O Iosefa le Tagatavaai
Na faamanino mai e le talaaga le auala na faataunuuina ai e Iosefa Samita lana matafaioi o se tagatavaai ma faaliliuina le Tusi a Mamona.
I le aso 6 o Aperila, 1830, o le aso sa faatulagaina ai e Iosefa Samita le Ekalesia a Keriso (na mulimuli ane ta‘ua o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai),1 na ia folafola atu le upu o se faaaliga i e na faapotopoto ai. “Faauta,” na folafola mai e le siufofoga o le Atua i totonu, “ia i ai se tala faamaumau e tausia i totonu o outou; ma i totonu o lena tala faamaumau ia taua [o Iosefa Samita] o se tagatavaai” (MF&F 21:1).
O le faailoga e sili ona iloagofie o le matafaioi a Iosefa Samita o se tagatavaai i le Ekalesia sa faatoa faatulagaina o le Tusi a Mamona, lea sa ia faamatala mai pea lava pea na faaliliuina “i le meaalofa ma le mana o le Atua.”2 O le toatele o i latou e sili ona latalata ia Iosefa i le tausaga a o lei faatulagaina le Ekalesia na molimauina le faagasologa, lea na oo mai ai le Tusi a Mamona ma sa i ai se malamalama i le uiga o le upu tagatavaai.
O Le Uiga o le Tagatavaai
O le a le uiga o le tagatavaai i le perofeta talavou ma e na soifua i lena taimi? Sa ola ae Iosefa i se aiga na faitauina le Tusi Paia, lea o loo ta‘ua soo ai tagatavaai. I le 1 Samuelu, mo se faataitaiga, ua faamatalaina e le tusitala: “Sa faapea i Isaraelu anamua le upu a le tagata e alu e fesili i le Atua, O mai ia ina tatou o i le tagata vaai: aua o le Perofeta i nei ona po sa ta’ua o ia anamua o se Tagatavaai” (1 Samuelu 9:9).
O loo taua foi i le tusi Paia tagata na mauaina faaaliga faaleagaga e ala i mea faitino e pei o tootoo,3 se gata apamemea i luga o se pou (lea na avea ma se faailoga ua salalau tele o le galuega faafomai),4 se efota (o se vaega o le laei faaleperisitua paia lea na aofia ai maa taua e lua),5 ma le Urima ma le Tumema.6
O le “vaai” ma “tagatavaai” sa avea ma vaega o le aganuu Faaamerika ma le aiga lea na soifua ae ai Iosefa Samita. Na matele i le gagana o le Tusi Paia ma le faafefiloi o aganuu Egelani na aumaia e tagata malaga i Amerika i Matu, o nisi tagata i le uluai seneturi lona 19 sa talitonu e mafai e tagata taitoatasi e talenia i le “vaai”, po o le mauaina o faaaliga faaleagaga, e ala i mea faaletino e pei o maa talifaaaliga.7
Sa taliaina e Iosefa Samita talavou ia auala masani a tagata o ona aso, e aofia ai le manatu o le faaaogaina o maa talifaaaliga e matamata ai i mea faitino ua leiloloa po o mea o loo natia. Ona o tala faatusipaia na faaali mai ai le faaaogaina e le Atua o mea faitino e taulai atu ai i le faatuatua o tagata po o le fesootai atu i le faaleagaga i aso anamua, o Iosefa ma isi na manatu i le mea lava lea e tasi mo o latou aso. O matua o Iosefa, o Iosefa Samita le matua ma Lusi Maki Samita, na faamautinoaina le aafia o le aiga i lenei aganuu ma lo latou faaaogaina o mea faitino i lenei ala, ma o le nuu o Palamaira ma Manaseta, Niu Ioka, lea sa nonofo ai le au Samita, na sailia Iosefa e sue ai ni mea faitino na leiloloa a o lei masii atu o ia i Penisilevania i le taufaasiusiuga o le 1827.8
Mo i latou e aunoa ma se malamalamaaga i le ala na ola ai tagata i la latou tapuaiga i le seneturi lona 19 i le itulagi lea a Iosefa, o maa talifaaaliga e mafai ona avea o se mea fou, ma ua loa ona felafolafoai ai tagata atamamai i le vaitaimi lenei o lona olaga. I se isi itu o se taunuuga o le Malamalama po o le Vaitau o le Filosofia, o se vaitaimi na faamamafaina ai le saienisi ma le lalolagi ua suesueina nai lo mea faaleagaga, o le toatele i aso o Iosefa na lagonaina o le faaaogaina o mea faitino e pei o maa po o tootoo e le moni pe le talafeagai mo faamoemoega faalelotu.
