Kuuna aika Tia n Aneneaki ao aika Tuai n Aneneaki
I bubutiira ngaira n tatabemaniira bwa ti na kakaonimaki n te kuaea.
“I namakina te kukurei ao kaantaningaan bwaai aika raraoi,” Eliza Hewitt e koreia, “e korakora riki mimitongina ao otana nakon otan te aba i karawa, bwa Iesu bon otau.”1 I kaotia nakoimi bwa te kuna ni Kiritian ae tamaroa aei e bon kaangaanga aneneana n akea te moangare. Ma n te bong aei I tangiria ni maroroakina aron katangan manin kanoan te rain teuana mai iai are e na kona n ibuobuoki inanon boong ngkana ti kunea bwa e kaangaanga bwa ti na aneneke ni moangare ao “n te tai ae rau man kakukurei” e taraa naki “riki.” Ngkana ko aki kona n anenea te anene ae kakimwareirei ae roko mai rouia tabeman, I tuangkami bwa kam na tei iaon te kibu are e kakoaua ae, “Ana kakauongo Iesu e kona n ongo te anene are [ko] aki kona n aneneia.”2
Ibuakon bwaai ake ti kaitarai ngaira natin te Atua aika ti maeka n te aonaaba ae buakaka e kangai bwa boong tabeua a kaangaanga, boong ake a kataaki iai ara onimaki ao ninikoriara. Kaangaanga aikai a kona n roko man kabwakara, kabwakaia tabeman, ke bon kabwaka n te maiu, ma tera nako bukina, ti kona ni kunea bwa a kona n iraeira n anene ake ti rang kan anenenei ao n rabuni berita n “tain te kakukurei [n] te nano” 3 are kamatataa Eliza Hewitt inanon teuana ana kibu.
Ngaia are tera ae tina karaoia n taai akanne? Ibukin te bwai teuana, ti kaitaua ana reirei Abotoro Bauro ao ni “kantaningaia [ae] ti aki nooria… [ao] ti tataninga iai ni botumwaaka.” 4 Inanon taai akanne ngkana kukureira a bwaka nakon te aro are ti aki kona n ataia, ti kona n tei ni kainabwabu ao n tii ongora irouia tabeman, ni karekea te korakora man tangiraoin te bwana are e katobibiira. A mwaiti ibuakora aika “iai aia kaangaanga ni karekean aia onimaki” aika a tia ni kakorakoraaki man tamaroan ara anene n reitaki ma temanna ae korakora riki, tangiraoi riki bwanaa. Ni koauana rimwiin anenean te kuna ae akea tokina, ti riai n tei ni kaan riki nakon ana Te Tia Kamaiu ao te Tia Kabooa te aonaaba, are e a tia ni kaota kororaoin Ana onimaki. Ti kona ni kaninikoriaira man Ana kona n ataa te kainnano are ti aki kona ni kaotia ao n tabeka te onimaki man Ana boutoka n reitaki ma te Tama n tei ibukira.. Te koaua bwa te “taobe n rau e anene inanou [ao] ueen te akoi e kaoti.”5
Ngkai ni boong akekei ngkana ti namakinna ae kaanga tia borata, tia bwaka iaan are ti noria ke n ongo irouia tabeman, N na titirakiniira, riki te roronrikirake n te Ekaretia, bwa a na uringnga bwa e a kaman karaoaki mai karawa bwa aki titebo bwana ni kabane n ana kuaea te Atua. Iai kaokoroia—tiburano ao areto, te beeti ae rinano ao te beeti—bwa e na katangiraoa te anene. N tangoa te rain man reeta aika kakukurei irouia aine aika Itiaki ni Boong aika Kaitira: “Ni kabane aomata iai n neia n te kuaea.”6 Ngkana ti kamamaarai tamaroara ke ni kataia ni katotonga te iango ae karioaki—are kaungaaki man katei aika kakaokoro man taabo ni kanakobwana—ti na kabua mwaitin kakaokoroia aomata are e tangiria te Atua ngke e karika te aonaaba ma arona nako.
