2013
Maʻu Ha Hūfangaʻanga ʻi he Ongoongoleleí
ʻAokosi 2013


Maʻu ha Hūfangaʻanga ʻi he Ongoongoleleí

ʻOku faingofua hono ʻiloʻi e kāingalotu ʻi Kēniá ʻi heʻenau moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo fokotuʻu ha maluʻanga mei he māmaní.

Ko e kolo tokolahi taha ʻi ʻAfilika Hahaké ko Nailopi ʻi Kēniá, mo ha kakai ʻe toko tolu miliona tupu. Ko e feituʻu femoʻuekina ʻoku fonu he kaá, lolí, mo e mutatus—ko ha ngaahi veeni ʻoku ngāue hangē ha pasí—ʻoku nau lele fakavavevave atu he ngaahi halá. Ko ha kolo ia ʻo e ngaahi lēlué, takimamatá, mo hono ngaohi e koloá pea ko e feituʻu motuʻa taha fika ua ia he konitinēnití ʻi he fakafetongi koloá.

Ka ki he fakatongá, siʻi hifo he maile ʻe nima (7 km) mei he uhouhonga ʻo e kolomuʻa ʻo Kēniá, ʻoku ʻi ai ha kolo lōngonoa he feituʻu ʻutá. ʻOku maluʻi e konga fonua ʻi he Paʻake Fakafonua ʻo Nailopí ʻo hangē pē ko e tuʻunga ne ʻi ai he taʻu ʻe lauiteau kimuʻá. ʻOku mamaʻo ia mei he ngaahi fale māʻolunga ʻo e koló, ʻo ʻeva mo kaikai holo ai e fanga siulafé, pulufalō vaí, pulutaú, sipilā, hipo, ʻanitelope, ʻilaní mo e lainó. ʻOku mohe e fanga laioné he lalo kāsiá. ʻOku hoko e paʻaké ko ha maluʻanga ki he fanga monumanú ni mei he mālohi ʻo e sivilaisé.

Ka ʻi ha feituʻu kehekehe ʻo Kēniá ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi feituʻu hūfangaʻanga iiki ange ʻo ha faʻahinga kalasi ia ʻe taha. Kuo fokotuʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi feituʻu malu mei he ngaahi mālohi ʻo e māmaní. ʻI hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ʻoku nau fokotuʻu ai ha ngaahi potu toputapu ke nau tuʻu ai (vakai, T&F 45:32; 87:8).

Maʻu ha Mālohi ʻi he Ngaahi Meʻa Mahuʻingá

ʻOku pehē ʻe ʻOpulā ʻOuma ʻokú ne maʻu ha mālohi ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi heʻene manatuʻi e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻa e Kau Finemuí. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou lava ke u fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻa e Kau Finemuí pea kei malu ai, neongo kapau he ʻikai ke u fakataha mo e kau tāutaha kei talavou ʻa e Siasí.”

Naʻe ʻuluaki ako ʻe ʻOpulā e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻení kimuʻa pea toki papitaisó. ʻI ha ʻaho ʻe taha heʻene taʻu 17 ne sio ai ʻa ʻOpulā ki he ongo faifekaú he halá mo fifili pe ko hai kinaua. Naʻá ne ako e ongoongoleleí ʻi ha taʻu ʻe taha pea toki papitaiso hili hono taʻu 18. Naʻe fakamālohia fakalaumālie ia ʻe he komiunitī ʻo e Kāingalotú.

ʻOkú ne pehē, “ʻI he taimi ʻoku ou ʻi he lotú ai mo hoku kaungā tāutaha kei talavoú ʻoku ou ongoʻi malu, ka ʻi heʻeku mavahe mei aí, ʻoku ʻikai ke u ongoʻi malu koeʻuhí he ko e taimi lahi ko au pē e tokotaha Siasi he kulupú.” “ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí he ʻoku fuʻu kehekehe e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e māmaní mei he Siasí.”

Piki ki he Vaʻa Ukameá

Naʻe tokoni e ako folofolá kia Sitīveni ʻOtiamo Meipē ki hono maʻu e ngaahi tali ʻokú ne pehē he ʻikai lava ke tau maʻu ʻiate kitautolú. ʻOkú ne pehē, “ʻI hono ako e folofolá te tau lava ʻo maʻu ai e tali ki he ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho kotoa pē.” “ʻI hono ako e folofolá ʻoku tau maʻu ai ha loto-toʻa ke kātaki ki he ngataʻangá, koeʻuhí he ʻe ʻi ai maʻu pē e folofolá ke ne akoʻi mo talamai kiate kitautolu e meʻa ke faí.”

Naʻe tokoni kia Sitīveni hono ako e Tohi ʻa Molomoná ke maʻu haʻane fakamoʻoni ki he Siasí. ʻI haʻane ʻaʻahi ki hono mehikitanga ʻoku Siasí, naʻá ne fakaafeʻi ia ke ne ʻalu ki he lotú. Hili ʻene kamata lau e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne lotu ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni ia ʻo ne maʻu e talí.

