2015
Ngaahi Lea fakahīkihiki mei he Meʻafakaʻeiki ʻo ʻEletā L. Tomu Peulí
Ko e Manatu Melie kia ʻEletā L. Tom Perry


Ngaahi Lea Fakahīkihiki mei he Meʻafakaʻeiki ʻo ʻEletā L. Tom Perry

ʻAho 5 ʻo Sune 2015 Tāpanekale Sōlekí

ʻĪmisi
Funeral services for Elder L. Tom Perry, Friday, June 5, 2015.

“ʻOku ou fie fakahaaʻi mo [hoku tuofefine] ko Linitā Keí … ʻa ʻema houngaʻia fakatāutaha kia Sisitā Pāpulā Peuli ʻi heʻene hoko ko e hoa tōnunga ki heʻema tamaí ʻo laka hake ʻeni he taʻu ʻe 39 pea tautautefito ki heʻene tauhi ia ʻi he taʻu kuo maliu atú. … ʻOku mahino kiate kimautolu ʻa e mole lahi kiate koé, Pāpulā—ko ha mole lahi fau koeʻuhí he naʻá ke līʻoa kakato ki ho husepānití. …

“Naʻe fakaʻofoʻofa moʻoni kia [ʻEletā Peuli] ʻa ʻene moʻuí. Naʻá ne talia ha moʻui naʻe lele ʻi matangi maʻu pē. Naʻá ne līʻoa kakato ʻi he meʻa kotoa pē naʻá ne fai, ʻo puli ai ʻiate ia, ta naʻe fie maʻu ke kiʻi māmālie hifo, ka kuo fāngailupe ʻa e laʻaá. … Naʻá ne fakaʻaongaʻi kakato ʻene moʻuí—ko ha moʻui līʻoa ki he ʻOtuá, fāmilí, mo e fonuá.”

Lee T. Perry, foha

“Ko e natula ʻo ʻEletā Peulí, ko ha taha ʻoku loto maʻu pē ke sio ʻoku laka kimuʻa ʻa e meʻa kotoa. Naʻe hangē naʻe siʻi ʻene kātakí kapau naʻe ʻikai fakaʻaongaʻi lelei ʻa e taimí. Naʻá ne akoʻi, fakalotolahiʻi, mo ueʻi fakalaumālie maʻu pē ʻa e Kau Taki Māʻolungá kotoa te tau lava ʻo fai ha meʻa lahi ange, te tau lava ʻo fakahoko lelei ange, pea mo tau lava ʻo ngāue vave ange ʻi hono tāpuakiʻi e moʻui ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí. …

“Naʻe fehangahangai ʻa ʻEletā Peuli mo ha ngaahi faingataʻaʻia fakatāutaha, ka ʻi heʻene fakatuʻamelie mo ʻene tui taʻeueʻia ki he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá, naʻá ne faʻa pehē ai, ‘Kuo teʻeki ai ha ʻaho ʻe kovi ʻi heʻeku moʻuí.’ …

“Naʻá ku ʻaʻahi mo ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi kia ʻEletā mo Sisitā Peuli, ʻi ha ʻaho ʻe tolu kimuʻa peá ne pekiá. … Hangē ko ia naʻá ne fakahoko maʻu peé, naʻe meʻa ʻa ʻEletā Peuli ki heʻene ʻofa ki he kāingalotu ʻo e Siasí pea mo ʻene tokanga lahi mo hohaʻa ki honau tuʻunga fakalaumālié. Naʻá ne pehē, ‘Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻOku fakafalala ʻa e meʻa kotoa pē kiate Ia. ʻOku totonu ke tau kumi ha founga ke tau ofi ai kiate Ia, pea kapau he ʻikai lava, ta ʻoku ʻikai ha ʻamanaki lelei fēfē. Ko e meʻa ia ʻoku tau fie maʻú. Te tau lava ʻo langaki ʻi he ngaahi siteiki ʻo Saioné ha ʻofa lahi ki he ongoongoleleí.’”

ʻEletā M. Russell Ballard ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

“Naʻe hoko ʻa L. Tomu Peuli ko e taʻokete kiate kinautolu kotoa kimui ʻiate ia ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. …

“Naʻe hoko ʻa ʻEletā Peuli ko ha ivi lelei ki he taha kotoa pē naʻe fetaulaki mo ia. Hangē ko e lau ʻa ha kaungāmeʻa Katolika ʻe taha, ‘Naʻe eʻa moʻoni ʻa ʻene leleí. Naʻá ne tokoniʻi koe ʻaki pē ʻene hoko ko e tangata laumālie leleí.’

