Laipelí
Lēsoni 118: 3 Nīfai 6–7


Lēsoni 118

3 Nīfai 6–7

Talateú

Hili hono fakahaofi lahi kinautolu mei he kau kaihaʻa ʻa Katianetoní, ne nofo melino ʻa e kau Nīfaí he fiefia ʻi ha taʻu nai ʻe tolu. Ne kamata hā mei he kakaí e hikisiá, nofo fakaetuʻungá mo e fakatangá. Lolotonga e tauhi faivelenga ʻa ha niʻihi ki he ʻEikí, ne kau atu ha tokolahi ki he ngaahi kautaha fufuú. Koeʻuhí ko e ngaahi kautaha fufuú, ne tamateʻi ai e fakamaau lahí pea liua e puleʻanga ʻo e kau Nīfaí. Ne vahevahe ʻa e kakaí ki ha ngaahi haʻa pea fili honau kau taki. Ne tokoniʻi ʻe Nīfai ʻa e kakaí ʻi he mālohi mo e mafai lahi.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 6:1–18

Hili ha vahaʻa taimi ʻo e tuʻumālié, ne kamata ke hikisia e kau Nīfaí pea movetevete e Siasí

Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa ʻi he kalasí. Kole ki he kau akó ke nau tali kinautolu pea fakamatalaʻi ʻenau ngaahi talí.

ʻOku malava nai ki ha taha ke …

Tuʻumālie mo loto fakatōkilalo?

Masiva mo hikisia?

Poto mo loto fakatōkilalo?

Taʻe ako mo hikisia?

Fakalotolahiʻi e kau akó ke nau toutou fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau ako e 3 Nīfai 6. Fakanounouʻi e 3 Nīfai 6:1–9 ʻaki hono fakamatalaʻi hili hono ikunaʻi ʻe he kau Nīfaí mo e kau Leimaná ʻa e kau kaihaʻa ʻa Katianetoní, ne melino ʻa e fonuá pea kamata ke nau tuʻumālie. Hili ha taimi siʻi, ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa honau tuʻunga melinó mo e tuʻumālié.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 6:5, 10–12, pea kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he meʻa ne kamata ke ne ʻai ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa honau tuʻunga melinó mo e tuʻumālié.

  • Ko e hā e meʻa ne kamata ke hoko naʻá ne ʻai ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki e tuʻunga melino mo e tuʻumālie ʻa e kakaí?

  • Kuó ke mātā e fakautuutu ʻo e tuʻumālié pe ʻiló ʻo iku ki ha ngaahi palopalema tatau ʻi ho akó, koló pe fonuá? Kapau ko ia, ʻoku anga fēfē?

Tā ha laine hangatonu ki lalo ʻi he lotomālie ʻo e palakipoé ke vaheʻi ha kōlomu ʻe ua. Tohiʻi ʻa e Hikisiá ʻi ʻolunga he kōlomu ʻe taha pea Loto fakatōkilaló ʻi ʻolunga he kōlomu ʻe tahá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ʻi he 3 Nīfai 6:13–14, pea fekumi ki he ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e founga tali ʻa e kakaí ki he kamata ke vahevahe kinautolu ʻe he tuʻumālié mo e ʻiló. (Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ko e ʻuhinga ʻo e lauʻikoví pe lea koví ke fakaangaʻi ʻi he loto ʻita pe lea lahi ki ha tokotaha.) Hili e lau ʻa e kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke tohi ʻi he kōlomu totonu he palakipoé ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ne nau maʻú.

  • Ko e hā ʻa e fakamoʻoni pau ʻokú ke vakai ki ai ʻi he 3 Nīfai 6:13 ki ha taha ne fakatangaʻi ʻi he loto hikisiá ʻoku nau toe tali ʻaki pē e hikisiá?

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ai ʻoku hoko ʻa hono fetongi e “lauʻikoví ʻaki e lauʻikovi” (pe fakaangá ʻaki e fakaangá) ko hono fakahaaʻi ʻo e loto hikisiá?

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke saiʻia ai ʻi he founga e tali ʻa e kau Leimana ne uluí lolotonga e taimi ko ʻení?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau ako mei he 3 Nīfai 6:13–14? (Mahalo ʻe kehekehe e tali ʻa e kau akó, ka ʻoku totonu ke nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Te tau lava ʻo fili ke loto fakatōkilalo mo faivelenga neongo hotau ngaahi tūkungá.)

