Nō te Pūai o te Feiā ’Āpī
Tē ora nei ānei au « ma [te peu o] te ’oa’oa » ?
Fepuare 2024


« Tē ora nei ānei au « ma [te peu o] te ’oa’oa ? », Nō te pūai o te feiā ’āpī, Fepuare 2024.

Parau poro’i tā’āva’e Nō te pūai o te feiā ’āpī Fepuare 2024

2 Nephi 5

Tē ora nei ānei au « ma [te peu o] te ’oa’oa » ?

Teie te tahi mau mana’o nō ’outou, ’ia ora ’ia au i tā Nephi i parau i tōna nūna’a.

Hōho’a
feiā ʼāpī

Hōho’a pēni nā Alyssa Gonzalez

I muri noa iho i tōna ta’a-’ē-ra’a i te ’āti Lamana, parau atu ra Nephi i tōna nūna’a ’ia ora « ma [te peu o] te ’oa’oa » (2 Nephi 5:27). I te mea ho’i tē vai ra te tahi atu pupu ta’ata i hina’aro e taparahi pohe ia rātou (hi’o 2 Nephi 5:1–6, 14), e riro te reira i te mea māere. Nāhea te ta’ata e ’oa’oa ai i roto i te hō’ē huru orara’a mai te reira te huru ?

’A tahi roa, ’ia ’ite ’outou ē, « ’ua ora noa ihora mātou ma [te peu o] te ’oa’oa » te aura’a ra, e’ita ïa « ’ua ’oa’oa te mau ’āti Nephi ato’a e 24 hora i ni’a i te 24 ’e e 7 mahana i ni’a i te 7 ». Te aura’a ra, ’ua ora na rātou mai te au i te peu ’e ’ua rave na i te huru o te mau mea, i te rahira’a o te taime ’o tē arata’i i te oa’oa ra. ’Ia hi’ohia, noa atu tō rātou mau fa’arurura’a, e taime ’oa’oa rā te reira.

Nō reira, e aha « [te peu o] te ’oa’oa » ? Nāhea tātou ’ia tāpiti i te reira i roto i tō tātou iho orara’a, i roto i te reira te vai ato’a ra te mau fa’arurura’a ? E hi’o ana’e ïa !

  • ’Ei mea ha’apa‘o. « ’E ’ua ha’apa’o ihora mātou i […] te mau fa’auera’a a te Fatu » (2 Nephi 5:10).

    Te orara’a i te ’evanelia o te ta’ahira’a 1 ïa. E ’oa’oa paha ’outou i te hō’ē taime i roto i te hara, e’ita rā te reira e maoro. ’Ia ha’apa’o ’ore ihotae i te parau a te Atua, e’ita ïa i [te peu o] te ’oa’oa » (hi’o Alama 41:10).

  • Tai’o i te mau pāpaʻira’a moʻa. « ’E ’ua ’āfa’i ho’i au, ’o Nephi, i te mau pāpa’a parau i ’ō’otihia i ni’a i te mau ’api veo ra » (2 Nephi 5:12). « ’Ua […] tai’o ihora mātou i te reira ’e ’ua ’ite ho’i mātou ē, e mea hina’aro-rahi-hia te reira ; ’oia ïa, e mea faufa’a rahi ho’i te reira ia mātou » (1 Nephi 5:21).

    Tei te nūna’a ra ’o Nephi te mau pāpa’ira’a mo’a. ’E ’aita rātou i mau noa i te reira—’ua tai’o ato’a rā.

  • Fa’aro’o i te feiā fa’atere fa’auruhia. « ’Ua fa’atōro’a ihora vau, ’o Nephi, ia Iakoba rāua ’o Iosepha ’ei tahu’a ’e ’ei ’orometua i te fenua o tō’u ra mau ta’ata » (2 Nephi 5:26).

    ’Ua fa’a’ohipa teie mau ’orometua i te mau pāpa’ira’a mo’a ’ei arata’i nō rātou (hi’o 2 Nephi 4:15 ; 6:4).

  • Haere i te hiero (’e i te tahi atu mau vahi mo’a). « ’Ua patu ihora vau, ’o Nephi, i te hō’ē hiero » (2 Nephi 5:16).

    E mea faufa’a te mau vāhi mo’a mai te mau fare purera’a ’e te mau hiero nō te mau pipi nō te ha’aputuputu ’e nō te ha’amori. (E riro tātou i te mana’o ē, e’ita noa tē vai ra tō te ’āti Nephi hiero—’ua fa’a’ohipa ato’a rā rātou i te reira.) Mai te mea e’ita ’outou e haere tino roa atu i te hiero, e nehenehe ato’a ’outou e rave i te ’ohipa ’ā’amu ’utuāfare.

  • ’Ei mea hotu « ’Ua ha’api’i au i tō’u mau ta’ata ’ia hāmani i te mau fare, ’e ’ia rave ho’i i te mau huru ’ohipa ato’a […] ’Ua fa’aitoito ihora vau […] i tō’u ra mau ta’ata ’ia rave pūai i te ’ohipa, ’e ’ia fa’a’ohipa i tō rātou rima » (2 Nephi 5:15, 17).

    Te tuha’a « ma [te peu o] te ’oa’oa » ’oia ho’i, ’ei ’ohipa a’e nō te rave ! ’Ei fa’auera’a, ’ei ’ohipa, ’ei hōpoi’a—te tahi ’ohipa ’o tē hōro’a ia ’outou na te rōtahira’a ’e te ’ōpuara’a (’e te tahi taime tano nō te fa’afa’aea, ’oia ïa). E mea fifi roa ’ia oa’oa mai te mea e ’ohipa noa tā ’outou i te mau taime ato’a.

E parau ānei ’outou ē, tē ora nei ’outou ma [te peu o] te ’oa’oa ? Mai te mea ’aita, nā te hi’ora’a paha ïa ’o Nephi e hōro’a mai i te tahi mau mana’o nō ni’a i te rāve’a nō te ha’amaita’i atu ā.

Nene’i