I tausaga mulimuli ane, a o ta‘u atu e Iosefa lana tala ofoofogia, sa ia faamamafa atu ana faaaliga vaaia ma isi aafiaga faaleagaga.9 I se faatusatusaga, o nisi o ana paaga muamua na taulai atu i lona amataga o le faaaogaina o maa talifaaaliga i se taumafaiga e faaumatia ai lona tulaga i se lalolagi ua faateteleina ai le teena o na ituaiga o faiga. I o latou taumafaiga o le talaiga, o Iosefa ma isi uluai tagata na filifili e le taulai atu i le uunaiga a le aganuu a tagata i a latou taumafaiga e talai, a o le toatele e liliu mai faamoemoeina na oo i se suiga i auala sa latou malamalama ai i mataupu faalelotu i le Vaitau o le Filosofia. I le mea na avea ma faavae o faaaliga, e ui i lea, na faaauau e Iosefa ona aoao mai o maa talifaaaliga ma isi mea e faaaoga e talifaaaliga ai, faapea foi ma le tomai e galulue faatasi ai ma i latou, e taua ma o ni meaalofa paia mai le Atua.10
Mea Faigaluega na Faaaoga e Faaliliu ai le Tusi a Mamona
O maa talifaaaliga o loo faaalia foi i tala faasolopito o loo faamatalaina ai Iosefa Samita ma le faaliliuga o le Tusi a Mamona. O le talafaasolopito aloaia a Iosefa, na amata i le 1838, na faamatalaina ai le asiasiga a se agelu, na faailoa mai o Moronae, o le na ta‘u atu ia te ia e uiga i papatusi auro na tanumia i se mauga lata ane. Na toe faamatalaina e Iosefa a o ia talanoa ma le agelu, sa “tatalaina se faaaliga” manino i lona mafaufau o lea na ia “iloa ai lea mea” ina ua mulimuli ane vaai lava ia i ai faaletagata (o Iosefa Samita—alafaasolopito 1:42).
O tagata o le Ekalesia i lona talafaasolopito atoa na saili ia malamalama i le uluai talafaasolopito o Iosefa Samita ma lona mauaina ma le faaliliuina o papatusi auro. O lenei ata na tusia e le tusiata o C. C. A. Christensen i le 1886 o loo faaalia ai Iosefa Samita ua mauaina papatusi mai le agelu o Moronae.
O le Agelu o Moronae ua Tilivaina Papatusi ia Iosefa Samita, saunia e C. C. A. Christensen
I le talafaasolopito sa amata e Iosefa ona tusiaina i le 1838, na lapataia e Moronae o ia “o le a taumafai Satani e faaosooso ia te aʼu (ona o le tulaga mativa o le aiga o loʼu tamā), ia maua mai papatusi mo le faamoemoe ia mauʼoa.” O lenei mea sa ia faasa mai ia te aʼu, ua fai mai e ao lava ona lē i ai ia te aʼu “se isi lava faamoemoe” i le maua mai o papatusi tau lava o le faamamaluina o le Atua, ma e ao ona lē tosina i se isi lava manaoga nai lo le atinaega o le malo o le Atua; a lē o lea “e lē mafai ona ou mauaina papatusi” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:46). I lona talafaasolopito muamua o le 1832, ua faamatala e Iosefa, “Ou te … saili Papatusi ina ia maua ai oa ae le tausia le poloaiga e tatau ona i ai le manatu tasi i le Mamalu o le Atua.”11 O se taunuuga, sa manaomia e toe foi atu i le mauga i tausaga taitasi mo le fa tausaga seia oo ina ia saunia o ia mo le mauaina o papatusi (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:53–54).