Ngkai, n aki taekinna bwa ni kabane n te kuaea mai karawa a kona n takaruaea oin kunana! Kakaokoro aika mwaiti e aki tangiraoi ao te kuaea e riai ni kairaki raoi—bwa ara kantaninga n te bong aei I tangiria ni kabongana te taeka ae ana reirei—ma n te tai are ti butimwaea iai mai karawa ao ni katangiraoia ni baireia ni karioa imwain karikan te aonaaba kukurein Tamara are I karawa e na butimwaea ara anene n oin bwanaara, tiaki mairoun temanna. Kakoaua i bon iroum, ao Kakoaua. Tai kariaia bwa e na kerikaaki karineam ke e aki kakaawaki am anganano. Ae kakaawaki riki, tai katuka tibwangam n te kuaea. Bukin tera? Ibukina bwa ko onoti; akea ae e kona n onea mwiim. Buan teuana te bwanaa e na kakerikakiia taan anene tabeman n ara kuaea, n ikotaki ma buaia naake a namakinna bwa aki butimwaeaki irouia te botanaomata ke n te Ekaretia.
Ma riki ngkai I kaungai ni kabane ngkami bwa kam na karekea te onimaki ni kaineti ma mwakuri ake a kaangaanga katiakiia I tauraoi ni butimwaea anne ma bukina aika kakaokoro I kekeiaki ma bwaai ake I konai ni karaoi ma n aki kona ni kakoroi bukiia.
Ngkana I noori kaokoron te kaubwai n te aonaaba, I namakina namakinan te mama n anene ma Mrs. Hewitt ma “kakabwaia ake e anganai ngkai te [Atua], ao kukurei ake a ‘katauraoaki’ I eta.”7 Te korati anne e aki kona n aneneaki ma te kukurei, ni karokoa ti kakoaua raoi bwa ti tabeakiniia aika kainnano. Aki taun te mwane ni karekea ae bon kainnanom bon te kamaraia are e reitinako ni kamaraia, te ririki teuana imwiin teuana ao te rorona imwiina te rorona. E urui rabwata, Tamnei, utu, ao e kabuai kantaninga. Ngkana ti kona ni karaoa ae mwaiti riki ni kauarerekea te kainnano, n aron are e e kaokiokia Iesu n tuangiira bwa tina karaoia, tao tabeman man te aonaaba aika aki rangin ni kaubwai tao a kona n namakina teutana te kukurei ao te kimwareirei, tao inanon maiuia n te moan tai.
I kunea naba bwa e kaangaanga irou bwa n na namakina te kimwareirei ao te kukurei ngkana a mwaiti ibuakora aika a rootaki n aorakin te iango ke aekan aoraki riki tabeua aika a kaangaanga katokaia. E ngae n anne, n tabetai karawawata aikai a reitinako man aekan ibuobuoki aika mwaiti. I tataro bwa ti na aki kariaia natin te Atua bwa a na karawawataaki n akea ataakin aia kaangaanga irouia ake tabeman—ao bwa ti na anganaki Ana konabwai n ongo kuuna ake aki kona n te tai aei n anenei.
Ao n te bong teuana I kantaninga bwa aomata ni kabuta te aonaaba a na kona ni bane n ikotaki ni mwakuri n aki tarai aia reeti ke rikiia, ni kaotia bwa katii ao taetae aika kamatauninga, ao ni kaun bon tiaki aron katokan ana kaangaanga te aomata. Te katanoata mai karawa e tuangiira bwa te kawai ae kona ni kanakoraoaki iai aia kaangaanga aomata aika moan te kaangaanga bon ti man tangiran te Atua ao kawakinan Ana tua, are e na kona ni karaoia n te kabanea ni kawai ni karekea te mwaaka ni kamaiu imarenara ma kain rarikira. Te burabeti Ita e reirei bwa ti riai ni kantaninga “te aonaaba ae Tamaroa riki.” Ni warekan te marooro anne tengaa n ririki imwiina, buaka ao Moronaai are e mamaaka te buaka ao te kakeru e taekinna bwa te kawai ae kororaoi riki nakon te aonaaba anne bon ana euangkerio Iesu Kristo.8
Ti rangin ni kakaitau bwa ibuakon nako kaangaanga aikai ao e kaoti, man te tai teuana nakon teuana, te aekaki ni kuna ae kaokoro are ti aki kona n aneneia, ma bukina ae kaokoro. E riki aei ngkana namakin a rangi n nano ao ni kaineti nakoira, e ngae ngkana e kakamaku, ao aki kona ke n riai n aki kaotaki—n aron ana tangira Cordelia nakon tamana, are e taekinna, “Au tangira …mwaiti riki nakon neweu … I aki kona n taekinna ni kabwarabwara are namakinna nanou.”9 N roko nakoira n aron ae mimitong, namakinan iango aikai a bon aki kona ni kaotaki—bwain te Tamnei—n aron ana tataro Iesu ibukiia natiia Nibwaite. Naake a kakoaua n te bwai ae koreaki aei:
“Akea te mata ae e a tia n nooria mai imwain ao akea te taninga naba ae e a tia n ongo, mai imwain bwaai aika kakannato ma ni kamimi n aron are ti a tia n nooria man ongo are e taekin Iesu nakon te Tama;
… Akea te newe ae kona n taekinna, ao akea naba ae kona ni koreaki iroun te aomata, ao nanoia aomata aki naba kona ni iangoi bwaai aika a korakora ma ni kamimi n aron are ti bon noori man n ongo are e taekin Iesu.”10
Aekakin taai aika a kakaawaki aikai a tiku n aki taekinaki ibukin kaotakina, riki ngkana e kona, e kona n taraa ni kakiriweaki.
