina le masalosalo ma le le mautonu e faatumulia ai lona mafaufau. A o gasolo aso, na te lei maua le malosi e faafetaia’ia ai luitau e feagai ma se tagata o le Ekalesia. Sa oo ina vaivai lona mafaufau, ma ua mou atu lona faatuatua.

Sister Ruth L. Renlund:O le i ai o ni fesili e uiga i le Ekalesia ma ona aoaoga faavae o se mea ua masani ai ma o le a’a lea o le aoaoina o le talalelei. Sa malamalama Iosefa Samita i lena mea ina ua ia faitau, “A e afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta’uta’ua, ona foaiina mai ai lea ia te ia.”16

Ae e faaauau le fuaitau, “A ia ole atu ma le faatuatua, aua lava nei masalosalo.”17

I se isi faaupuga, ole atu i le Atua, aua le masalosalo e mafai e Ia ona avatu ia te oe se tali. E faaauau le fuaitau, “Aua o lē masalosalo [pe faalotolotolua] e tusa ia ma le peau o le sami ua sousou i le matagi ma felafolafoaiina. Aua lava ne’i manatu lea tagata na te maua se mea e tasi mai le Alii. O le tagata faalotolotolua e faaletumau ia i ona ala uma.”18

Ina ia maua le ituaiga o tali sa sailia e Iosefa Samita, ina ia maua le ituaiga o tali o loo tatou faananau lava i ai, e manaomia ona tatou faalatalata atu i le Atua ma se loto talitonu ma se mafaufau e manao e faailoa mai mea a le Atua ia i tatou.

Elder Dale G. Renlund:Ma te fiafia lava i se saunoaga sa faia e Elder John A. Widtsoe, o se tasi o uluai Aposetolo o lenei tisipenisione. O le a ou toe faaupuina atu mea sa ia saunoa ai. O le masalosalo, vagana ua suia i se fesili mai ni punavai faatuatuaina, e leai sona taua po o se tau. O le tagata masalosalo ua le toe gaoioi, ua fiafia lava o ia ia te ia lava, ua leai se naunau e faia se taumafaiga talafeagai, e totogi le tau o le sailia o mea paia ia maua, e le maalofia lava le tau i le le talitonu ma le pogisa mataga. E tupu pea ona masalosaloga e faapei o ni pulouaitu oona i ata lafoia pogisa o ona afeafe faalemafaufau ma faaleagaga. I se taunuuga, e tauaso e faapei o le imoa i lona lua, na te suia i taimi uma le tauemu mo se mafuaaga, ma le paie mo le galue, ma avea ai ma se tagata atamai paie. E le sese le masalosalo sei vagana ua avea ma ona lava ia mutaaga. O lena masalosalo lea e fafagaina ia lava ma ola ae ai ia lava, ma fanafanau atili ai le masalosalo, o se mea leaga lea.19

O loo moni pea upu a Elder Widstoe. O le masalosalo ua le gaoioi e le tau atu i le iloaina o le moni o le Faaola, o Iesu Keriso ma Lana Togiola; e le tau atu i le iloaina moni faapea o loo i ai so tatou Tama Faalelagi agalelei ma alofa o le na faavaeina le fuafuaga sili o le faaolataga. E mafai ona tatou iloa le moni o lenei galuega i aso e gata ai, ae e manaomia ai lo tatou filifilia o le faatuatua, ae le o le masalosalo, ma ia tatou o i punavai faatuatuaina mo a tatou tali.

Sister Ruth L. Renlund:Na talanoa foi Alema e uiga i lenei mataupu faavae. Na fai mai a ia, “Ma o lea, o ia o lē e faamaaa lona loto, o ia lava lea na te maua le vaega itiiti o le afioga; ae o ia o lē e lē faamaaaina lona loto, o ia lea e tuuina mai i ai le vaega tele o le afioga, seia oo ina tuuina mai ia te ia, ia ona iloa mealilo a le Atua, seia oo ina ia iloaina atoatoa. Ma o i latou o e e faamaaa o latou loto, e tuu mai ia i latou le vaega itiiti o le afioga, seia oo ina latou lē iloaina se mea e uiga i ana mealilo; ma ona ave ai lea o i latou faatagataotaua e le tiapolo, ma taitai atu e lona loto i lalo i le faafanoga.”20

E te saili atu ea se fautuaga tautupe mai se tasi ua leai se tupe ma o loo nofo aitalafu?