Na faamatalaina e Iosefa ina ua iu lava ina ia mauaina papatusi mai ia Moronae i le 1827, na ia mauaina foi ni maa se lua e faaaoga i le faaliliuina. Sa ia tuua ma ni paaga vavalalata ni tala o nei maa, ma faamatalaina e papae po o le manino i foliga vaaia, ua faatulaga faalapotopoto po o aufana siliva e pei o ni matatioata po o tioata faaonapo nei, ma fesootai atu i se ufifatafata tele.12 E pei ona faamatalaina, o lenei masini faaletagatavaai semanu e mafiafia. Na fai mai le tina o Iosefa Samita na te aveese maa mai le ufifatafata mo le faafaigofieina a‘o faaaogaina.13
Ua taua e le tusiga o le Tusi a Mamona nei maa o “maa faaliliu” ma faamatalaina “sa saunia mai i le amataga, ma sa tuulima faasolo mai i lalo mai lea tupulaga i lea tupulaga, mo le faamoemoe o le faaliliuina o gagana,” na “tausia ma faasaoina ia mea e le aao o le Alii” (Mosaea 28:14–15, 20).
Ua faamatala foi e le tusi pe na faapefea ona tuuina atu e le Alii “maa e lua” i le uso o Iareto, faatasi ai ma se folafolaga e faapea o le a latou fesoasoani i augatupulaga i le lumanai e toe maua mai ana upu. “Ia tusi nei mea ma faamaufaailogaina,” na faatonuina ai o ia e le Alii, “ma o le a ou faaali atu i latou i lau lava taimi e tatau ai, i le fanauga a tagata.” O nei maa, na faamalamalama mai e le Alii, “ia faamalamalama atu e nei maa i mata o tagata mea o le a e tusia.” (Eteru 3:24, 27).
Faamatalaga mai se itulau o le tusiga muamua o le Tusi a Mamona o loo i ai le o ese o le aiga o Liae mai Ierusalema lea ua i ai nei o le 1 Nifae 2. Na faalau atu e Iosefa Samita le Tusi a Mamona i ni nai tusiupu, e aofia ai Oliva Kaotui, o le tusiupu mo nei laina.
Faaaloaloga a le Church History Library, ATA UA FAALELEIA MO LE FAAMANINOINA
E oo atu i le taimi na maea ai e Iosefa Samita ona faalau lana faaliliuga o le Tusi a Mamona i le au tusiupu i le ogatotonu o le 1829, o le uiga o le tagatavaai ua faamaninoina atili i le tusiga. O loo i Le Tusi a Mamona se valoaga e faatatau ia Iosefa o Aikupito na folafolaina atu o se tasi o ana fanau—e manino lava o Iosefa Samita—o le a avea ma “se tagata vaai filifilia” e aumaia isi sulugatiti “i le malamalama e uiga i feagaiga” na osia e le Atua ma o latou tuaa (2 Nifae 3:6, 7).
I se isi tala o le Tusi a Mamona, na tuuina atu e Alema le Itiiti ia faamatalaupu i lona atalii o Helamana. “Ia faasaoina nei faamatalaupu,” Na fautuaina ai e Alema o ia, e faatatau i maa e lua i aufana siliva. Ae ua sii mai foi e Alema se valoaga ua faaali mai e faasino i se maa se tasi: “Ma sa fetalai mai le Alii: o le a ou saunia mo laʼu auauna o Kaselama se maa, lea o le a susulu atu i le pouliuli mai le malamalama” (Alema 37:21, 23).
