Laipelí
Lēsoni 15: 1 Nīfai 14


Lēsoni 15

1 Nīfai 14

Talateú

ʻOku fakaʻosi ʻi he 1 Nīfai 14 e fakamatala ʻo e mata-meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí. ʻI he konga ko ʻeni ʻo e mata-meʻa-hā-maí, naʻe fakahā kia Nīfai ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻaki kiate kinautolu ʻoku fakatomala mo tokanga ki he ʻEikí, pea mo e malaʻia ʻe hoko mai ki he kau angahalá ʻa ia ʻoku nau fakafefeka honau lotó ki he ʻEikí. Naʻe toe fakahā foki kia Nīfai ʻe tokoniʻi mo maluʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku moʻui angatonu mo tauhi ʻenau ngaahi fuakavá pea te Ne fakaʻauha ʻa e fuʻu siasi lahi mo fakalielia ʻo e tēvoló.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 14:1–7

ʻOku mamata ʻa Nīfai ki he ngaahi nunuʻa ʻe tō ki he toʻu tangata ʻo e kahaʻú ʻi he talangofua pe talangataʻa ki he ʻEikí

Fakaafeʻi e kau akó ke fakaava ʻenau folofolá ki he 1 Nīfai 14. Fakamatalaʻi ange te nau hoko atu he ʻahó ni ki hono ako e mata-meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí. Kole ange ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga te nau fakakakato ʻaki ʻa e ongo sētesi ko ʻení:

  • Kapau te u muimui ki he ʻEikí, ʻe …

  • Kapau te u fakafisi ke muimui ki he ʻEikí, ʻe …

Hili pē hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, fakamahinoʻi ange ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ko e foʻi lea ko e kapaú ke fai ʻa e fili. ʻOku tau aʻusia ha ngaahi ola kehekehe ʻo fakafalala he meʻa ʻoku tau filí. Fakamatalaʻi ange naʻe mamata ʻa Nīfai ki he toʻu tangata ʻo e kahaʻú peá ne fakatokangaʻi kapau te nau angatonu, ʻe faitāpuekina kinautolu; pe kapau te nau fili ke faiangahala, ʻe fakamalaʻiaʻi kinautolu. Fakaafeʻi e kalasí ke nau fakakaukau ʻi he kotoa ʻo e lēsoní ki he ngaahi tāpuaki kuo nau maʻu ʻi heʻenau fili ke talangofua ki he ʻEikí.

Tā e fakatātā ko ʻení he palakipoé:

ʻĪmisi
If Then Diagram

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 14:1–2. Kole ange ki he kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi (1) ʻa e fili naʻe fakahaaʻi ʻe Nīfai ki he kau Senitailé ke nau faí, pea (2) mo e ngaahi tāpuaki naʻe mamata ʻa Nīfai ʻe hoko mai ki he kau Senitailé kapau naʻa nau fakahoko ʻa e fili ko iá. Lolotonga hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló, fakafonu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakaava atu ʻi he palakipoé ke hangē ko ʻení:

ʻĪmisi
If Then Diagram 2

ʻE ke ala fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange, ko e kupuʻi lea ʻi he folofolá ko e “ngaahi tūkiaʻanga” ʻi he (1 Nīfai 14:1) ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki he ngaahi faingataʻa ʻoku nau felei e kakaí mei he muimui ki he ʻEikí. Ke “lau ʻa kinautolu fakataha mo e fale ʻo ʻIsilelí” (1 Nīfai 14:2) ʻoku ʻuhinga ia ke lau fakataha ʻa kinautolu mo e kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke kau ʻi he kakai fuakava ʻa e ʻEikí? (Ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava faka-Ēpalahamé [vakai, T&F 132:30–31].)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “tokanga ki he Lami ʻa e ʻOtuá”?

  • Ko e fē ʻi he ngaahi fakapale ʻo e talangofuá ʻoku lisi atu he palakipoé ʻoku mahuʻinga mālie taha kiate koé? “Ko e hā hono ʻuhingá?”

