Goso ha supervivencia espiritual
Ñacentra ramo ñande rekove Jesucrísto ha iñevangélio-pe, ikatu ñañandu goso, opa mba’e oikóva térâ ndoikóirô ñande rekovépe.
Che hermano ha hermanakuéra, ko árape añe´êse peteî proncipio klavére ñande supervivencia espirituálpe ḡuarâ. Ha’e peteî principio importantevétava tuichavévo ñande tragedia téra mba´e añetegua’ŷva ojerévare ñande rehe
Ko´âva ha´e últimos días ha avavetépe nomondýiva´erâ oñekumpliha profecías-kuéra. Hetaiterei profetas, ijapytépekuéra Isaías, Pablo, Nefi ha Mormón, oñe´ê kuri arakuéra ipeligrósova oútavare,, ñande época pe opavavete oiméva ñemondýipe,kuimba´ekuéra “ojehayhútaha ijupekuéra voi… Afecto natural´ўre,… ohayhuvéva deleites Tupâ rangue,” ha heta oñekonvertítaha Satanás siérvo-pe ha odefendeva´erâha adversario rembiapo. Añetehápe, peê ha che “jaguereko lucha… umi gobernadores tinieblas ko mundo-pegua kóntrape, [ha] fuerzas espirituales mba´e ñaña rehegua regiones celestes-pe”
Ñorairô ohasa aja naciones-kuéra apytépe, umi terroristas rovamokôi ojahéi inocentes rehe ha corrupción okakuaa opa hendápe, taha´e negocios téra ámbito gubernamental-pe, ¿mba´e ikatu ñanepytyvô? ¿mba´e ikatu ñanepytyvô ñande luchas personales ha desafíos-pe ha jeikove haĝua últimos días-pe?
Profeta Lehi oporohekombo´e peteî principio supervivencia espiritual-râ. Ñepyrurâ pejesareko icircunstancias-re: ha´e ohasa´asy heta persecución Jerusalén –pe opredikáre mba´e añetegua ha Ñandejára ohejayka ikósakuéra ha okañy desiérto –pe ifamilia kuéra ndive. Oiko peteî kárpa-pe ha osobrevivi tembi´u ikatúva ojuhu tapére pe tape desconocído-re; ohecha ita´yrakuéra Lamán ha Lemuel, ojerrevela Ñandejára ñehekombo´ere ha o´ataka Nefi ha Sam-pe, iñermanos kuérape.
Tesakâme, Lehi oikuaa oposición, ansiedad, pena, jehasa’asy, decepción ha pesar, ha upeichavéro jepe odeklara audacia ha reserva´ў rehe, peteî principio orreveláva chupe Ñandejára: “…oikove tekovekuéra oguereko haĝua gozo.” ¡peñe imahinamina!¡opa ñe´ê apytépe ikatúva oipuru odescribi haĝua naturaleza ha propósito tekove mortal rehegua, ha´e oiporavo ñe´ê gozo
Ñande rekove henyhê desvíos ha callehones sin salida-re, pruebas ha dificultades opaite índole rehegua. Katuetei opavave ñandehegui oguerekomane ra´e sapy´ante aflicción, angustia há desaliento ñande consumíva´ekue. ¿Há upeichavéro, ñaime ko´ape jaguereko haḡua goso?
¡Heẽ! ¡Ñembohovái ha´e peteî heẽ rotundo! Ha katu, ¿Mba´éicha ikatú upéva? ¿Ha mba´e jajapova’erâ ikatuhaĝuaicha jarreklama pe goso ñande Ru yvagagua oguerekóva reservado ñandéve ĝuarâ?
Eliza R. Snow, segunda Presidenta General Sociedad de Socorro-gua, ome´ê peteî ñembohovái iporâitereíva. Pe orden oîvaíva oñextermina haḡua Misuri, ojejapóva´ekue invierno -1838- ñepyrurâme ha´e, ha opavave santo-kuéra oñeñandu obligados ohóvo pe estádogui pe inviernópe. Peteî pyharépe, Eliza família oñemohenda peteî kabaña santos kuéra oiporúva´ekue refúgio ramo. Tekovekuéra oîva´ekue upépe ha’ekuéra oiko mboyve, oipe´a kuri adove adove tronco ku[era apytégui,oiporu haḡua combustible ramo, upévare oi kuára tuicha tuicháva oiké haḡuaicha peteî mbarakaja. Ro´yetereí, ha tembi´ukuéra hatâmba.