Ia matauina, e ui lava na tuuina mai i le anotusi o “faamatalaupu” (numera e tele), o lenei valoaga o loo tautala e uiga i le tuuina atu i se auauna i le lumanai “se maa” (numera tasi), lea o le a susulu atu i le pouliuli mai le malamalama.”14 Sa talitonu Au Paia o Aso e Gata Ai anamua o lenei auauna na valoia o Iosefa Samita.15
O le mea moni, o se faamaoniga o le talafaasolopito ua faaalia ai faapea e le gata i maa ua taua o “faamatalaupu,” na faaaogaina e Iosefa e le itiiti ifo i le tasi se isi maa faamatalaupu i le faaliliuina o le Tusi a Mamona, e masani ona tuuina i totonu o se pulou ina ia mafai ona taofia ai le malamalama. E tusa ai ma paaga a Iosefa, sa ia faia lenei mea ina ia iloa lelei upu i luga o le maa.16
E oo atu i le 1833, ua amata e Iosefa Samita ma ana uo ona faaaoga le faaupuga faatusipaia “Urima ma le Tumema” e faasino i soo se maa e faaaoga mo le mauaina o faaaliga paia, e aofia ai faamatalaupu a sa Nifae ma le maa e tasi a le tagatavaai.17 O lenei faaupuga le manino ua faafaigata ai taumafaiga e toefaatulaga le auala tonu lea na faaliliuina ai e Iosefa Samita le Tusi a Mamona. E le gata i le faaaogaina o le faamatalaupu, e tusa ai ma Matini Harisi, na faaaogaina foi e Iosefa se tasi o ana maa talifaaaliga mo le faafaigofieina i le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona. O isi punaoa na faamaonia le suia o meafaigaluega faaliliu a Iosefa.18
Ina ua Uma ona Lolomi le Tusi a Mamona
Ina ua uma le lolomiga o le Tusi a Mamona ia Mati 1830, na amata e Iosefa Samita ma ana failautusi ona galulue i se galuega ua iloa nei o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia, o se toe iloiloga faaperofeta o le lomiga a le King James.19 E ala i le tala a Iosefa, o le faaaogaina o faamatalaupu a sa Nifae mo lenei galuega faatino o le faaliliuga sa le o se filifiliga aua sa le o toe i ai i latou.
Ua faamatala mai e le talafaasolopito o Iosefa faapea “ia tausia saogalemu ia mea, ma le pogai na fai mai ai le avefeau a uma ona ou faia o le mea ua manaomia mai loʼu lima. Pe a, e tusa ai ma faia fuafuaga, o le avefeau e taua mo i latou, ou te tuu atu ai ia te ia; ma ua i ai i latou i lana tausiga seia oo i le aso nei” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:60).
A o faamatala mai e Peresitene Polika Iaga (1801–77), “na toe tuu e Iosefa le U[rima ma le] T[umema] faatasi ma papatusi ina ua [u]ma lona faaliliuina.”20
Mo le faitau afe o tagata o le ekalesia i le taimi o lona soifuaga atoa ma le faitau miliona talu mai lona maliu, ua lauiloa Iosefa Samita o le perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.
O Iosefa Samita, na faafetaia David Rogers, faaaloaloga a le Community of Christ Library-Archives, Initipene, Misuri
Na i ai ia Iosefa isi maa talifaaaliga, ae i le saunoaga a Elder Orson Pratt (1811–81), se sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma na avea ma Tusitalafaasolopito o le Ekalesia mulimuli ane, o Iosefa ua matua foi i le taimi lea i lona malamalama faaleagaga. I se fonotaga i le aso 28 o Iuni, 1874, na auai Peresitene Polika Iaga ma le toatele o isi Pulega Aoao, na tau atu e Elder Pratt i lana au faalogologo e uiga i le auai “i le tele o taimi” ao “faaliliuina [e Iosefa Samita] le Feagaiga Fou.” O le vaai e leai ni mea faigaluega faaliliu na faaaogaina i le taimi o le faagasologa o le faaliliuga, na ia mafaufau pe aisea “na lei faaaogaina ai [e Iosefa] le Urima ma le Tumema, e pei o le faaliliuina o le Tusi a Mamona.”