Elder Dale G. Renlund:E te fesili atu ea mo se fautuaga faafomai mai se faatauoloa taufaasese o vailaau e le aoga i se ma’i.

Sister Ruth L. Renlund:E te fia maua ea se fautuaga pe faapefea ona faaleleia lau tenisi mai—se tagata e seasea tenisi pe mai ia Roger Federer?

Elder Dale G. Renlund:Aisea la e te faatuatuaina ai lou uelefea e faavavau ia i latou ua matelaina faaleagaga ona ua latou eli ae i le masalosalo mea sa latou totoina i le faatuatua21po o o i latou, e pei ona fai mai ai Ieremia, “ua latou tuua le puna o le vai ola [a Keriso], a ua latou eli mo i latou o vaieli, o vaieli mavaevae e le tali ai ni vai?”22O nei tagata ua savavali ese mai lena vai puna o vai ola ma mananao ia te oe ia faalagolago i se mea e le maua ai se vai.

Sister Ruth L. Renlund:Uso e ma tuafafine, e mafai ona e iloaina o loo i ai se Keriso Soifua.23E le mafai e manatu i luga o poloka o uepisaite ona suitulaga i le suesueina o tusitusiga paia ma le faitauina o upu a perofeta ma aposetolo soifua. Faafailele lou faatuatua e ala i lou alu i punavai faatuatuaina e sue i ai tali i au fesili.

Elder Dale G. Renlund:A tatou taumafai e fuafua pe moni se mea pe leai, ua tuu mai e le perofeta o Mamona ia i tatou se mamanu e mulimuli ai:

“O le mea lea, o mea uma ua lelei e mai le Atua; ma o le mea ua leaga e mai le tiapolo; …

“Ae faauta, o le mea ua mai le Atua, e valaau ma faatosina mai ia faia mea lelei e le aunoa; o le mea lea, o mea uma e valaau mai ma faatosina mai ia faia mea lelei, ma alofa i le Atua, ma auauna atu ia te ia, ua musuia e le Atua.

“… Ua tuu mai ia te outou ia outou faamasino, ina ia outou iloa le lelei mai le leaga; ma o le ala e faamasino ai ua manino, ina ia mafai ona outou iloa ma se malamalama atoatoa, e pei o le malamalama o le ao mai le pouliuli o le po.

“Aua faauta, ua tuuina mai i tagata taitoatasi le Agaga o Keriso, ina ia mafai ona iloa e ia le lelei mai le leaga; o le mea lea, ou te faaali atu ai ia te outou le ala e faamasino ai; ona o mea uma e valaau mai ia fai le lelei, ma faatauanau mai ia talitonu ia Keriso, ua auina mai i le mana ma le meaalofa a Keriso; o le mea lea e mafai ai ona outou iloa ma le malamalama atoatoa ua mai le Atua.

“Ae o soo se mea e faatauanauina tagata ia latou faia le leaga, ma ia le talitonu ia Keriso, ma faafiti o ia, ma ia le auauna i le Atua, ona outou iloa lea ma le malamalama atoatoa ua mai le tiapolo.”24

O lea la, e faigofie lava. Afai e taitai oe e se filifiliga e fai le mea lelei ma talitonu ai ia Keriso, e mai le Atua. Afai e tosina oe e se filifiliga e fai le mea leaga ma faafitia Keriso, e mai le tiapolo. A e alu i luga o le ala o le feagaiga, e mafai ona e iloa o mea na e faalavefauina oe mai lena ala, na e tauanauina oe e aua e te talitonu ia Keriso, e sese. O mea na e tauanauina oe e talitonu i le Atua, e alofa ai ia te Ia, ma tausi Ana poloaiga e mai le Atua. O le a e misia mea taua faaleagaga e tutupu pe afai e te filifili e masalosalo pea, ma fafagaina e tali mai punavai e leai se faatuatua ma lē faamaoni.25

Sister Ruth L. Renlund:Tatou toe foi i le tatou faataoto, o i latou na filifili e nonofo i luga o le vaa ua afu lana tautua, maomoomo ma vali mafoefoe o i latou na o ē iloaina sa laveaia i latou e le vaa mai le malelemo ma mafai ona avatu ma le saogalemu i latou i le matafaga. I nisi upu, latou te o atu i luga o le ala o feagaiga ma tumau ai i le ala o feagaiga. Ona, a o latou tumau e oo i le iuga, ua tuuina atu i ai le folafolaga o le ola e faavavau. O le meaalofa aupito sili lea e mafai e le Atua ona aumai. O le faagasologa lea tatou te iloa ai Iesu Keriso, e iloa ai le moni o Lona soifua, ma iloa ai Lona alofa ma Lona agalelei.

