Iotebwa Timiti Ana Abotoro Iesu Kristo
Anaaki man te kaongora nakoia kaain te Itingaun.
N Doctrine and Covenant ti warekia bwa Iotebwa Timiti e weteaki iroun te Atua, ao e katabuaki bwa ana abotoro Iesu Kristo (tara D&C 20:2). Te moan bwai are e na karaoia te Abotoro are e weteaki e na kakoaua ibukin Iesu Kristo. Burabeti inanon te O Tetemanti a tataekina koauan rokona. Burabeti n te Nu Tetemanti a taekina koauana bwa te Kristo ao Manga Utina mai buakoia maate ae boni koro raoi nanona. Te koaua mairouia abotoro aei boni ngaia aan te reirei are a taekinna. “Ane kam na riki bwa tani kaotioti i bukiu” (Makuri 1:8) bon ana kaetieti Iesu nakoia ake moani kaain te Tengaun ma Uoman. Betero e kakoaua nakoia Iutaia ngke a bootaki n tain te Bentekota “ake a roko mai buakoia botannaomata ni kabaneia” (Makuri 2:5) bwa e “kauta Iesu te Atua ao taani kakoaua utina ngaira ni kabaneira” (Makuri 2:32). N aron naba aei, ao Bauro e koroboki nakoia I-Korinto bwa Iesu “e kaoti naba nakoiu” (1 I-Korinto 15:8). Te kakoaua ae eti ibukin te Kristo ao koauana bwa e boni Manga Uti boni ngaia te moan boua n aia kaotioti abotoro.
Te kauoua ni boua e boboto iaon mwaakan te Tia Kamaiu ni kabomwi ao ni kamaiu. Betero e reirei bwa nakon te Uea “a bane ni kaotiota Teuarei Burabeti, bwa ane e onimakinna ao e na anganaki kabwaraan ana bure n arana” (Makuri 10:43).
N akean boua aika uoua aika irekereke ma te kaotioti ibukin te Kristo, ao ana bon akea Abotoro. Kakoaua aikai a reke man makuri aika ti a tia n rinanoi, man babaire mai karawa ao man te kaetieti. Te katooto, e koreia Ruka bwa e kaotia te Kristo nakoia Abotoro “ngke maiu imwini marakina ni mate … n nooraki irouia inanon abwi te bong man taekin bwain uean te Atua” (Makuri 1:3).
E kanga aron rokoraoin te Burabeti ae Iotebwa Timiti ma taiani babaire aika a riai aikai ibukiia burabeti? Te kaeka “E rokoraoi.”
Te Moani Kaotioti
E moanaki nakon Iotebwa Timiti te kaetieti n abotoro n 1820. E kunea bwa imwiin te karaurau ni iango ae aanaki n te kan ota ibukin taian titiraki n taekan taian ekaretia, e waetata ni kunea bwa bon akea te anga ni ukeabaia ke ni kauntaeka oin am koaua nakon te moti n te babaire ae wanawana ibukin eti raoin taian ekaretia ke aia koaua. N aki rekereke ma te kaotioti mai karawa, ao te tei ae Iotebwa e ti kona ni ikota teuana te iango nakon te kauntaeka ao te mangaongao ni iango (tara Joseph Smith—History 1:10). Ma ana titiraki Iotebwa iaon te ekaretia a kaekaki ni kaotiia nakoina n rabwataia te Atua te Tama ao Natina ae mimitong ae maiu, Iesu Kristo—te taneiai ae raka ae aranaki bwa te kauntaeka ao te mangaongao ni iango (tara Joseph Smith—History 1:10). Kaotioti.
N aron are irouia abotoro ake ngkoa, kamimiin noorakia Atua iroun Iotebwa e bon teretere ao e kaineti nakoina. Akea kainnanoan te iango riki teuana mairouia tabemwaang ke te babaire ae na aanaki n ana kariaia te kauntira bwa e na kabwarabwara are e noria ke are e ataia iai. Te kaotioti nakon Iotebwa bon te makuri ae rangi n raka ae kaineti ti nakoina—ae boni kaekan ana titiraki are e kan ataia. Ma inanoni waakin te tai, e riki bwa aan te kaotioti ni Kaokan te Ekaretia.
