2006
O Le Toefuataiina o Mea Uma
Me 2006


O Le Toefuataiina o Mea Uma

Tatou te talitonu O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o se toefuataiga mai o le uluai ekalesia na faatuina e Iesu Keriso.

I le avea ai ma tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, tatou te manatu ai mo fanau uma a le Atua o e o loo nonofo nei po o e na nonofo ai i le fogaeleele. E pei ona fofogaina e le Au Peresitene Sili i le 1978, “O la tatou savali, o se savali faapitoa o le alofa ma le manatu mo le soifua manuia lelei o alii ma tamaitai uma, e tusa lava po o a ia talitonuga faalelotu, lanu, po o tagatanuu, i le iloaina lea o i tatou moni lava o ni uso ma tuafafine aua o i tatou o atalii ma afafine o le Tama Faavavau e tasi.”1 E pei ona taua e Elder Dallin H. Oaks i ni nai tausaga ua mavae:

“O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o loo i ai talitonuga e tele e tutusa ma isi ekalesia Kerisiano. Peitai o loo i ai o tatou eseesega, ma o na eseesega ua faamatala mai ai le pogai ua tatou auina atu ai faifeautalai i isi Kerisiano, le pogai ua tatou fausia ai malumalu e faaopoopo atu i falelotu, ma le pogai ua aumaia ai e o tatou talitonuga ia i tatou le fiafia ma le malosi e feagai ai ma lu’i o le olaga ma le oti.”2

Ou te fia molimau atu i le aso i le atoatoa o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso, lea e faaopoopo atu i talitonuga faalelotu a isi tapuaiga, o le au Kerisiano ma le au lē Kerisiano. O lenei atoatoaga na uluai faatuina e le Faaola i Lana galuega i le fogaeleele. Ae peitai, na i ai se liliuese.

Na silafia e nisi o Aposetolo o aso anamua o le a oo mai se liliuese a o lei oo i le Afio Mai Faalua o le Alii o Iesu Keriso. I tagata i Tesalonia, na tusi atu ai Paulo e uiga i lenei mea, “Aua nei faasese se tasi ia te outou i se togafiti e tasi: aua e le oo mai lena aso, seia muai ona taunuu o le tetea ese.” 3

O lenei tetea ese, na aveesea ai ki o le perisitua, ma o nisi o aoaoga faavae taua o le Ekalesia na faatulagaina e le Faaola na suia ai. O nisi o [nei aoaoga faavae] o le: papatisoina i le faatofuina4; mauaina o le Agaga Paia e ala i le faaee atu o lima5; o le natura o le Aigaatua—e faapea o i Latou o ni tagata mavaevae e toatolu6; o le a toetutu tagata uma e ala i le Togiola a Keriso, “o e ua amiotonu ma e ua amioletonu”7; o faaaliga faifaipea—e le i punitia le lagi8; ma galuega faalemalumalu mo e ola ma e oti.9

O le peritoa na sosoo ai na lauiloa o Tausaga Pogisa. O lenei tetea ese na valoia e le Aposetolo o Peteru o le na folafola mai e faapea “e tatau ona nofo [Iesu Keriso] i le lagi seia oo ia tausaga e toe fuatai ai mea uma lava, ua fetalaia mai e le Atua i fofoga o ana perofeta paia uma lava talu mai anamua.”10 Na o le pau le auala e manaomia ai le toefuataiga, pe afai na aveesea nei mea taua.

O seneturi na sosoo atu ai, na iloa ai e tagata kerisiano sa faapea ona faifaimalie ona tete’a ese mai le Ekalesia na faatulagaina e Iesu Keriso. O nisi o i latou na matuai puapuagatia ona o o latou talitonuga i le mea na taua o le Toefaatulagaina, o se gaoioiga o le seneturi lona sefulu ma le ono lena na taulai atu i le toefaatulagaina o le FaaKerisiano i Sisifo. O le taunuuga o lenei mea na vavaeeseina ai lotu Porotesano mai le ekalesia Kerisiano autu.