Fai mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga, “I ni isi ua tuuina mai i ai e le Agaga Paia ia latou iloa o Iesu Keriso o le Alo o le Atua, ma sa faasatauroina o ia mo agasala a le lalolagi. I ni isi ua tuuina mai i ai ia talitonu ia latou upu, ina ia mafai foi ona latou maua o le ola e faavavau pe afai latou te faamaoni pea.”26Ia manatua o le taui e tutusa lava pe e te iloaina pe talitonu—o le ola e faavavau i ē faatuatua.

Elder Dale G. Renlund:Ia Aperila 2009, sa lagolagoina ai a’u o se Pulega Aoao i le Ekalesia. Ia Oketoopa 2009, sa faatonuina ai a’u ou te lauga i le konafesi aoao. Sa ou naunau ia mafai ona faalogologo lo’u tama i le konafesi. Sa galue malosi o ia o se kamuta ma se faufale i lona olaga atoa, ma i le 92 o ona tausaga sa feagai o ia ma ni faigata matuia o lona tua. Sa le mafai ona sau o ia i le Maota Autu mo Konafesi. O lea, sa faamautinoa ai e se tasi o o’u tuafafine e mafai ona ia matamata i le sauniga i le TV i lona fale i le Aai o Sate Leki.

Ina ua uma le konafesi, sa ou alu i lona fale e vaai po o le a sona manatu i la’u lauga. O ia o se tagata e itiiti lava ni upu ma e le soona tele foi ni ana faamatalaga faamalo.

Sa ou fai atu, “Tama, na e matamata i le konafesi?”

Sa ia fai mai, “Ja.

Sa ou fai atu, “Tama, na e faalogo i la’u lauga?”

Sa ia fai mai, “Ja.

Sa ou fai atu, “Tama, o le a sou manatu?”

Sa ia fai mai, “Oi, o la na lelei. Toeitiiti lava a ou mitamita ai.”

Ae o iina na ou iloa ai sa fai si ona le fiafia i lena afiafi, ona sa manao o ia e faamatala mai ia te a’u sana miti na fai i le po na muamua atu. E le o ia o se faimiti. E leai lava ni ona mafaufauga faivavale. Ou te lei iloaina lava o ia o fai se talapepelo. Sa matuai faamaoni a’ia’i ma le ‘ina’ina ma le faautauta i taimi uma. Sa ia fai mai, “Sa ou miti faapea ua ou oti ma sa ou vaai i le Faaola, o Iesu Keriso. Na Ia aveina a’u i Ona aao ma fetalai mai ua faamagaloina a’u agasala. Ma o lea Dale, o se lagona ina a manaia.” Na pau lava lena o lana tala, ma sa ou le toe faia se isi fesili. Sa maliu o ia i le lua masina mulimuli ane a o ma i ai ma Ruta i Madagascar.

O lo’u tama, ina ua uma ona auai i le Ekalesia i Larsmo, i Finelani, i le 24 o ona tausaga, sa ia ola e tusa ai ma le malamalama ma le poto sa ia maua. Sa ia faia mea uma lava na poloaiina o ia e fai. Sa avea o ia o se tasi ua agavaa mo lena meaalofa o le Agaga e iloa ai o Iesu o le Keriso ma sa faasatauroina mo agasala a le lalolagi, ma mo ana agasala. O le agavaa ai mo lea meaalofa e le o se mea e faalagolago i se itupa, ma e le faalagolago foi i se tofi o le perisitua. O le taui folafolaina lea mo le filifilia o le faatuatua ma le filifilia o le ala o feagaiga.27

Sister Ruth L. Renlund:E faapefea la ona tatou atiaeina le faatuatua ma faatumauina le malosi? E manaomia ai galuega. Sa e i ai i se vasega matematika—faapea la o le kalakulusa (calculus)—ma matamata i le polofesa o galue i se faafitauli? Pe sa otometi lava ona siitia atu lona malamalama ia te oe ona sa e matamata i le polofesa o saili le tali? Talofa e, e leai. Ina ia maua le malamalama—o le malamalama lava lea o loo i le polofesa—e manaomia ona e galue oe lava ia i se faafitauli matematika; e manaomia ona e suesue ma galue i faafitauli faataitai seia oo ina e toafimalie i le faagasologa, o fesili ma faatusa.