Tariu ao mwaneu, ti maeka n te aonaaba ae mamate ma anene aika mwaiti aika ti aki kona ke ni babanga ke tuai man atai. Ma I bubuti nakoimi n tatabemani ngkami bwa kam na kateimatoa ma te kakaonimaki ami reitaki ma kaain te Ekaretia ake tabeman are ti na kona iai ni kakukureira ma kuna ni kabane aika kakaawaki—“kunan te tangira ni kamaiu.”11 Ae kakukurei, bwa kaintekateka ibukin te mwaiti anne akea tiana; iai nneia aomata ake a kaokoro aia taetae, bukamaru ni katei aika kakaokoro, ao ni kabane ake a maeka n te tabo ae ti teuana. Iai te ruu ibukiia aika tuai iein, ake a tia n iein, utu aika bubura, ao aika akea natiia. Iai te ruu ibukiia naake a kaokoro aia taetae, bukamaru ni katei aika kakaokoro, ao ni ikotiia man taabo nako aika kakaokoro. Iai te ruu ibukiia ake a kakaokoro aia kaibwabwaru. Ni kauarerekeana, iai te ruu ibukiia ni kabane aika a tangira te Atua ao a karinea te bwai ae moan te kakaawaki bwa te kairi ibukin te aroaro, bwa ngkana ana tangira te Atua bon een kunara are ti aneneia, ni bon koauana ara kouru bwa ti na bwaina te ongotaeka nako Ina bon mwanewena ae kakawaki. Ma kaetieti mai i karawa n te tangira ao te onimaki, rairannano ao te nanoanga, te kokoaua ao te kakabwarabure, iai n neia n te kuaea aei ibukiia ake a tangiria ni kan mena ikekei.12 “Nakomai,” e taetae te Tama n tangira nakoira n tatabemaniira, ma E reitia, “Tai iangoia ae kam aki kona ni bitaki” Ti moangare ao n ataia bwa te Atua e kakai kakukureiaki ma e aki kona ni kaokoroaki nanon are e tangira
N te katangitang ae tamaroa aei are anne Ana baire ibukin kamoamoakira, ti na nanorinano n iriri Ana banna ao n teimatoa n mwakuri iaon kuna ake ti aki kona n anenei, ni karokoa ae ti a kona n anenei nakon [ara] Uea.”13 Ngkanne n te bong teuana, n aron are e taekinaki n te kuna are ti tatangiria e kangai:
“Ti na anene n takarua ma karawa,
Otana, nakon te Atua ao Iesu!…
… Ngke e ruo Iesu ma baona te ai!14
I kakoaua bwa e na roko te aoa, are Tamara ae Akea Tokina e na manga karuoa nakon te aonaaba Ana Riki Temanna, n te tai aei e na tautaeka ao e na riki bwa aia Uea uea n aki toki. I kakoaua bwa aio Ana Ekaretia are e a tia ni kaokaki ao bon bwain uotakin te reirei ao te otenanti ni kamaiu n Ana euangkerio nakoia aomata ni kabane. Ngkana “Ana rongorongo “e a tia n nini nako aba [ao] n roko n taabo nako,”15 Iesu e na bon “[kaota] moangarena.”16 E na bon iai ota n tamneiu n aki toki n te bong anne. Ibukin aoan te berita aio are e na roko, I tataro ma te ingainga n nano n aran Iesu Kristo, amen.