N taraaia bwa ai bon aron are mairouia abotoro te kaotioti ae ibukin rabwatan Kristo, ao Manga Kaokan te Ekaretia aei nakon Iotebwa Timiti, bon tiaki ti ngaia te bwai ae tangiria Iesu n reireinna. Ana moan reirei te ataeinimwaane ae Iotebwa e bwebwerake man te kaotioti ni mwaakan Kristo ae kororaoi, ae akea tiana, ao e mimitong. N te moan tai ao Iotebwa e reirei nanon te mwaaka ni kaboomwi ao ni kamaiu ngke tataro n te buakonikai. Ngke moana ana tataro, E otabwaniniaki n te roo, ao ai aron ae n te tai anne I a katauaki nakon te kamaunaki ae karina (Joseph Smith—History 1:15). Ma korakorana ni kabane are irouna, e waetata ni wetea te Atua bwa e na kamaiua man tauakina anne iroun ana kairiribai.
N te tai are I a bon tauraoi ni iinako ibuakon te karawawataki man anga rabwatau nakon te uruakaki, I noora te oota ae kaineti rikaaki. Ni waetatan kaotina ao I a kunea naba bwa I a kainaomataki iroun au kairirbai are e tauai (tara Joseph Smith—History 1:16–17).
Ana kaiangatoa Iotebwa Timiti ma aiana anne boni kanuringan are e riki nakon Mote, ae a tibwa ataia te Burabeti tabeua te ririki imwina. Ma n okoro ma are e riki nakon Iotebwa, Mote e noora moa korakoran te Atua ao imwina e kaitaraaki ni mwaakan aiana ao ni kamaiuaki mairouna. (Tara Moses 1.)
Te okoro n aron waakin te bwai are e riki e kakaawaki. Mote e a boni mmwaane ao a mwaiti rabakauna ma irekerekena imwain ae riki aei. Kaotakin mwaakana ae moan te tamaroa nakoni Mote imwain aitarana ma aiana, e katerea iai buokan Mote te Uea bwa e na kaeta iai maiuna nakon ae noria n ana kantaninga. Imwin nooran mimitonging te Uea, ao e taku Mote, Ngkai, ibukin aei I ataia bwa bon te akea te aomata, te kaan-taninga ae I aki ataia mai mwaina (tara Moses 1:10). Te bwai ae riki aei ngaia ae angan Mote te kona ni kaitara ana kariiri aiana ae imwiina.
N aron are e kaineti ma Iotebwa Timiti ibukin aei, inanon te maiu aei e tuai tau, ma inanon ana tai ni maiu ao e aki toki ni kakaitaraki ni mwaakan te tia kairirbai ni ikotaki ma kangaanga aika korakora. Kaitarakin moa te kairiribai ao imwina kamaiuakina man ana makuri ni ioawa ni kaotin te Tama ao te Nati, e reireina Iotebwa te bwai ae aki kona ni mwanuokinaki aei: bwa e ngae ngke korakora mwaakan te buakaka, e na boni kerikaki ni kaotin ae te raoiroi.
E rangi ni kakaawaki te reirei aei nakon reireiakinan Iotebwa n arona n abotoro. E aki ti tangira te rabakau aei ibukin ana kakaitara ma taiani kariiri aika imwaina, ma e kakaawaki riki ibukin taiani kakaitara aika e na aitara ma ngaai ni katean ao n tararuakin te Ekaretia are e na kairia.
E nakon te buakonikai te teinimwaane ae Iotebwa bwa e na kakaea te rabakau, ao te rabakau e bon reke irouna. E a moanaki maikanne reireiana n abotoro. Ibuakon reiakinana aika kakaawaki n arona n abotoro man te Moan Kaotioti nakoina bon aroia n aekakira n rabwataia te Tia Kamaiu ao Tamana are i Karawa ao te moan reirei ae irekereke ma Mwaakaia—ngaia irouia boni bouan te koaua n abotoro.
Ana Boki Moomon
Moani kanoan reiakinan Iotebwa Timiti n arona n abotoro e reiti nako n rairan Ana Boki Moomon. Ana Boki Moomon e angan Iotebwa kawaina nakon bwaninin te Euangkerio ae akea tokina (tara Joseph Smith—History 1:34) kaetieti aika a riai n ataaki imwain naba katean te Ekaretia. Te Burabeti e kairaki bwa e na noori aika mwaiti aika “mataata mani kakaawaki” (1 Nibwaai 13:26) taeka ni burabeti ao kaotioti n abotoro ibukin te Tia Kamaiu, ni kabane a riki bwa banna ni katoto nakoina.