I se ala talitutusa, o le mauaina o le faatuatua ma le faamalosia o le faatuatua e manaomia ai le galue. Atonu e uunaia i tatou e se tasi e tele sona faatuatua, ae o le faatuatua o le isi tagata e le siitia maia ia i tatou i le faagasologa. E tatau ona faia a tatou lava ia suesuega mai tusitusiga paia ma upu a perofeta soifua. E tatau ona tatou tatalo, galulue moni lava i le fesootai atu i le Tama Faalelagi, i le suafa o Iesu Keriso. E taua le taumafa ma le agavaa i le faamanatuga i vaiaso taitasi ma le manatuaina o le alofa mutimutivale o le Atua ia i tatou na foai mai ai Lona Alo e togiola mo a tatou agasala. O nei faatinoga patino faaletagata lava ia o le tuuto atu, latou te fausiaina ma faatumauina le faatuatua.

Elder Dale G. Renlund:O lo’u tiutetauave muamua lava o se uso o le Korama a le Toasefululua o le alu lea ma ta’u atu i le Matagaluega o Talafaasolopito o le Ekalesia o le a ou suitulaga ia Elder Jeffrey R. Holland o se faufautua i la latou matagaluega. E pei ona outou mafaufauina, sa i ai le “taufaitagi, ma le tagiaue, ma le lilivau o nifo”28ina ua latou iloa o le a suia le latou faufautua pele. Sa le’i lava ni pepa solo.

O se vaega o lo’u tofiga o se faufautua i le Matagaluega o Talafaasolopito o le Ekalesia, ua ou faitauina voluma uma o leThe Joseph Smith Papers.Ua ou faitauina foi le voluma muamua ma le vaega muamua o le voluma lona lua o le talafaasolopito faamatala fou o le Ekalesia, ua faaigoaina o leAu Paia. 29O le faitauina o mea uma sa tusiaina e Iosefa Samita pe na lipotia sa tautalagiaina ua faamalosia gofie ai la’u molimau e uiga i lana matafaioi o se perofeta na filifilia e le Atua e toefuatai Lana galuega i le lalolagi.

Sa faamaoni i taimi uma Iosefa Samita i lana molimau. Sa tumau o ia. Sa amio lava o ia i taimi uma o se tasi sa vaaitino i lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu Keriso; Moronae; Ioane le Papatiso; Peteru, Iakopo, ma Ioane; Mose; Elaia; ma Elia. Sa ia amio o se tasi sa umia ia papatusi auro ma sa faaliliuina na anotusi anamua e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua. Sa ia amio o se na mauaina faaaliga mai ia Iesu Keriso Lava Ia. Sa ia amio o se na mauaina le pule o le perisitua ma ki o le tofi paia Faa-Aposetolo.

Ua ou iloa i ni auala e sili atu ona mamana ma faatuatuaina nai lo le mea e mafai ona iloa ma faamatala atu e o’u sane e lima e faapea na vaai Iosefa Samita i mea na ia fai mai na ia vaai i ai, sa faaliliuina le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua, ma sa mauaina le perisitua faatasi ai ma ona ki mo le faaolataga o tagata. Ou te iloa e moni lea mea. Ua ou iloa o loo i ai nei na ki i le lalolagi ma o Peresitene Nelson o le sui moni o Iosefa Samita i le lalolagi.

O mea ua tatou mafaufau i ai o maomoomo ma vali mafo’efo’e i luga o le vaa ua lava lana tautua e mafai ona faapaiaina faalelagi ma taitaia faalelagi mai se vaaiga o le faavavau. Atonu na i ai le aao o le Alii i na maomoomo ma vali mafo’efo’e pe na Ia faaaogaina foi mo Ona lava faamoemoega. Ua ou iloa e a’u lava ia o le Alii, o Iesu Keriso o loo ta’ita’ia Lana galuega i le lalolagi i le taimi nei. E silafia lelei o Ia e Ana auauna i aso nei.