Upe pyharépe 80 tekove oñe´alinea pe kabaña michípe, oguerekóva apenas seis metros cuadrados . Hetave ohasa pe pyhare oguapyhápe, téra oñembo´yhápe oñeha´avo oñembyaku hikuái. Okápe , peteî aty´i kuimba´ekuéra , oñembyaty tata jerére; oî opurahéiva, ha aambue ombojy papa konhelada, Eliza ohai: “Noñehendúi mba´evéichagua kéja; opavave ovy´a, ha jahusgátarô jahecháva, oiméravo orerecháva oimo´ata ha´eha exkursionista, mombyry´eteve ha´eha ore peteî grupo exiliado gobiérnore”
Pe marandu Eliza ohaíva´ekue upe pyhare ro´ysâpe ha oporomokane´ôva´ekue, sorprendéntemente ipositivo kuri, ha´e odeklará: “Ha´e kuri peteî pyhare rovy´ahague. Avave, ndaha´éiro santoskuéra ikatu ovy´a umi circunstancia-pe”.
Upéichaite! Santos-kuéra ikatu ovy´a oimeraẽ circusntancia-pe. ¡Ikatu ñañandu goso jepéro jaguereko peteî ára vai, peteî semana vai, terá peteî Ary vai!
Che hermano ha hermanakuéra, pe goso ñañandúva ndoguerekói hetaiterei relación umi mba´e ojehúvape ñande rekovépe, ha katu oguereko heta relación pe enfoque ñame´êva ñanderekovépe.
Ñacentrávo ñande rekove Ñandejára Plan de Salvación-pe Presidente Thomas S. Monson, ñaneheko mbo`evagui angetete, ha Jesucristo ha iñevangéliope, ikatu ñañandu goso opa mba´e oikórô—téra ndoikóirô— ñande rekovépe. Goso ou Chugui, ha oikó Hese rupive. Ha´e ha´e fuente opaite gozo rehegua Ñañandu Navidad-pe japurahéivo “¡Regocijad! Jesús nació” ha ikatu ñañandu opa ary hembývare. ¡Santos Últimos Días-pe ḡuarâ, ¡Jesucristo ha´e goso!
Péva ha´e mba´érepa misionero-kuéra ohejaha hógakuéra opredika haḡua evangelio. ¡Imetakuéra ndaha´ei ombohetave miembrokuéra tupâope, ha´e oporohekombo´e ha oporobautisa ogueraha haḡua goso opavavetépe ḡuarâ!
Salvador ome´êseháicha ñandéve py´aguapy, “ohasáva oimeháichagua entendimiento ári”, avei ome´êse ñandéve intensidad, profundidad ha goso tuicháva odesafíava lógica humana téra comprensión mortal. Techapyrâramo: ha´etévaicha ndaikatumo´ái ñañandu goso ñande ra´ykuéra hasý ramo peteî mba´asy ndokuerávai, japyta ramo mba´apo´ўre, tèrâ ñande cónyuge ñande traiciona ramo, ha katu, katuete péva ha´e goso o´ofreséva Salvador. Igoso iconstante, o´asegurávo ñandéve ñande “aflicciones-kuéra sapy´aitétanteha”ha oñeconsagrátaha ñande provechorâ.
Upèicharô, ¿mba´eicha ikatu ñareklama pe gozo? Ikatu ñañepyrû “[ñamoîvo] ñande resa Jesús rehe, ha´eva autor ha consumador fe rehegua” “opa ñande pensamiento-pe” Ikatu ñame`e ñande aguije chupe ñande ñembo´èpe, ha jajesarekóvo convenioskuèra jajapòva´ekue hendive ha ñande Ru Celestial ndive. Ñande goso okakuaáta a medida ñande Salvador hetavé ha iñañeteve ñandéve ḡuarâ ha jasuplikaa chupe tome´ê ñandéve goso.
Goso ipoderoso ha ñañecentra hese, ogueru Tupâ pu’aka ñande rekovépe. Opa mba`epe guaicha, Jesucristo ha´e ñande ejemplo tuichavéva “ha´e oguerekóvo pe gozo henondépe, ogueropu´akava´ekue kurusu”. ¡Peñamindu´umi hese! Ha´e ogueropu’aka haḡua jehasa iñintensovéva ojepadesèva´ekue ho yvy ape ári, ¡ñande Salvador oñecentra goso rehe!
¿Ha mba´e ha´e pe goso oñemoîva´ekue henondépe? Oiméne oî ra´e goso ñanemopotîvo, ñanemonguerávo ha ñanemombaretévo; goso opagávo pecadoskuéra opavave oñe´arrepetívare; goso omboposíbleva peê ha che jahajey ñande rógape —potî ha dignos— jaikove haḡua ñande Rukuéra celestial-ndive ha ñande famíliakuéra ndive.
Ñañecentra ramo goso ikatúva jahupyty ñande térã umi jahayhúvape, ¿mba´e ikatu jasoporta ko´âgaite ha´ete hasýva, ijaterrador-va, iñinhustova téra ha´etéva ndaikatumo´âva voi jajapo?