N te koaua, burabeti inanon Ana Boki Moomon a kabonganai iaon 100 kanikina n aia reirei ibukin Kristo, ao ni kakateuana kanikina akanne irouia, a buoka Iotebwa ni karekea nakoina te mataata n ana makuri te Tia Kamaiu n arona n atua.1 Man koauan taian reirei aikai, Iotebwa Timiti e rangi n reitaki raoi iai ma burabeti ake ngkoa, ao e anganna naba te noraaba nakoni kawaina ae mimitong ibukin tabena aika bati.
Ana Boki Moomon e kaota tabangakin te Makuri ni Kamaiu are mairoun te Kristo. Ana anganano te Tia Kamaiu ibukin te kamaiuaki e aki numwarooaki ti ibukin te Aba ae Tabu are n ana tai ke e kaonotaki nakon te aonaaba are nneia ana abotoro ake Tengaun ma Uoman. Te Makuri ni Kamaiu e mwaneia ana karikibwai ni kabane te Atua—ake ngkoa, aika ngkai ao aika n taai aika ana roko. Ai turuturura ana reirei Iakobwa ibukin te “makuri ni kamaiu ae akea tokina” (2 Nibwaai 9:7) nako nanon ana iango te tei ae Iotebwa ni kataunaaria ma te reirei ni Kiritian n te tai anne.
Ana Boki Moomon e kaota naba tieuataaken Manga Utina ma reirei riki tabeua aika a irekereke ma ngaia. Marooro iaon reirei aikai irouia Riai, King Beniamina, Abinataai, Aramwa, Amureki, Tamuera te I-Reimwanaite, ao Moronaai a bon onrake n taiani kaetieti.
I nanon te tai are e rairaki iai Ana Boki Moomon, te Burabeti e karekei kaetieti aika a kakaawaki nakoina ibukin ana makuri ni kaboomwi ao ni kamaiu te Kristo. N 1828 Martin Harris e anaa nanon Iotebwa bwa e na anganna moan iteranibaan Ana Boki Moomon ake 116. Ngke e kabuai beeba akanne Martin Harris, te burabeti e namakina te aki rau ae korakora.2 Tinana, Lucy Mack Smith, e taua mwiin aei n te koroboki bwa Iotebwa e takarua: “O, Atuau! … A bane ni bua! a bane ni bua! Tera ae N na karaoia? I a tia ni bure—boni ngai ae I kata unin te Atua. … N na kanga n tei imatan te Uea? Man te katuaeaki ra ae N na aki tau iai mairoun ana anera are Moan te Rietata?”3
N te tai ae raka iaon teuana te namwakaina ao te Uea e katuka Iotebwa n arona ae te nanokaawaki ae rawaawata.4 Imwina e roko te kabeebeteaki ao reirei n abotoro. E tuanga Iotebwa te Uea:
Ana makuri, ma ana kantaninga, ao nanon te Uea aki kona ni kamemereaki, ke ni kakeaki. …
Bwa e ngae ngke te aomata tao iai irouna kaotioti aika mwaiti, ao te mwaaka ni karaoi mwakuri aika korakora, ma e kamoamoa ni korakorana, ao e aki tabeakina ana taeka n reirei te Atua, ma e ira nako oin nanona ao tangiran ana makuri te rabwata ae bure, e na boni bwaka mani karokoa iaona unin te Atua ae motiraoi (tara D&C 3:1, 4)
Taeka aikai a kabwarabwara raoi te bwai are e riki nakon Iotebwa Timiti. E a tia ni karekea aron te atatai ae eti n te wewete n abotoro are n aroni boona ni kabane te Abotoro e kabaeaki iai n ana ongeaba. E boni ngae ngke aomata a kakeai ana taeka n reirei te Atua, man ribai ana taeka, Iotebwa e tuangaki, ma ko bon riai ni kakaonimaki (tara D&C 3:7–8). E bua te bwatua mairoun Iotebwa Timiti tabeua te tai ma e reiakinaki te reirei ae rangi ni kakaawaki. E a manga kaokaki nakoina te bwatua, ao nakoana n rai taeka e okiria.
