Laipelí
Lēsoni 133: 3 Nephi 27


Lēsoni 133

3 Nīfai 27

Talateú

Hili ha kiʻi taimi siʻi mei he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, ne fakataha ʻa e kau ākonga Nīfai ne toki uí ʻi he lotu lahi mo e ʻaukai. Naʻe hā ʻa Sīsū Kalaisi kiate kinautolu pea tali ʻenau fehuʻi kau ki he hingoa ʻoku taau mo e Siasí. Naʻá Ne akoʻi kinautolu ʻo kau ki Heʻene ongoongoleleí mo fekau ke nau hangē pē ko Iá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 27:1–12

ʻOku akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá ʻoku totonu ke maʻu ʻe Hono Siasí ʻa Hono huafá

Vahevahe e kalasí ki ha ngaahi kulupu ʻo toko tolu pe fā. Kapau ʻoku tokosiʻi ʻa hoʻo kalasí, tuku ke ngāue fakafoʻituitui pē ʻa hoʻo kau akó. Kole ki he kulupu takitaha (pe fakafoʻituitui) ke nau fakakaukauloto ʻoku ʻamanaki ke nau kamata ha kalapu foʻou pe timi sipoti. ʻEke ki he kulupu takitaha pe ko e hā e faʻahinga kalapu pe timi sipoti te nau faʻú, hangē ko ha kalapu saienisi pe timi ʻakapulu, pea tuku ke nau fili hano hingoa. Tuku ke tohi ʻe he kulupu takitaha honau hingoá ʻi ha laʻipepa. Pea tānaki leva e ngaahi laʻi pepa ʻa e ʻū kulupú. (ʻOku totonu ke faingofua pē e ʻekitivitī ko ʻení. ʻOku ʻikai totonu ke fuʻu fakamole taimi pe mole e tokangá mei he ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻi he 3 Nīfai 27.)

Lau leʻo lahi e hingoa ʻi he laʻipepa takitaha. Hili hoʻo lau e hingoa takitaha, kole ki he kalasí ke mateʻi fakatatau ki he hingoá pe ko e faʻahinga kalapu pe timi hā ia.

  • Ko e hā ʻoku talamai ʻe ha hingoa kau ki ha faʻahinga faʻunga mo e kakai ʻoku ʻi aí?

Fakamatala hili ha taimi siʻi mei he ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí, ne fakataha ʻEne kau ākonga Nīfaí ʻi he ʻaukai mo e lotu (vakai, 3 Nīfai 27:1). Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi e 3 Nīfai 27:2–7. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he fehuʻi ʻa e kau ākongá pea mo e tali ʻa e Fakamoʻuí.

  • Ko e hā e folofola ʻa e Fakamoʻuí ki he hingoa ʻoku totonu ke ui ʻaki Hono Siasí?

  • Ko e hā ʻEne ngaahi ʻuhinga ki hono fakahuafa kiate Ia ʻa e Siasí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he 3 Nīfai 27:8–12, ki he fakamatala ʻa e Fakamoʻuí kau ki Hono Siasi moʻoní. Lolotonga ʻenau akó, tohi e fakamatala taʻe kakato ko ʻení ʻi he palakipoé:

Ko e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku totonu ke …

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke fekumi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ʻeke kiate kinautolu e founga te nau fakakakato ai e sētesi ʻi he palakipoé fakatatau ki he meʻa ne nau laú. (ʻOku totonu ke fakatokangaʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: Ko e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku totonu ke ui ki Hono huafá pea langa ʻi Heʻene ongoongoleleí.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he Siasi ʻo e Fakamoʻuí ke maʻu Hono huafá?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e Siasí ke “langa … ʻi [Heʻene] ongoongoleleí”? (3 Nīfai 27:10). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he Siasí ke langa ʻi Heʻene ongoongoleleí kae ʻikai ko e ngaahi ngāue ʻa e tangatá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakakato ʻa e sētesi ko ʻení ʻi he pepa akó pe tohinoa ako folofolá: “ʻOku mahuʻinga kiate au ʻa e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí koeʻuhí …”

3 Nīfai 27:13–22

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻEne ongoongoleleí pea akoʻi e meʻa ʻoku pau ke tau fai ke tuʻu taʻe halaia ʻi Hono ʻaó mo ʻEne Tamaí

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau kau ki heʻenau ongo ʻi hono maʻu haʻanau fai ha meʻa hala. (ʻOua naʻa kole kiate kinautolu ke vahevahe ha ngaahi aʻusia.) Pea fehuʻi kiate kinautolu ke fakakaukauloto pe ʻe fēfē ha tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí pea fakamāuʻi. Fakalotolahiʻi kinautolu ke fakakaukauloto ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Te ke ongoʻi fēfē ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí kapau ʻokú ke halaia ʻi he angahalá?