  • Ko e fē ha taimi kuó ke tokanga ai ki he ʻEikí pea kuó ke mamata ki Heʻene ngaahi tāpuakí ʻi hoʻo moʻuí? (Fakamanatu ki he kau akó ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ne nau aʻusiá ʻa ia ʻoku fuʻu pelepelengesí pe ʻikai totonu ke fakahāhā holó.)

Tā ʻa e fakatātā ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e palakipoé:

ʻĪmisi
If Arrows

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 14:5–7. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e (1) ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau fakatomalá mo e (2) ngaahi nunuʻa kovi ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku fakafefeka honau lotó. Fakakakato ʻa e fakatātaá ʻo hangē ko ia naʻá ke fai ʻi he ngāue kuo ʻosí. (Kapau ʻoku fakatomala ʻa e kakaí, “ʻe lelei ia kiate kinautolu” [1 Nīfai 14:5] pea te nau maʻu ʻa e “melinó mo e moʻui taʻengatá” [1 Nīfai 14:7]. Kapau ʻe fakafefeka ʻe he kakaí honau lotó, te nau “ʻauha” [1 Nīfai 14:5] pea “fakapōpulaʻi ʻa kinautolu” mo “fakaʻauha”” [1 Nīfai 14:7].)

ʻI he taimi ʻoku tali ai e kau akó, ʻe ala fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ko e “ngāue maʻongoʻonga mo fakaofo” ʻoku hā ʻi he 1 Nīfai 14:7 ʻoku ʻuhinga ia ki hono toe fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ongoongoleleí, mo e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

  • ʻOku anga fēfē ʻene “maʻongoʻonga mo fakaofo” ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kiate koé? ʻOku anga fēfē ʻene ʻomi e melinó kiate koé? ʻOku anga fēfē ʻene ʻomi kiate koe ha ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengatá?

Fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ha taimi ke nau fakalaulauloto fakalongolongo ai, pe ko e fē hala ʻoku tā ʻi he palakipoé ʻoku nau lolotonga muimuiʻí. Fai haʻo fakamoʻoni ko e talangofua ki he ʻEikí mo e fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá ʻoku fakaiku ia ki he ngaahi tāpuaki lahi. Te ke lava foki ʻo fakamoʻoni ko e fakafefeka hotau lotó ki he ʻEikí mo Hono Siasí ʻoku fakaiku ia ki he pōpula fakalaumālie mo e fakaʻauha.

1 Nīfai 14:8–17

ʻOku mamata ʻa Nīfai ki he tau ʻa e Siasi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá mo e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto kuo nau toki fakamoʻoni ke kau he taú.

  • Ko e hā e meʻa te ke fai ke teuteu ai ki he taú?

Fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he ʻāngeló ʻa Nīfai fekauʻaki mo ha tau lahi ʻe hoko he ngaahi ʻaho kimui ní.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke nau taufetongi hono lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 14:9–11. Kole ange ki he toenga ʻo e kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e kulupu ʻe ua ʻoku fepakí. (ʻE ala fie maʻu ke ke fakamanatu ki he kau akó ko e fakaʻilonga ʻo e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá ko ha taha pe kulupu ʻoku nau taki e kakaí ke mamaʻo mei he ʻEikí mo ʻEne fonó.)

  • Ko e hā e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻoku ngāue ʻaki ke fakamatalaʻi ʻa e “fuʻu siasi lahi mo fakalieliá”?

  • Fakatatau ki he mata-meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí, ʻe ʻi fē ʻa e “fuʻu siasi lahi mo fakalieliá” ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?

Toe kole ange ha kau ako ʻe toko tolu ke nau taufetongi hono lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 14:12–14. Fakaafeʻi e kalasí ke nau kumi e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau lava ai ke maʻu ha ʻamanaki lelei ki he kahaʻú.

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 14:12, ko e fē e siasi ʻe tokolahi ange ʻene kakaí?

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻe tokosiʻi ange ai ʻa e kakai ʻi he Siasi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá ʻi he kakai ʻo e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá?

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 14:13, ko e hā e taumuʻa ʻo e tānaki fakataha ʻe he fuʻu siasi lahi mo fakalieliá ʻene kakai tokolahí?