Ai nanora taian reirei are a reke man rairan Ana Boki Moomon ngke e a rikirake mwatain Iotebwa Timiti ni weteana n abotoro! Ana Boki Moomon bon “aan ara ekaretia”5 ibukina bwa iai inanona taekan taai aika ana roko ae taekin te Kristo, ao e tei bwa banna ni kakoaua ibukin Manga Kaokan Bwai.
Reitan te Kaotioti ao Booki aika Tabu
Imwin tian rairan Ana Boki Moomon n 1829 ao katean te Ekaretia n 1830, e bon teimatoa ni karekea reitan te reirei n abotoro Iotebwa Timiti n rairan riki Booki aika Tabu tabeua. Ibuakon aei ao bon rairan te Baibara n te maan ae teniua te ririki, ao ni moa man 1835, rairan ana boki Aberaam. Rairan te Baibara iroun Iotebwa Timiti e karababa ootana ibukin aia makuri burabeti n te O Tetemanti ao te Nu Tetementi. E reke naba maiai te kaotioti ae raka, ae ana boki Mote.
Ana boki Mote e angan te Burabeti te atatai ae kakaawaki ibukin ana reirei te Tia Kamaiu, ni ikotaki ma katabeana n te Kariki Bwai. E taetae te Uea nakoni Mote, man taku, Ngai te Moa ni Bwai ao te Kabanea ni Bwai, te Atua ae Moan te Mwaaka; iroun au Rikitemanna I kariki bwaai aikai (tara Moses 2:1).. E taku riki, Ao aonaaba aika aki ataaki mwaitiia I a tia ni karikii; …
Ana Boki Mote e katerea te irekereke imarenan te Kristo ma Tamana ni maiuia n tamnei ao e kamatoa ana atatai te Burabeti n rikiraken mwaakan te raoiroi. Teuana te reirei n abotoro ae rangi n raoiroi ae roko nakon Iotebwa Timiti n te kaotioti aei boni kakoauaan ana tangira te Atua. E bon rangi ni kaokoro ma te koaua ae mena inanoia aomata aika mwaiti bwa te Atua e bangaaomata, e aki kona ni kabwara te bure ao e motibuaka; ana boki Mote e katerea bwa te Atua ae akea tokin ana nanoanga. Enoka e noria bwa Atuani karawa e tang (Moses 7:28) iaoia ake aki butimwaeia. Ni kan atakina iroun Enoka, e anganaki te kaeka ae reitaki ma namakinan te Baibara: I atia n anga te tua, bwa a riai n tangiriia i bon irouia, ao a riai n rineai, bwa Tamaia. Ngaia are e aki riai bwa e na tang karawa, n noran rawawataia (tara Moses 7:33, 37; tara naba Te Tua-Kaua 6:5; Nakoaia Ibonga 19:18; Mataio 22:37–39).
Rinanon rairan ana boki Mote, te Burabeti e karekea te mataata ni mwaakan te Tia Kamaiu ibukin ana makuri ni kaboomwi ao ni kamaiu. N aron ae taekinna te Atua, te aonaaba aei e karaoaki ni mwaakan au taeka (tara Moses 1:32 ibukin kakoroan nanon te rabwata ae aki mamate ao te maiu ae akea tokina nakon te aomata (tara Moses 1:39). A mwaiti ririki imwain ae reirei te Tia Kamaiu nakon Taomati ao ake n te Tengaun ma Uoman are “Boni Ngai te kawai, ao te koaua ao te maiu: akea ane nako n te Tama, bwa ti i Rou” (Ioane 14:6), ao E kaotia nakon Mote bwa aio te babaire ni kamaiu nakoia aomata, rinanon raran au Rikitemanna, ae na roko n te tai ae rangi n tamaroa (tara Moses 6:62).
Te Moani Kaotioti n te buakonikai, rairan Ana Boki Moomon, manga rinanoan te Baibara, te kaotioti n ana boki Mote, ao rairan ana boki Aberaam a katea aan te Ekaretia, mani waetatan rikiraken rabakaun ao ana koaua te Burabeti ae Iotebwa Timiti iaon taekan Iesu Kristo.