Sister Ruth L. Sister Renlund:Ou te faafetai lava e faaopoopo atu la’u molimau ou te iloa o Iesu Keriso o lo tatou Faaola. A tatou faaaoga le faatuatua, ae le o le masalosalo, i Lana taulaga togiola atoa ai ma fua o Lana Togiola, o le a faamanuiaina e faavavau o tatou olaga. Ou te faafetai na Ia toefuatai maia Lana Ekalesia i nei aso faatasi ma faamanuiaga uma ua avanoa mo fanau a le Atua i le lalolagi.

Elder Dale G. Renlund:O loo soifua Iesu Keriso ma o le Faaola o le lalolagi. Ou te molimau atu i Lona agaalofa, alofa, ma lona manatu popole mo fanau uma a le Atua. Ou te molimau atu i Lana taulaga togiola le mafaatusalia mo oe ma au. Ina ua ou iloa le Faaola, ua ou aoaoina Lona finagalo sili e fesoasoani ia faamalolo manu’a, ma fonofono loto nutimomoia.

Ou te tatalo ia mo faamanuiaga silisili a le Atua ia avea ma outou. Ou te tatalo ina ia outou atiaeina le faatuatua ia Iesu Keriso, ina ia “aua ne’i [tou] masalosalo, ae ia talitonu.”30Ou te valaaulia outou ia faateleina lo outou faatuatua ia Keriso e ala i le suesueina o tusitusiga paia ma upu a perofeta soifua, ia tatalo ma fesootai ma le Tama Faalelagi, ma saunia ma le faaeteete ma taumafa ma le agavaa i le faamanatuga i vaiaso taitasi. O le a faamanuia outou e le Atua a o outou auai ai i nei faatinoga patino faaletagata lava ia o le tuuto ma tautua ma auauna atu i isi. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le M. Russell Ballard, “Nofo i totonu o le Vaa ma Pipiimau!Ensignpo o leLiahona,Novema 2014, 89–92; ma le Gérald Caussé, “O Mea Uma e mo Tagata,Ensignpo o leLiahona,Me 2018, 111–13. Na ia ta’ua, “Na faatusa e Peresitene Russell M. Nelson i se tasi taimi le Ekalesia i se taavale manaia. Tatou te fiafia uma lava pe a mama ma iila la tatou taavale. Ae o le faamoemoega o le taavale e le o le tulagaese mai o se masini manaia; ae e mo le feaveaiina o tagata o i totonu o le taavale.”

  2. Tagai i leMose 1:39.

  3. Russell M. Nelson. “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,Ensignpo o leLiahona,Me 2018, 95.

  4. Mosaea 18:30.

  5. Taiala i Tusitusiga Paia, “Faatuatua,” scriptures.lds.org.

  6. Tagai i leAlema 32:8.

  7. Alema 32:27.

  8. Moronae 10:4.

  9. Toe faaupuina o le saunoaga a Michel de Montaigne, “On the Education of Children,” sa sii maia se saunoaga a Dante mai leInfernoAua o le masalosalo e faamalieina au e sili atu nai lo le iloaina.”

  10. Faamamaluina o Elisabeth Elliot (1926–2015), o se tusitala ma se failauga Kerisiano Amerika na fanau i Belgian.

  11. 1 Korinito 2:14.

  12. Neil L. Andersen “Ua Lava Mea Ua E Iloa,Ensignpo o leLiahona,Nov. 2008, 13.

  13. 1 Nifae 11:17.

  14. Mataio 14:31.

  15. Lectures on Faith[1985], 71.

  16. Iakopo 1:5.

  17. Iakopo 1:6.

  18. Iakopo 1:6–8.

  19. Tagai i le John A. Widtsoe,Evidences and Reconciliations[1960], 31–33.

  20. Alema 12:10–11.

  21. Paraphrased quote attributed to Elisabeth Elliot.

  22. Ieremia 2:13.

  23. Tagai i leAlema 30:13–16.

  24. Moronae 7:12–13, 15–17.

  25. Tagai Neil L. Andersen, “O Le Faatuatua e le Tupu Faafuasei, ae e ala i Filifiliga,Ensignpo o leLiahona,Nov. 2015, 65–68.

  26. Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:13–14.

  27. Tagai i leMataupu Faavae ma Feagaiga 88:67–68.

  28. Alema 40:13.

  29. Tagai i le Steven E. Snow, “Au Paia: O Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai,Liahona,Fep. 2018, 30–31.

  30. Mamona 9:27.

Lolomi