ʻAi ke sio e kau akó ki he kōlomu he palakipoé ʻoku ʻi ai e ngaahi tali ki he loto fakatōkilaló. ʻEke e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi kitautolu ke tau kei loto fakatōkilalo mo faivelenga ʻi ha faʻahinga tūkunga pē? (Hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé ʻi he kōlomu ʻoku tohi ai e Loto fakatōkilaló.)

  • Fakakaukau ki ha tokotaha ʻokú ke pehē ko ha sīpinga lelei ʻo e fili ke loto fakatōkilalo pe faivelenga, neongo hono tūkungá. ʻOku hoko fēfē ʻa e tokotahá ni ko ha sīpinga ʻo e loto fakatōkilaló?

Fakamatalaʻi koeʻuhí ne ʻikai ke fakatomala ha tokolahi ʻo e kau Nīfaí mei he loto hikisiá, ne kovi ange honau tūkungá. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi e 3 Nīfai 6:15–18. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he founga ne fakaʻatā ai ʻe he loto hikisia ʻa e kakaí ʻa Sētane ke ne takiekina kinautolú.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení kau ki he fekauʻaki ʻa e hikisiá mo e mālohi ʻo Sētane ke ne ʻahiʻahiʻi kitautolú? (ʻI he tali ʻa e kau akó, tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo e moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau loto hikisiá, ʻoku tau ʻoange kia Sētane ha mālohi lahi ange ke ʻahiʻahiʻi mo tataki kitautolu ke faiangahala lahi ange. Mahalo te ke fie maʻu ke fakalotolahiʻi kinautolu ke tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá pe pepa akó pe tohinoa ako folofolá.)

  • Fakatatau ki he 3 Nīfai 6:15–18, ko e hā ʻa e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e aʻusia ʻo e liliu e loto ʻo e kakaí ni ʻo faiangahala koeʻuhí ko e loto hikisiá? (Kuo “liʻaki [kinautolu] … ke felīliaki holo … ki ha feituʻu [naʻe fie ʻave ʻe Sētane] kinautolu ki aí, pea ke fai ʻa e faʻahinga angahala kotoa pē ʻokú ne loto ke nau faí.” Kuo nau ʻi “ha tuʻunga fakamamahi ʻo e faiangahalá” pea nau “angatuʻu taʻe-fakakounaʻi ai ki he ʻOtuá.”)

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke pehē ai ʻoku uesia ʻe he loto hikisiá ʻa e tuʻunga ʻoku lava ai ʻe Sētane ʻo takiekina kitautolú?

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

Tanaki atu ki he ngaahi tali ʻa e kau akó, fakakaukau ke fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Kole ki he kau akó ke nau fakafanongo ki he fakatokanga ʻa Palesiteni ʻAealingí ki he taha ʻo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e loto hikisiá.

“ʻOku fakatupu ʻe he loto hikisiá ha longoaʻa ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ʻetau ongoʻi e leʻo vaivai ʻo e Laumālié. Pea ʻi heʻetau polepolé, he ʻikai ke tau toe fakafanongo ki ai. ʻE vave haʻatau fakakaukau he ʻikai ke tau fie maʻu ia” (“Prayer,” Ensign, Nov. 2001, 16).

  • Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ke taʻe fanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié? (Tokoniʻi ʻa e kau akó ke mahino ʻi he taimi ʻoku tau tukunoaʻi ai e fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau moʻulaloa ange ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻa e tēvoló.)

Toe taki e tokanga ʻa e kau akó ki he lisi ʻo e ngaahi tali loto fakatōkilalo ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi kinautolu ke fili ha tali loto fakatōkilalo ʻe taha ʻoku nau ongoʻi ʻe tokoni lelei taha kiate kinautolu fakatāutahá. ‘Oange kiate kinautolu ha ngaahi miniti siʻi ke tohi ʻo kau ki he founga te nau lava ʻo kamata fai ʻa e fokotuʻu ko iá ʻi he akó pe ʻi ʻapi.