“Naʻe tohi ʻe ha taha ʻiloa taʻe-Siasi ʻe taha ʻo pehē, ‘Naʻe hoko ʻa ʻEletā Peuli ko ha takimaama kiate au. Naʻe ʻaʻahi ange ʻi he taʻu ʻe fā kuo hilí ki hoku ʻōfisí ʻi Niu ʻIoke. Naʻá ku mālieʻia ʻi he ivi longomoʻui ʻo e tangatá ni. Naʻe anga fakakaumeʻa, fakamatala mahino, mo hangatonu—mātuʻaki hangatonu. Naʻe ueʻi fakalaumālie au. ʻOku ou tui naʻe pehē ʻa ʻEletā Peuli ki ha kakai ʻe lauiafe ʻi he lolotonga ʻene moʻuí.’”

ʻEletā Dallin H. Oaks ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

“Ko [ʻEletā Peulí] ko ha taha naʻá ne tali loto fiemālie ha faʻahinga ngāue pē pea ko ha taha naʻa mau falala kakato ki ai. Naʻe fakafōtunga ʻe ʻEletā Peuli ʻi hono tāpuekina ʻaki ia ʻa e tui mālohi, fakatuʻamelie, mo e loto ʻofá, ʻa e lea ʻa e ʻaposetolo ko Paulá, ‘Ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungaanga, mo e ʻofa faka-Kalaisi, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni’ (1 Tīmote 4:12). …

“Naʻe ngāue ʻaki ʻe Tomu Peuli ʻa e ʻatamai potó mo e loto fonu ʻi he tuí ke fakahoko ha ngaahi meʻa fakaofo ʻaki ʻene leá. Naʻe makehe pē ʻa ʻene foungá kiate ia pē. Naʻe fakakoloaʻi ʻaki ia ha leʻo ongo moʻoni ʻa ia naʻá ne malangaʻi ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ʻapi mo muli ʻi hono ngaahi ʻahó kotoa. ʻE lava ʻe he taha kotoa kuo fanongo ki hono leʻó, mo kinautolu kuo nau lau ʻene ngaahi leá, ʻo ʻiloʻi lelei ko ha taha taukaveʻi mo fakamoʻoni taʻeufi ia ki he moʻoní. …

“Naʻe hoko ʻa Tomu Peuli ko e taha ʻo e kau tangata angaʻofa, fakaʻatuʻi, mo anga-lelei taha kuo faifaiangé peá u ʻiloʻí, fakataha mo ʻene tuí, lotoʻakí, mo hono iví. …

“Kāinga, ʻoku ou talaatu kiate kimoutolu, naʻe ʻikai ha mele ʻi he teunga tau ʻo L. Tomu Peulí, naʻe ʻikai ha kākā ʻi hono lotó, pea naʻe ʻikai ha mele ʻi hono ʻulungāngá. Naʻe ʻofa ki he ʻEikí ʻaki hono lotó mo e laumālié kotoa pea tauhi kiate Ia ʻaki hono mālohí kotoa ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻui fakamatelié. …

“Naʻe fāʻeleʻi ʻa Tomu ʻi Lōkani ʻi ʻIutā, peá ne tali ʻa e ui hono fonuá ʻi heʻene hoko ko e sōtia tautahi ʻi he lolotonga ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. Naʻá ne hoko ko ha tokotaha ngāue fakapisinisi ʻiloa, mo ngāue lelei ʻi he fatongia kotoa naʻe ui ia ki ai ʻi he Siasí. …

“Kuo hoko ʻene ngāue ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ko ha faʻifaʻitakiʻanga pea ʻikai hano mele. …

“Kuo foki hono laumālie taʻe-liuá ki he ʻOtua naʻá Ne foaki kiate ia ʻa e moʻuí. ʻOku ʻiloa hono lekōtí ʻi he langí pea ʻe maʻu ai ʻa e pale mahuʻinga lahi ʻo ʻene ngāue lelei mo faivelengá. …

“Ko e fē pē ha feituʻu te u fononga ai ʻi he māmani fakaʻofoʻofá ni, ʻe fononga maʻu pē mo au ha konga ʻo e kaungāmeʻa mamaé ni.”

Palesiteni Thomas S. Monson

ʻOlungá: Ko e fāmili Peulí ʻi heʻenau muimui he puha maté ki he loto Tāpanekalé, ʻoku talitali ia ʻe he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Fitungofulú. Ko e lulululu ʻa e uaifi ʻo ʻEletā Peulí, Pāpulá, mo ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni. Taupotu ki toʻohema ʻi laló: Ko hono tuku ʻe he ʻofefine ʻo ʻEletā Pueli ko Linitā Nalesoní ha matalaʻi lose ʻi he funga puha maté kae vakai atu hono tuongaʻané. Toʻohemá: Ko ha fuka ʻAmelika ʻoku foaki kia Sisitā Peuli, ko e fakalāngilangiʻi ʻo e ngāue ʻa ʻEletā Peuli ʻi he Tautahi ʻa ʻAmeliká.

Paaki