O nisi o nei tagata mavae o Reverend John Lathrop, o le faifeau o le Ekalesia Egerton Church i Kent, Egelani. A o le’i galo [ia te au], o le Perofeta o Iosefa Samita e tupuga mai ia John Lathrop. O le 1623 na faamavae ai Reverend Lathrop mai lona tofiga ona sa ia fesiligia le pule a le ekalesia Anelekana e galulue ai i le suafa o le Atua. A o ia faitauina le Tusi Paia, na ia iloa ai e le o i ai i lena taimi ia ki faaaposetolo i luga o le fogaeleele. I le 1632 na avea ai o ia ma faifeau a se ekalesia tutoatasi e le’i faatulafonoina, ma o lea na faafalepuipuiina ai o ia. Na maliu lona faletua a o faafalepuipui o ia, o lea na augani ai lana fanau aumatuā i le faifeau ina ia faasaoloto o ia. Na malie i ai le faifeau e faasaoloto ia Lathrop i le tuutuuga ina ia tuua le atunuu. Sa ia faia lenei mea, ma sa latou folau atu i Amerika faatasi ai ma tagata e toa 32 o lana aulotu. 11

O Roger Williams, o se faifeau o le seneturi lona sefulu ma le fitu, o le na muai nofoia ia le Motu o Rhode, na musu e faaauau ona avea [o ia] ma faifeau o le Motu, ona o le mafuaaga na “leai ni Ekalesia faavaeina lelei i le fogaeleele, e leai foi se tagata ua faatagaina e faataunuuina soo se sauniga o le Ekalesia; ua le mafai foi ona i ai, sei iloga e auina mai ni aposetolo fou, e le Faaao Sili o le Ekalesia, lea na te sailia lona afio mai.” 12

O le toalua nei o nisi o le au faitofa manino i mataupu faalelotu o e na iloaina se liliuese mai le ekalesia na faatulagaina e Iesu Keriso, ma le manaomia o se toefuataiga o ki o le perisitua lea na aveesea. Na vaai le Aposetolo o Ioane i se faaaliga na iloa “ai le tasi agelu [o le a] lele i le taulotoaiga o le lagi, ua ia te ia le talalelei e faavavau e folafola atu i e nonofo i le lalolagi i atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese, ma nuu.”13 O lenei valoaga ua faataunuuina. Ona ua tatou talitonu ua toefuatai mai le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso i o tatou taimi e le Perofeta o Iosefa Samita, ua tatou mananao ai e tuu atu i tagata uma se avanoa e iloa ma talia ai lenei savali.

Ua tatou maua nei i le Ekalesia toefuataiina ia aposetolo, perofeta, o e folafola le talalelei, o e fai ma leoleo atoa ma aoao e pei ona ta’ua atu e Paulo ia Efeso.14 O nei tofiga o le perisitua na faatulagaina e le Faaola ina ua Ia faatuina Lana Ekalesia i le ogatotonu o taimi. Ua tatou masani i faatulagaga e lua o le perisitua ma tofi o loo i ai: o le perisitua maualalo o le Perisitua Arona ua faaigoaina ia Arona; ma le perisitua maualuga atu o le Perisitua Mekisateko, ua faaigoaina ia Mekisateko, o le na totogi atu i ai e Aperaamo ia sefuluai. Na toefuataiina mai le Perisitua Arona i le aso 15 o Me, 1829, i lalo o aao o Ioane le Papatiso, ae o le Perisitua Mekisateko i totonu o se masina i lalo o aao o Aposetolo anamua o Peteru, Iakopo ma Ioane ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. O lea la ua maua ai e i latou ua umia le perisitua i aso nei le mana e galulue ai i le suafa o le Atua e ala i le perisitua, “o lena mana e faaaloalogia i le fogaeleele faapea ma le lagi.”15

I totonu o le Malumalu o Katelani i le aso 3 o Aperila, 1836, na oo mai ai Mose ma tuuina atu i le Perofeta o Iosefa ma Oliva Kaotui ia ki o le faapotopotoina o Isaraelu. Ina ua mavae lenei mea, ona oo mai lea o Elaia ma tuuina mai le talalelei a Aperaamo, e faapea “o a maua fanau o le a faamanuiaina ai tupulaga uma o le a mulimuli ia te i maua.”16 Ina ua mavae lena, na oo mai ia Elia le Perofeta ma tuuina atu ia i laua ki o lenei tisipenisione, e aofia ai le mana e faamauina ai, ina ia fusifusia i le lagi mea e fusifusia i le lalolagi i totonu o malumalu.17 O le mea lea, na tuuina mai ai e perofeta o tisipenisione na muamua atu o le talalelei a latou ki i le Perofeta o Iosefa Samita, i lenei “tisipenisione [faaiu] i le faaatoaga o tausaga” lea na taua e le Aposetolo o Paulo ia Efeso.18

Ou te faafetai ona ua silafia e le Alii ua alagatatau ona toe faatuina le tulafono o sefuluai ma taulaga mo lona nuu. A tatou tausia le tulafono o le sefuluai, e matala mai pupuni o le lagi mo i tatou. O faamanuiaga silisili o le a sasaaina mai i luga o i latou o e faamaoni i le tausiga o le tulafono o le sefuluai.