Fakamatala ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ongoongoleleí ko e “ongoongo lelei.” Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi e 3 Nīfai 27:13–16, pea kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he ongoongo lelei ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Kole ange foki kiate kinautolu ke fakakaukau ki he kaunga ʻa e ongoongo lelei ko ʻení ki he ʻaho te nau tuʻu ai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻí.

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa e Fakamoʻuí naʻá Ne haʻu ki he māmani ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻEne Tamaí. Fakatatau ki he 3 Nīfai 27:14, ko e hā naʻe fekau ʻe he Tamai Hēvaní kia Sīsū Kalaisi ke ne fai ʻi he māmaní?

  • Fakatatau ki he 3 Nīfai 27:13–14, ko e hā ʻa e fakavaʻe ʻo e ongoongoleleí? (Neongo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha fakalea kehekehe, ʻoku totonu ke nau fakatokangaʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: Ko e fakavaʻe ʻo e ongoongoleleí ko hono fai ʻe Sīsū Kalaisi e finangalo ʻo ʻEne Tamaí ʻi hono ikunaʻi e Fakaleleí. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofola hoko ki he 3 Nīfai 27:13–14.)

  • Koeʻuhí ne fakakakato ʻe he Fakamoʻuí ʻa e finangalo ʻo ʻEne Tamaí, ko e hā e meʻa ʻe hoko ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá? (ʻE hiki hake kitautolu ʻi Hono ʻaó ke fakamāuʻi ʻetau ngāué.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he 3 Nīfai 27:16, pea fekumi ki he ngaahi ngāue ʻoku totonu ke tau fai ke maʻu kotoa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí pea teuteu ki he fakamāú. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne hiki ʻenau talí ʻi he palakipoé.

  • Fakatatau ki he veesi ko ʻení, ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻoku fakatomala, papitaiso pea kātaki ki he ngataʻangá? (ʻOku totonu ke hā mei he tali ʻa e kau akó e moʻoni ko ʻení: Kapau te tau fakatomala, papitaiso pea kātaki ki he ngataʻangá, te tau tuʻu taʻe halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamāuʻí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 27:17–19. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he meʻa ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku ʻikai fakatomala pe kātaki ki he ngataʻangá.

  • Mei he meʻa kuó ke laú, ko e hā ʻoku fie maʻu kotoa ai ʻe he fānau ʻa e Tamai Hēvaní e Fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā e ongoongolelei maʻatautolu ʻi heʻetau fakakaukau ki haʻatau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ke fakamāuʻí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Ko e ‘ongoongo leleí’ ko e lava ko ia ke hao mei he maté mo heli, pea lava ke ikunaʻi ʻa e ngaahi fehalaaki mo e angahalá, pea ʻi ai mo e ʻamanaki lelei, pea ʻi ai e tokoni, pea fakaleleiʻi e meʻa ne taʻe malavá, pea ikunaʻi e filí. Ko e ongoongo leleí ʻe toe tuʻu e tokotaha kotoa, pea lava ke toe haohaoa e laumālie ʻo e tokotaha kotoa, pea lava ke toe foki e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ki he Tamai naʻá Ne foaki e moʻuí” (“Missionary Work and the Atonement,” Ensign, Mar. 2001, 8, 10).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 27:20–21, pea kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú.

  • Ko e hā ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Ke tokoni ki he kau akó ke fakakaukau ki heʻenau ngāue ke tali e fakaafe ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he pepa akó pe tohinoa ako folofolá. (Mahalo te ke fie maʻu ke tohi e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa ʻi he kalasí pe lau māmālie ke lava ʻa e kau akó ʻo tohi.)

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ai koe ʻe he Fakamoʻuí ke fakatomala pea haʻu kiate Iá?

  • Ko e hā e founga ʻokú ke tali ai ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 27:20–21?

  • Ko e hā te ke malava ʻo fai he ʻahó ni ke teuteu ke tuʻu taʻe halaia ai ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:40–42. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he ngaahi ʻilo lahi ange kau ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ongoongoleleí ko ha ongoongo fakafiefia. (Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ki he kau akó ke tohi e T&F 76:40–42 ʻi heʻenau folofolá hoko ki he 3 Nīfai 27:13.)

ʻI he konga kimuʻa ʻo e lēsoní, naʻá ke kole ai ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ongo te nau maʻu ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí kapau ʻoku nau halaia ʻi he angahalá. ʻI he taimi ko ʻení ʻi he lēsoní, fakaafeʻi kinautolu ke fakalaulauloto ki heʻenau ongo ʻi he ʻao ʻo e Fakamoʻuí kapau ʻoku nau ʻilo kuo fakamaʻa kinautolu ʻi Heʻene Fakaleleí pea ʻi he talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní, fekaú mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.

  • Kapau naʻá ke malava ʻo talanoa mo e Fakamoʻuí ʻi he taimi ko iá, ko e hā te ke lea ʻakí?