Kaotioti ake e anganaki aika kanoan te Doctrine and Covenants e onrake n taekan te Tia Kamaiu. E kona temanna ni karaoa ana kakae man taiani koaua inanon te Topical Guide ao te Guide to the Scriptures n rongorongon Iesu Kristo ma e na bon aki reke nakoina rababan te atatai iaon te Tia Kamaiu ae kaotia nakon te aonaaba aei Iotebwa Timiti. I rangi ni kakaitau n te oota ae reke irou bwa Iesu imwain karikani bwaai e mena irarikin te Tama (tara D&C 93:21). I kakaitau n te koaua ae I ataia bwa E karawawataki ni bwaai aikai [ibukiu], bwa N na aki karawawataki ngkana I rairananou (tara D&C 19:16).
Au Koaua ni Bwaai aika e Kaotii te Burabeti
I kakaitau n teuana riki te bwai ibukin ana reirei te Tia Kamaiu ae rang ni kauekea nanou. Ni kamatebwaian ana berita Maraki, moan rokon Moronaai iroun Iotebwa, ana taeka te Tia Kamaiu nakoia i-Nibwaaite, ao kaotin Eria n te Kirtland Temple, I kunea bwa te Atua e tangiriia natina ao e a bon tia ni katauraoa te kawai ibukiia n tatabemania nako bwa ana okiria. Akea te reirei ae I ataia ae motiraoi riki, te reirei ae anga te onimaki nakon te kaboomwi nakoia maate. I rangi ni kakaitau ibukin te kaotioti ae e katerea nakoiu bwa te Makuri ni Kamaiu are mani maten te Tia Kamaiu e roko naba nakoia ake a tia ni maiu, n tangira, ni beku, ao n onimaki nakoni boong aika a raoiroi e ngae ngke a bon tuai n ongo taekan Iesu ke n reke aia tai ni butimwaea Ana euangkerio. Te atatai aio n ti ngaia e rangi n tau n raira nanou nakon te euangkerio ngke bon akea riki te bwai teuana ae I ataia. Aio, ibukiu, boni katokin te koaua ae kakaawaki ibukin Iesu Kristo ao Ana anganano ni kamaiu.
Tera ngkanne, ae konaa n taekinaki ni kabotaua mwaakan Kristo ni kamaiu? Are e karekea Iotebwa Timiti inanon te Buakonikai ae Tabu ibukin mwaakan te raoiroi n tokanikai i aon te buakaka e anga te katauraoi nakon te kantaninga ae tuai n noraki. Aei ae kaotia te Uea.
Ngai, ni kabobongaan ao ni kakoroan nanona are ana bwai Ngai, ae te Tama, ibukin arou—ae I karaoa aei bwa N na kona ni karekea te tokanikai iaon bwaai ni kabane—
Karekean te mwaaka ni kabane, ae ibukin naba uruakakin Tatan ma ana makuri n tokin te aonaaba, ao n te kabanea ni bong ni motikitaeka (tara D&C 19:2).
Oin ara koaua ibukin te Tia Kamaiu a kateaki man ana koaua ao ana reirei te Burabeti ae Iotebwa Timiti. E aki kamimi ngkanne ana reirei te Burabeti bwa “aan taiani moan reirei aika a kakaawaki n ara Ekaretia bon aia koaua Abotoro ma Burabeti, ibukin Iesu Kristo, bwa E mate, e taunaki, ao e a manga uti n te kateniua ni bong, ao e waerake nako karawa; ao nikiran bwaai ni kabane ake iai rekerekeia ma ara Ekaretia, bon rekerekeia.”6
Ana koaua n abotoro te Burabeti ae Iotebwa Timiti ibukin mimitongin koauan raoi Manga Utin Iessu Kristo, ao ana atatai iaon mwaakan te Tia Kamaiu ni kaboomwi ao ni kamaiu, e kona n nooraki n raoiroin, korakoran, ao ni uarereken ana kakoaua:
Ao ngkai, imwin taian koaua aika bati aika tia ni kaotaki ibukina, aio te koaua, te kabanea, ae ti anga ibukina: Bwa e maiu!
Bwa ti nooria, n angatain raoi te Atua; ao ti ongo te bwana ae riki bwa te kakoaua bwa boni ngaia ana Rikitemanna te Tama—
Bwa mairouna, ao n rinanona, ao n nako mairouna, aonaaba ni kabane a karaoaki, ao kaaina akana iaona bon natin te Atua aika mwaane ao aine (tara D&C 76:22–24).
I rangi ni kakaitau ibukin te wewete n abotoro nakon Iotebwa Timiti.