Fai haʻo fakamoʻoni ʻoku tau kau ʻi he tau ʻoku fakamatalaʻi ʻe Nīfaí—ko ha tau fakalaumālie ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní mo e koví. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e Lamí, ʻoku tau tokosiʻi, pea ʻoku tau fie maʻu tokoni kapau ʻoku tau fie ikunaʻi e ngaahi mālohi ʻo e tēvoló.

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke lau ʻi he 1 Nīfai 14:14 ʻokú ne ʻoatu ha ʻamanaki lelei kiate koé?

Fakamamafaʻi ange ko e ngaahi talaʻofa ʻoku ʻomai ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻoku tautautefito ʻene ʻaongá kiate kinautolu ʻoku nau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻEikí. Fakamanatu ki he kau akó kuo nau ʻosi hū ki he fuakava ʻo e papitaisó mo e ʻEikí. Takiakiʻi e tokanga ʻa e kau akó ki he kupuʻi lea ko e “naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” ʻi he 1 Nīfai 14:14.

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea “naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ke tatau ʻa e “fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” mo e maʻu ha teunga tau mo e meʻa tau ʻi heʻetau fepaki mo e koví?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai naʻe “fakamahafu [koe] ʻaki ʻa e māʻoniʻoní mo e mālohi ʻo e ʻOtuá? Naʻe fēfē hoʻo ongó?

Fehuʻi ange ki he kau akó pe ʻe anga fēfē ʻenau fakanounouʻi ʻa e pōpoaki ʻi he 1 Nīfai 14:1–14. Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu kapau ʻoku tau moʻui māʻoniʻoni mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ke tau ikunaʻi e koví.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakafuofuaʻi ʻenau moʻuí mo fakakaukauʻi e meʻa te nau ala fai ke fakamahafu lelei ange ai kinautolu ʻaki ʻa e anga-māʻoniʻoní. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāue ki ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie pē ʻoku nau maʻu. Fakapapauʻi ange kiate kinautolu, ʻi heʻenau moʻui faivelengá, te nau maʻu ʻa e faingamālie ke hū ki he ngaahi temipale toputapú pea fahoko ha toe ngaahi fuakava mo e ʻEikí. Ko e ngaahi palōmesi mo e ngaahi fuakava ʻoku nau fai aí te nau ʻomi ha mālohi lahi mo ha maluʻi ki heʻenau moʻuí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 14: 3–4. Kole ki ha tokotaha ako ʻe taha ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 14:15–17.

  • Ko e hā e meʻa ʻe hoko ki he fuʻu Siasi lahi mo fakalieliá?

  • Ko e hā ʻa e ikuʻanga fakaʻosi ʻo e tau ʻi he vahaʻa ʻo e Siasi ʻo e Lamí (ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá) mo e ngaahi mālohi ʻo e tēvoló?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe hono ʻiloʻi e ola ʻo e fepaki ko ʻení?

Lau ki he kalasí ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku tau hoko [kāingalotu ʻo e Siasí] ko e kiʻi konga siʻi pē ia ʻi hono fakafehoanaki ki he kakai ʻe lau piliona he māmaní. Ka ʻoku tau ʻiloʻi pe ko ha kitautolu, pea ʻoku tau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiló, pea te tau ʻalu atu ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Palesiteni Poiti K. Peeka

“ʻOku fakamahino ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻe ʻikai ke tau [teitei] pule ʻaki[hotau] tokolahí. Ka ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí [vakai, 1 Nīfai 14:14]. …

“Te tau lava pea ʻi hono taimi totonu pē, te tau lava ʻo tākiekina e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻE ʻiloa ai ko hai kitautolu pea mo e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí. Mahalo ʻe ngali taʻe ʻamanekiná, ʻoku fakangalongataʻa ʻene faingataʻá, ka ʻoku ʻikai ngata pē heʻene malavá ka kuo pau ke tau ikunaʻi ʻa e feingatau mo Sētané” (“Ko e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 7).

Fakapapauʻi ki he kau akó ʻe ikuna ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Fakahaaʻi hoʻo loto falala te nau lava ʻo falala ki he ʻOtuá pea ʻe hanga ʻe Hono mālohí ʻo ikunaʻi ʻa e kovi kotoa pē. Poupouʻi kinautolu ke nau hoko ko ha ivi mālohi ʻi hono tākiekina e niʻihi kehé ki he leleí.