A o vaavaai atu Elder Pratt i le Perofeta o faaliliu, “O Iosefa, e pei o loo ia faitauina ona manatu, na tilotilo i luga ma faamalamalama mai na tuuina mai ia te ia e le Alii le Urima ma le Tumema ao leai sona poto masani i le Agaga o musumusuga. Ae o lenei ua ia malamalama i le faagaoioiga o lena Agaga, ma e le‘i manaomia le fesoasoani a lena mea faigaluega.”21
Sa faamatala atu e Polika Iaga i se isi faapotopotoga ona manatu e uiga i le mauaina o se maa talifaaaliga. “Ou te le [i]lo[a] pe na i ai lava sou manao ina ia maua ai se tasi [o na maa],” sa ia toe tomanatu ai.22 O le faamatalaga a Polika na faailoa mai ai lona malamalama faapea o maa talifaaaliga e le manaomia ina ia avea ai ma se tagatavaai.
I le aso 25 o Oketopa, 1831, na auai ai Iosefa Samita i se konafesi i Oreni, Ohaio. I le taimi o le konafesi, na fai mai lona uso o Ailama na ia “manatu e sili ona lelei pe a tuuina atu faamatalaga o le oo mai o le tusi a Mamona e Iosefa lava ia i toeaina na auai ina ia iloa mea uma mo i latou lava.” E tusa ai ma mataupu o le fonotaga, o Iosefa, “na saunoa mai e lei fuafuaina e ta‘u atu i le lalolagi mea uma i le oo mai o le tusi a Mamona” ma “e le tatau ai mo ia ona famatala nei mea.”23 Ona ua matua o ia i lana matafaioi o se tagatavaai, ma ua talitonu o maa talifaaaliga sa le manaomia i faaaliga, atonu sa ia popole o le a taulai tele atu tagata i le auala na oo mai ai le tusi, ae itiiti tele i le tusi lava ia.
O le manatu e sili ona tulagaese na faia e Iosefa Samita e uiga i le faaliliuga o le Tusi a Mamona o le faapea na ia faia “i le meaalofa ma le mana o le Atua.”24 O le tusi lava ia, sa ia aoaoina ai taitai o le Ekalesia, “sa sili atu ona sa‘o i soo se Tusi i luga o le lalolagi & o le maaauau o la tatou tapuaiga,” ma e ala i le usitaia o ona mataupu, o le au faitau o le a latalata “atu ai i le [A]tua … nai lo [se] isi lava tusi.”25
Iosefa ma lona faletua o Ema Hale Samita, sa nonofo i le vaega fogafale tasi o lenei fale i le taimi o se vaega o le faaliliuga o le Tusi a Mamona. O le faatulagaga o le fogafale lua i le itu taumatau o le fale o se faaopoopoga mulimuli ane.
Faaaloaloga a le Church History Library
Faamatalaga mai se itulau o le tusiga muamua o le Tusi a Mamona o loo i ai le o ese o le aiga o Liae mai Ierusalema lea ua i ai nei o le 2 Nifae. Na faalau atu e Iosefa Samita le Tusi a Mamona i ni nai tusiupu, e aofia ai Oliva Kaotui, o le tusiupu mo nei laina.
Faaaloaloga a le Church History Library, ATA UA FAALELEIA MO LE FAAMANINOINA
O tagata o le Ekalesia i lona talafaasolopito atoa na saili ia malamalama i le uluai talafaasolopito o Iosefa Samita ma lona mauaina ma le faaliliuina o papatusi auro. O lenei ata na tusia e le tusiata o C. C. A. Christensen i le 1886 o loo faaalia ai Iosefa Samita ua mauaina papatusi mai le agelu o Moronae.
O le Agelu o Moronae ua Tilivaina Papatusi ia Iosefa Samita, saunia e C. C. A. Christensen
I le 1883, The Contributor, o se mekasini na lolomiina e le Ekalesia, na faapitoa i le Mau a Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona. O le Au Paia o Aso e Gata Ai ua leva ona latou iloaina le matafaioi taua na faia e alii taitasi i le fesoasoani atu ia Iosefa Samita e faaliliu ma lolomiina le Tusi a Mamona.
Faaaloaloga a le Church History Library