3 Nīfai 6:19–7:14

Ne fakaʻauha ʻe he ngaahi kautaha fufuú e puleʻanga ʻo e kau Nīfaí, pea ne vahevahe fakahaʻa e kakaí

Hiki he palakipoé ʻa e fakahokohoko ʻo e ngaahi meʻa ne hokó:

ʻĪmisi
fakahokohoko ʻo e ngaahi meʻa ne hokó

Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe fā, pea vahe ki he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻi he palakipoé. Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻenau potufolofola kuo vahé pea fekumi ki he tefitoʻi meʻa ne hoko ʻi he kau Nīfaí. Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke lau ia, fakaafeʻi ha tokotaha ako mei he kulupu takitaha ke ne tohi ʻa e tefitoʻi meʻa ne hoko ʻi heʻene potufolofolá ʻi lalo ʻi he konga ʻoku fekauʻaki mo e fakahokohoko e ngaahi meʻa ne hokó (mahalo ʻe tokoni ʻa e kau ako kehe ʻi he kulupu takitaha). ʻI heʻenau ʻosí, fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo hono fakahaaʻi ʻe he lisi ʻo e ngaahi meʻa ne hokó e founga hono tataki ʻe he ngaahi kautaha fufuú ki he tōlalo ʻa e puleʻanga ʻo e kau Nīfaí pea mo e movetevete ʻa e kakaí ki he ngaahi haʻá.

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi e 3 Nīfai 6:27–30. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú pea ʻai ke ʻilo ʻa e faʻunga mo e taumuʻa ʻo e ngaahi kautaha fufuú. ʻI hono ʻilo ʻe he kau akó e faʻunga ʻo e ngaahi kautaha fufuú (ko e tēvoló), fehuʻi:

  • Ko e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea fē ʻokú ne fakamatalaʻi e ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi kautaha fufuú? (Mahalo ʻe kau ʻi he ngaahi talí e “kau fakataha ʻi he tauʻi ʻo e māʻoniʻoni kotoa pē,” “fakaʻauha” e kakai ʻa e ʻEikí, “fakafili ki he laó mo e ngaahi totonu ʻa honau fonuá,” mo e “ʻoua ʻe toe tauʻatāina ʻa e fonuá.”)

  • Ne anga fēfē e hao ʻa kinautolu ne nau fakapoongi e kau palōfitá mei hono tauteaʻí? (Ne fakatahataha honau kaungāmeʻa mo e fāmili ne kau ʻi he kautaha fufuú ke tokoni ki hono fakapulipuli ʻenau ngaahi ngāué pea ke ʻoua ʻe hoko e ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi ngāué.)

  • Fakakaukauloto ʻoku ʻi ai hao kaungāmeʻa ʻe niʻihi ʻoku nau fie maʻu ke hao mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi ngāué. Te ke lava ʻo tokoni fēfē kiate kinautolu ke nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo hono ngaahi tuʻunga ʻulungāngá?

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi e 3 Nīfai 7:1–8. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú pea fekumi ki he uesia ʻe he ngaahi kautaha fufū ko ʻení e kau Nīfaí. Famatalaʻi ʻoku hanga ʻe he tēvoló ʻo takiekina e kakaí ke nau kau ki he ngaahi kautaha fufuú ko e feinga ke fakaʻauha e kau angatonú pea fakautuutu e faiangahalá. Tokoniʻi e kau akó ke mahino e ngaahi founga mo e taumuʻa ʻo e ngaahi kautaha fufuú ʻoku faʻa fakakehe pea faingataʻa ke ʻilo. Fakalotolahiʻi kinautolu ke fakaʻehiʻehi mei he kau atu ki ha faʻahinga kulupu pe fakafoʻituitui pehē ʻoku nau hangē ko e ngaahi kautaha fufuú ʻi ha faʻahinga founga.

3 Nīfai 7:15–26

Lolotonga ha taimi ne tokosiʻi ʻa e kau faivelengá, ne hokohoko atu e malanga ʻa Nīfaí pea fakaului ha niʻihi

  • Ne ke mei ongoʻi fēfē nai kapau ne ke moʻui ʻi he taimi ʻo e kau Nīfaí hili ia hono liua honau puleʻangá? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻOkú ke pehē ko e fē feituʻu te ke fekumi ki ai ki ha tataki pe fakahinohinó?

Kole ki ha kau ako tokosiʻi ke nau fetongitongi ʻi hono lau leʻo lahi e 3 Nīfai 7:15–20. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he ngaahi ʻuhinga ne nau mei fie maʻu ai ke muimui ʻia Nīfai ʻi he ngaahi tuʻunga ko ʻení. Fakakaukau ke ʻai e kau akó ke nau kiʻi mālōlō hili e veesi takitaha pe veesi ʻe ua kae lava ke ke fehuʻi ki he kau akó ke nau fakamatala ki he ʻuhinga ne mei ueʻi ai kinautolu ke muimui ʻia Nīfaí.

  • Ko e hā e pōpoaki ʻa Nīfai ki he kakaí ʻi he taimi ko ʻení? (Vakai, 3 Nīfai 7:16.)