1 Nīfai 14:18–27

ʻOku mamata ʻa Nīfai kia Sione Fakahā

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé:

Ko hai ʻi he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻa e Fakamoʻuí naʻe mamata ki ai ʻa Nīfai ʻi heʻene mata-meʻa-hā-maí?

Ko e hā e meʻa ʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko ʻení?

Ko e hā hono ʻuhinga naʻe fekauʻi ai ʻa Nīfai ke ʻoua naʻá ne hiki e toenga ʻo ʻene mata-meʻa-hā-maí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 14:18–27. Hili iá pea aleaʻi nounou pē ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi he palakipoé.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ki he konga ʻo e tohi ʻa Sione ʻi he tohi Fakahaá. Ko ha kaveinga mahuʻinga ʻo e tohi ko iá ʻe ikunaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e tēvoló. Naʻe mamata ʻa Nīfai, hangē pē ko Sioné, ʻi ha mata-meʻa-hā-mai, ki he ngataʻanga ʻo e māmaní, ka naʻe fekauʻi ke ʻoua te ne lekooti ia koeʻuhí kuo ʻoange kia Sione ʻa e fatongia ko iá. Ka faingamālie e taimí, te ke ala fakaʻosi e lēsoní ʻaki hano aleaʻi nounou ʻa e founga ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke “fakamoʻoniʻi ʻa hono moʻoni” ʻo e tohi takitaha peá na hoko ʻo “taha” (1 Nīfai 13:40–41).

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 14:7. “Ko ha ngāue maʻongoʻonga mo fakaofo”

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ko hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí ko “ha ngāue maʻongoʻonga mo fakaofo” (1 Nīfai 14:7; 3 Nīfai 21:9). ʻI he potufolofola ko ʻení, ʻoku ʻuhinga e foʻi lea maʻongoʻongá ki he mahuʻinga mo e mahuʻingamālie, ka ko e fakaofó ʻoku ʻuhinga ia ko e ofoofo mo e fakaʻulia. Ko e ngāué ʻoku ʻuhinga ia ki hono fai ha meʻa pe lavameʻa.

(1 Nīfai 14:14). “Fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga te tau lava ai ʻo “fakamahafu ʻa [kitautolu] ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” (1 Nīfai 14:14):

“Ko ia ai, tuku muʻa ke tau vakaiʻi kitautolu. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he folofolá ki he Siasí ha feliliuaki mo ha tupu vave fakalaumālie mo e tokolahí fakatouʻosi—pea ʻe hoko kotoa ʻeni kimuʻa he taimi ʻe ‘fakamahafu ʻaki e māʻoniʻoní’ e kakai ʻa e ʻOtuá—kae ʻikai ko e meʻatau—pea ʻi he taimi e lilingi hifo ai e nāunau ʻo e ʻEikí kiate kinautolú (1 Nīfai 14:14; vakai foki, 1 Pita 4:17; T&F 112:25). Kuo fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ke ʻi ai ha kakai kuo ʻahiʻahiʻi, haohaoa, pea siviʻi (vakai, T&F 100:16; 101:4; 136:31), pea ‘ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe fakakaukau ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻi Hono lotó ke fai ka te ne fai ia’ ( ʻĒpalahame 3:17)” (“For I Will Lead You Along,” Ensign, May 1988, 8).

“ʻʻE kāinga, ʻoku ʻi ai ha feituʻu makehe ke fai ki ai e fetaulaki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. Ne mamata ki ai ʻa Nīfai. Naʻá ne pehē ʻe ʻi ai ha ʻaho he kahaʻú ʻe ‘fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní,’ ʻa e kakai ʻo e fuakava ʻa Sīsuú pea ʻe ‘fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.’ (1 Nīfai 14:14.) ʻE hoko ʻeni, ka ʻe toki hoko ia hili ha hoko ʻo tokolahi ange e kāingalotu ʻoku anga māʻoniʻoni pea fakatapuí” (“Repentance,” Ensign, Nov. 1991, 32).

Paaki