Mai lava i le talafaasolopito umi o le lalolagi, o le tapuai i malumalu ua avea o se vaega taua o tapuaiga a le Au Paia, lea e faaalia ai lo latou naunau e faalatalata atili atu i lo latou Foafoa. O le malumalu na avea o se nofoaga o le aoaoina mo le Faaola a o i ai o Ia i luga o le fogaeleele; sa tele lava ina avea o se vaega o Lona soifuaga. Ua faapea foi ona toe maua faamanuiaga o le malumalu i o tatou nei aso. O se vaaiga e tulaga ese ai le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o ona aoaoga e uiga i malumalu ma le taua e faavavau o mea uma e faataunuuina ai i totonu. O a tatou malumalu mata’ina ma le matagofie o lenei ua tele ina i ai i le lalolagi atoa. O totonu [o malumalu] e faataunuuina ai le tele o galuega paia. Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley e uiga i nei malumalu, “E itiiti lava ni nofoaga i le lalolagi e maua ai tali o fesili a tagata e uiga i le faavavau ”19 O mea lilo paia pe o fea na tatou o mai ai, pe aisea ua tatou i ai iinei, ma po o fea tatou te o i ai, ua taliina atoatoa i totonu o malumalu. Na tatou o mai mai le afioaga o le Atua ma ua tatou i ai iinei i le lalolagi e sauniuni ai e toe foi atu i Lona afioaga.

O le mea e aupito i taua o le upumoni e faapea, o totonu o puipui paia o le malumalu, e osifeagaiga ai e faavavau ia tane ma ava. O nei feagaiga e faamauina e le pule o le perisitua. O fanau o lena faamauga, afai latou te agavaa, e mafai ona fiafia faatasi i se mafutaga e faavavau o se vaega o se aiga ma se fanau a le Atua. E pei ona tusia e le Aposetolo o Ioane, “O i latou ia e ua oofu i ofu sisina, o ai ea i latou? … O le mea lea ua latou i luma ai o le nofoalii o le Atua, ua latou auauna foi ia te ia i lona malumalu i le ao ma le po i lona malumalu.”20

Ua fetalai mai le Alii o Lana galuega “ia faataunuu le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola faavavau.”21 O le taunuuga la o tagata uma o e ola ma e ua maliliu e tatau ona maua le avanoa e faalogo ai i le talalelei a le o lenei olaga po o le lalolagi o agaga. E pei ona ta’u atu e Paulo i Korinito, “A faapea, pe faapefea e ua papatisoina ma sui o e ua oti? Afai e moni e le toetutu e ua oti, ona o le a ea ua papatisoina ai i latou ma sui o e ua oti?”22 O le mafuaaga lenei tatou te faia ai galuega o sauniga i totonu o malumalu mo o tatou augatuaa ua maliliu. E leai se tagata e aveesea se filifiliga po o se saolotoga. O i latou o e o loo fai i ai le galuega, latou te filifili e talia pe leai foi.

Na vaaia e le Aposetolo o Ioane i le faaaliga le taimi o le a oo mai ai se agelu i le lalolagi o se vaega o le Toefuataiga o le talalelei. O lena agelu o Moronae, o le na faaali ifo i le Perofeta o Iosefa Samita. Na ia taitaiina Iosefa i le nofoaga na teuina ai papatusi auro na i ai tusitusiga anamua. Ona faaliliuina lea e Iosefa Samita o nei papatusi e ala i le meaalofa ma le mana a le Atua, ma na faapea ona lolomiina ai le Tusi a Mamona. O se tala lenei o ni vaega se lua o tagata o e na nonofo i seneturi ua mavae i le konetineta o Amerika. E le tele se mea na iloa e uiga ia i latou a o le’i oo mai le Tusi a Mamona. Ae o le mea e sili atu ona taua, o le Tusi a Mamona o se tasi molimau ia Keriso. Ua toefuatai mai ai upumoni taua e uiga i le Pau, le Togiola, le Toefuataiga, ma le olaga pe a mavae le oti.