Peteî túva, peteî situación espiritual naiporãivape oñecentra kuri pe goso ipotîvo ipaháitépe ha oîporâtaha Ñandejára ndive —goso iñesasôvo kulpa ha ñemotîgui—, ha goso oguerekóvo py´aguapy mental. Upe enfoque ome´ê chupe valor ha determinación okonfesa haĝua hembirekópe ha ijobispo-pe iproblema oguerekóva pornografía ndive ha upéi infidelidad-pe. Ko´âḡa okumpli hína opa mba´e ijobispo o´akonseháva chupe ha oñeha´â mbaite orrecupera haḡua hembireko ohayhuetéva konfiansa.
Peteî kuñataî oñeha´â kuri oguereko goso oñemantenévo sexualmente pura. Ikatu haḡuaicha asoporta hapichakuéra ñembohory, oñemomombyrývo peteî situación popular ha provocatívagui ha katu espiritualmente ipeligrósova.
Peteî karai, mantérei odespreciàva hembirekópe ha ovy´ava oguerekóvo pochy ita´yrakuéra ndive, oñecentra goso ipotîvo oguereko haḡua Espíritu Santo ikompañero constante ramo. Upe enfoque omotiva chupe opoi haĝua hi hombre natural-gui oitýva´ekue chupe mantéreíeterei, ha oñeha´â ojapo cambio oikotevêva.
Nda areiete, peteî che anguirû omombe’u chéve pruebas ijetu’uva ohasava’ekuére ko’â mokôi décadas ohasáva’ekuépe. Ha’e he; i: ”A aprende ahasa’asy goso reheve; che sufrimiento oñe consumi Cristo goso rehe”.
¿Mba´épa ndaikatumo’âiva jasobrelleva peê ha che ñañecentrá vovê goso oîva “ñanderenondépe” ¿mba´e arrepentimiento ndaikatúmo’âi upéicharô? ¿mba´e debilida noñekonvertimo’âi fortalésa-pe? ¿mba´e disciplina noñeconvertímo’âi bendición-pe? ¿mba´e desepciones, téra incluso tragedias, ndaha’emo’âi ñanemba´e porâme ĝuarâ? ¿ha mba´e servicio ijetu’uva ndaikatumo’âi jajapo Ñandejára-pe ĝuarâ
Ñañe centra ramo diligentemente Salvador rehe ha upéicharo jasegui imodelo ñañecentrávo goso-pe, ñaikotevê jaheja umi mba´e ikatúva o´interrumpiñane goso. ¿Penemandu´a Korihor rehe, pe anticristo? Korihor oikó Kuri ape ha pégotyo he´ivo heta mba´e japu Salvador rehe, ojegueraha peve sumo sacerdote renondépe, oporandúva chupe: “¿mba´ére reiko reñe´ê vai ñandejára rapére? ¿mba´ere rehekombo´e ko pueblo-pe ndaiporimo´âiha Cristo,reinterrumpi haĝua igoso?”
Opa mba´e oñemoîva Cristo rehe, térâ idoctrina rehe, o´interrumpíta ñande goso. Upéva apytépe oike kuimba´ekuéra filosofías, hetaitéva oî línea ha blogósfera-pe, ojapóva hina pe Korihor ojapóva´ekue chaite.
Ñamoî ramo ñande resa mundo-re ha jasegi ifórmulas kuéra felicida re ḡuarâ, araka´eve ndajaikuaa mo´âi goso. ¡Umi iñinjóstova ikatu ohasa hetaiterei emociones ha sensaciones rehe, ha katu araka´eve ndohasaichéne goso rehe!Goso ha´e peteî don ifiélvape ĝuarâ;ha´e don oúva pe ñeñangarekóre jaikove haĝua peteî vida de rectitud-pe, Jesucristo oporohekombo´e haguéicha.
Ha´e ñanehekombo´e mba’éichapa jaguerekóta goso. Jaiporavóvovê Túva yvagagua-pe ha’e haĝua ñande Tupãha ikatu vovê ñañandu Salvador expiación omba´apóvo ñande rekovépe, ñanerenyhêta gósogui . Opa jave ñame’êvo ñande apóyo ñande kónyúgepe ha jaguia ñande familiakuérape, opa ñaporoperdona jave, térâ jajerure vove perdon, ikatu ñañandu goso.
Opa jaiporavo jave peê ha che, jaikovévo leyes celestiales-pe, opa ára jajesareko jave ñane konveniokuérare ha ñaipytyvôvo ambue tapichápe, ojapo haĝua upéicha avei, jaguerekóta góso.
Pehendu salmista ñe´ê: “Ñandejárape aguereko che renondépe meme; oîhaguére che diestra-pe, ndakatu´ei chene añekonmove. … [I] ipresenciape oî plenitud de goso”Pe principio ojegrava vovê ñane korasôme, ára ha ára ikatu jaguereko ára oîhape goso ha vy´a. Upé mba’ére atestifica Jesucristo réra sagrádope, amén