  • ʻOku tatau fēfē e kau taki ʻo e Siasí he ʻaho ní mo Nīfaí?

  • Ko fē taimi ne ke mamata ai ki ha takimuʻa e Siasí ʻoku “malanga … ʻi he mālohi mo e fuʻu mafai lahi”? (3 Nīfai 7:17).

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 7:21–26 pea ʻai ke ʻilo ki he founga ne tāpuekina ai kinautolu ne uluí ʻi heʻenau muimui ʻia Nīfaí pea fakatomala mei heʻenau angahalá. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau fakamatala ki he meʻa ne nau maʻú.

  • Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa kinautolu ne fakatomala pea muimui ʻia Nīfaí?

Mahalo ʻe vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni lahi ka ʻoku tonu ke nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau fakatomala pea muimui ʻi he tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, te tau maʻu ʻa e takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e fakatomalá ke tau maʻu ai e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ʻoku tokoni ai e muimui ʻi he tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ke tau ongoʻi ange e tataki mei he Laumālie Māʻoniʻoní?

Lau e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni James E. Faust

“Kuó u pehē ʻoku fakafalala ʻa e lahi ko ia ʻa e tataki fakalaumālié ʻi he uouangataha mo e Palesiteni ʻo e Siasí, ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá—ʻa ia kuo hikinimaʻi kotoa … ko e kau palōfita, tangata kikite, mo kau tangata maʻu fakahā. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe fēfē haʻatau uouangataha kakato mo e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau uouangataha mo e Palesiteni ʻo e Siasí mo e kau palōfita, tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā kehé” (“Called and Chosen,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2005, 53).

  • Ko e fē nai ne ke ongoʻi ai e takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí ko hoʻo fili ke talangofua ki he tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí?

Fakalotolahiʻi e kau akó ke nau tohi e ngaahi ueʻi ne nau maʻu kau ki he meʻa te nau lava ʻo fai ke moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ne nau ako he ʻaho ní. Fakamamafaʻi neongo e fili ʻa e niʻihi kehé ke moʻui fakafepaki ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, hangē ko ia ne hoko ʻi he kau Nīfaí, te tau lava ʻo fili ke muimui loto fakatōkilalo ʻi he ʻOtuá mo ʻEne kau tamaioʻeiki kuo filí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

3 Nīfai 6:10–18. Ko e ngaahi uesia ʻo e hikisiá

ʻOku tau lau ʻi he 3 Nīfai 6:10–18, kau ki he lava ʻe he hikisiá ʻo fakatupunga ha māvahevahe ʻi he kakaí. Ne akoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafi Penisoni ʻoku fakahaaʻi tonu mai ʻe he feinga ke fakafehoanaki kitautolu mo e niʻihi kehé ʻa e loto hikisiá. Naʻá ne fakatokanga foki kau ki he uesia ʻe he loto hikisiá hotau vā mo e ʻOtuá mo e niʻihi kehé:

“ʻOku ʻai ʻe he loto hikisiá e tangata kotoa ko hono fili ʻaki hono fakafepakiʻi ʻenau mahinó, fakakaukaú, ngāué, koloá, talēnití pe ha meʻa fua fakaemāmani ki he niʻihi kehé. Ne pehē ʻe C. S. Luisi: ‘ʻOku ʻikai fiemālie ʻa e loto hikisiá ʻi hono maʻu ʻo ha meʻá, kae ngata pē ʻi hono maʻu ʻo lahi ange ʻi ha tangata kehe. … Ko e fakavahavahaʻá ʻokú ne ʻai ke ke loto hikisiá: ʻa e fiemālie ʻi he laka hake ʻi he niʻihi kehé. Ko ʻene mole pe e ʻelemēniti ʻo e feʻauʻauhí, ko ʻene mole ia e loto hikisiá.’ (Mere Christianity, New York: Macmillan, 1952, pp. 109–10.) …

“ʻOku uesia lahi ʻe he loto hikisiá ʻetau ngaahi vā fetuʻutakí—ʻetau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá mo ʻEne kau tamaioʻeikí, vā ʻo e husepānití mo e uaifí, mātuʻá mo e fānaú, ngaueʻangá mo e tokotaha ngāué, faiakó mo e tokotaha akó pea mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku makatuʻunga mei he tuʻunga ʻo ʻetau loto hikisiá ʻetau tauhi ki hotau ʻOtuá mo hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné” (“Beware of Pride,” Ensign, May 1989, 4, 6).

Paaki