A o le’i oo i le Toefuataiga, e tele seneturi na tapunia ai le lagi. Ae faatasi ai ma perofeta ma aposetolo ua toe i ai i luga o le fogaeleele, na toe tatalaina ai le lagi i faaaliga ma faaaliga vaaia. O le tele o faaaliga na oo mai i le Perofeta o Iosefa Samita, na tusia i se tusi lea ua ta’ua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O lenei [tusi] o loo i ai nisi aoaoga e uiga i mataupu faavae ma sauniga, ma o se punavai taua e faatatau i le faatulagaina o le perisitua. Ma le isi, o loo i ai foi se isi tusitusiga paia aloaia ua ta’ua o le Penina Tau Tele. O loo i ai tusi a Mose, lea na oo mai o se faaaliga i le Perofeta o Iosefa Samita, ma le tusi a Aperaamo, lea na ia faaliliuina mai se tusitaai faaAikupito na faatauina mai. Mai nei tusi ua tatou aoao ai e le gata i le tele o mea e uiga ia Mose, Aperaamo, Enoka ma isi perofeta, ae faapea foi i le tele o isi faamatalaga auiliili e uiga i le Foafoaga. Ua tatou iloa ai o le talalelei a Iesu Keriso na aoaoina atu i perofeta uma mai lava i le amataga—e amata mai lava i le taimi o Atamu.23

Tatou te talitonu O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o se toefuataiga mai o le uluai ekalesia na faatuina e Iesu Keriso, lea na atiina ae “i luga o le faavae o le au Aposetolo, atoa ma le au perofeta, o le maatulimanu o Iesu Keriso lava lea.”24 E le o se vavaeeseina mai se isi lava ekalesia.

Tatou te talitonu o le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso ua toefuataiina mai, ae e le o se mafuaaga lea mo soo se tasi e lagona ai le faamaualuga i soo se auala i isi fanau a le Atua. Ae, e manaomia ai se tautinoga sili atu ina ia faaaoga ia sosia o le talalelei a Keriso i o tatou olaga—ia alofa, auauna atu, ma faamanuiaina ai isi. Ioe, e pei ona saunoa le Au Peresitene Sili i le 1978, tatou te talitonu “O taitai faalelotu maoae o le lalolagi e pei o Moameta, Konefasio, ma i latou na Toefaatulagaina, faapea foi le aufaitofa manino e aofia ai Sokarate, Palato, ma isi, na latou mauaina se vaega o le malamalama o le Atua. Sa tuuina atu e le Atua ia i latou mea moni mama ina ia faamalamalamaina ai atunuu uma ma ia aumaia ai i se tulaga maualuga le malamalama o tagata taitoatasi.”25 O lea la, tatou te faaaloalo ai i talitonuga moni faalelotu a isi ma talisapaia isi e tuuina mai lena lava ava ma le faaaloalo i aoaoga faavae tatou te faapelepele i ai.

E i ai sa’u molimau patino i le moni o feagaiga, aoaoga, ma le pule na toefuataiina mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita. O lenei faamautinoaga na i ai i lo’u olaga atoa. Ou te faafetai tele ina ua oo mai le atoatoaga o le Toefuataiga o le talalelei i o tatou aso. O loo i ai se ala e tau atu i le ola faavavau. Tau ina ia i ai le malosi, filemu, ma le manatu mai o le Atua le Tama ma le faatasi mai o le alofa ma le agalelei o le Alii o Iesu Keriso ia i tatou uma, ou te tatalo atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “Statement of the First Presidency Regarding God’s Love for All Mankind,” February 15, 1978.

  2. Conference Report, Ape. 1995, 112; po o le Ensign, Me 1995, 84.

  3. 2 Tesalonia 2:3; ua faaopoopo le faamamafa.

  4. Tagai Mareko 1:9–10.

  5. Tagai Galuega 8:14–17; 19:3–6.

  6. Tagai Mataio 3:17; Galuega 7:55; MFF 130:22.

  7. Galuega 24:15.

  8. Tagai Tanielu 2:28, Amosa 3:7; MFF 121:26.

  9. Tagai Opetaia 1:21; Malaki 4:6; 1 Korinito 15:29; Faaaliga 7:15.

  10. Galuega 3:20–21.

  11. See Mark E. Petersen, The Great Prologue (1975), 34–35.

  12. See William Cullen Bryant, ed., Picturesque America; or, the Land We Live In, 2 vols. (1872–74), 1:502; see also LeGrand Richards, A Marvelous Work and a Wonder, rev. ed. (1966), 29.

  13. Faaaliga 14:6.

  14. Tagai Efeso 4:11.

  15. James E. Talmage, The Articles of Faith, 12th ed. (1924), 204.

  16. MFF 110:12.

  17. MFF 110:13–16.

  18. Efeso 1:10.

  19. “Aisea Ua Fausia ai Malumalu?” O Malumalu O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 1981, 3.

  20. Faaaliga 7:13–14.

  21. Mose 1:39.

  22. 1 Korinito 15:29.

  23. Tagai Mose 5:58; 8:19; Aperaamo 2:10–11.

  24. Efeso 3:20.

  25. First Presidency statement, Feb 15, 1978.

Lolomi