ʻOkú ne pehē ʻoku tokoniʻi ia ʻi hono toutou lau e folofolá ke ne tauhi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e Siasí neongo ʻoku fehuʻia ʻene tui fakalotú ʻe he niʻihi ʻoku nau feohí. ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, kuo fakamālohia ai ʻeku tuí pea ʻi he tuʻunga ko iá te u pehē he ʻikai lava ke ueʻi au [vakai, Sēkope 7:5].”

Tatali ki he ʻEikí

Naʻe ʻiloʻi ʻe Seiloni Pōʻese ʻoku hanga ʻe he fili ke makehé ʻo fakafaingofuaʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Naʻá ne tukupā ke tauhi e ngaahi fekaú, pea ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ʻe hono kaungāmeʻá ʻa e fili ko iá. ʻOkú ne fili ke fakamamaʻo mei he ngaahi tūkunga ʻe faingataʻa ke fai ai ha moʻui angatonú.

ʻI heʻene fakamatala ki he laine ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví ʻokú ne pehē, “ʻI he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ke ke nofo he tūkunga ko iá, ko ha tūkunga matuʻaki faingataʻa, ʻoku kamata ke toe faingataʻa ange koeʻuhí he te ke lava pē ʻo hinga ʻi ha faʻahinga taimi pē.”

Naʻe ʻiloʻi ʻe Seiloni e Siasí heʻene taʻu 14 he ko e taimi ia ne fili ai ʻene fineʻeikí ke papitaisó. Ko ha meʻa faingataʻa hono lau e Tohi ʻa Molomoná, koeʻuhí he ko Seiloní ko ha mēmipa ia ʻo e matakali Nanitií, ʻa ia ko ʻene lea tuʻufonuá ko e Kalenisiní. Neongo hono faingataʻá, naʻá ne kamata ke ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Pilitāniá. “Ne u ongoʻi ko ha meʻa lelei e Tohi ‘a Molomoná, pea ne u maʻu ha ongo māfana ko ia ne u hokohoko atu hono laú. ʻOkú ne pehē, Ne u lotua ia kae ʻoua ke u ʻiloʻi ʻoku moʻoni.”

Naʻe loto ʻa Seiloni ke papitaiso ka naʻe ʻikai fakangofua ia heʻene tangataʻeikí. Naʻe maʻulotu ʻa Seiloni, ʻalu ki he seminelí mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú he taʻu ʻe fā lolotonga ʻene tatali ki ha faingamālie ke kau ai ki he Siasí.

ʻI he taʻu 18 ʻa Seiloní ne papitaiso ia mo hilifakinima. Naʻá ne ʻalu ki he kolisí mo ako ki he saienisi ʻo e ʻatamaí. Naʻá ne mali mo Siosefa Pose ʻi Fēpueli ʻo e 2013. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá na fononga leva ki he Temipale Sohanisipeeki Saute ʻAfiliká ke sila ai. Naʻá ne pehē ʻoku tokoni kiate ia hono ako e ongoongoleleí ke tukutaha ʻene tokangá he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá ʻi ha māmani ʻoku faingofua ai e fakahehema ki he meʻa taʻe-ʻaongá.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi kotoa e taumuʻa ʻo e moʻuí mo e ʻuhinga ʻo ʻetau ʻi heni he māmaní.” “ʻOku tokoni e ʻilo ko iá ke tukutaha ai ʻeku tokangá he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.”

Tupulaki e Mālohí

ʻOku hoko e Paʻake Fakafonua ʻo Nailopí ko ha hūfangaʻanga ki he fanga laino ʻuliʻulí. ʻOku hanga ʻe he paʻake ko ʻení ʻo ohi hake pea fakahiki e monumanu ko ʻeni kuo mei ʻauhá ki ha ngaahi paʻake kehe ke tokoni ki hono toe fakaakeake e tokolahi ʻo e fanga manú, ʻa ia kuo nau meimei ʻauha ʻi he tuli manú. Kuo ʻosi fakatokangaʻi ko e taha ʻeni e hūfangaʻanga ola lelei mo mahuʻinga taha ʻi Kēniá.

ʻOku pehē pē hono ʻomai ʻe he ongoongoleleí ha hūfangaʻanga ke haʻu ki ai e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻo maʻu ha mālohi, mo ha loto-toʻa ke fakamafola atu e ongoongoleleí, pea fokotuʻu ha fakavaʻe mālohi ʻo e tuí.

ʻOpulā ʻOuma

Sitīveni ʻOtiamo Meipē

Siosefa mo Seiloni Pōʻese

ʻI laló: Ko e kaikai ʻa e fanga lainó he Paʻake Fakafonua ʻo Nailopí.

Paaki