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke ako ʻi he ʻaho ní, te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ki ha kaungāmeʻa?

3 Nīfai 27:23–33

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻEne kau ākongá ke nau hoko ʻo hangē ko Iá

Fakanounouʻi e 3 Nīfai 27:23–26 ʻaki hono fakamatalaʻi ne fai ʻe he Fakamoʻuí ha fakahinohino ki Heʻene kau ākonga Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá pea akoʻi kiate kinautolu honau ngaahi fatongiá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 27:27, pea fekumi ki he fekau naʻá Ne ʻoange ki he kau ākongá ke tokoni ki honau fatongia ko e kau fakamaau ki he kakaí.

  • Ko e hā ʻe mahuʻinga ai ke hangē e kau fakamaau ki he kakaí ko e Fakamoʻuí?

Kole ki he kau akó ke nau vakaiʻi e 3 Nīfai 27:21.

  • Ko e hā e fekau ʻa e Fakamoʻuí ki he kau ākongá ke nau faí?

  • Ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻo hono fai e ngaahi ngāue ʻo e Fakamoʻuí pea mo e hoko ʻo hangē ko Iá?

ʻI hono aleaʻi ʻe he kau akó e fehuʻi ko ʻení, tohi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku ʻamanaki ʻa e ʻEikí ke fai Heʻene kau ākongá ʻEne ngāué pea hoko ʻo hangē ko Ia.

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo hangē ko e Fakamoʻuí? Ko e hā ha ngaahi ngāue te tau lava ʻo fai ʻi heʻetau muimui ʻi Heʻene sīpingá?

  • Ko e hā e ngaahi founga kuo tāpuekina ai koe ʻi hoʻo feinga ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí?

Fakaʻosi e kalasí ʻaki hono fakamoʻoniʻi e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi heʻetau feinga ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

3 Nīfai 27:8. Ko e hingoa ʻo e Siasí

Naʻe pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻOku toe fakautuutu ange e mahuʻinga hono fakaʻaongaʻi e hingoa naʻe fakahā maí, ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (T&F 115:4), ʻi hotau fatongia ke malanga ʻaki e huafa ʻo e Fakamoʻuí ki he funga ʻo e māmaní. Kuo kole mai ke tau ngāue totonu ʻaki e hingoa ʻo e Siasí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau talanoa ai ki he Siasí” (First Presidency letter, Feb. 23, 2001).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī:

“ʻI hono fakahā ʻe he ʻEikí e hingoa ke ui ʻaki e Siasí, naʻá Ne fakaʻaongaʻi ha ngaahi talanoa mālie. Naʻá Ne pehē, ‘He ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.’ (T&F 115:4.)

“ʻOku mahuʻinga e foʻi lea ko e: ʻo ʻikai ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pē, ka ke pehē ‘Ko e Siasí’ ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻeni ko e siasi pē taha ʻoku moʻoni ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe ʻikai ke Ne folofola ko e Siasi Māmongá; naʻe ʻikai ke ne folofola ko e Siasi LDS, ka ko e fakamatala mahino, pau mo taʻe fehuʻiá, ‘ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (“The Way to Eternal Life,” Ensign, Nov. 1971, 13).

3 Nīfai 27:13–21. Ko e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisi

Naʻe fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he tefitoʻi pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí:

“Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻe pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha ngaahi tānaki atu pē ki ai” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 2007, 57).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ongoongoleleí ko e ‘ongoongo ʻoku lelei.’ Ko e ongoongo leleí ko e ʻEiki ia ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne pōpoaki ʻo e fakamoʻuí. [Vakai, Bible Dictionary, “Gospels,” 682–683.] Naʻe fakatatau ʻe Sīsū ʻa e ongoongoleleí ki Hono misioná mo ʻEne ngāue fakamatelié. ʻI he fakalea ʻo Hono misioná ne folofola ai ʻa Sīsū:

“Ko e ongoongolelei ʻeni ʻa ia kuó u ʻatu kiate kimoutolú—ne u haʻu ki māmani ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamaí, koeʻuhi naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí.

“ʻPea naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí koeʻuhi ke hiki hake au ki he kolosí.’ [3 Nīfai 27:13–14.]

“ʻOku tau ʻilo ko e misiona fakamatelie ia ʻo e Fakamoʻuí ko e Fakaleleí.

“ʻOku kau ʻi he ngāue fakamatelie ʻa e Fakamoʻuí, ʻa e meʻa kotoa pē naʻá Ne fakahokó—ʻa ʻEne ngaahi akonakí, fakahaaʻi ʻo e ʻofá, tokanga ki he ngaahi ouaú, founga ʻo e lotú, vilitakí, pea mo ha ngaahi meʻa lahi ange. Naʻe moʻui ʻo Ne hoko ko hotau Faʻifaʻitakiʻanga, ʻa ia naʻá Ne toe fakatatau Ia ki he ongoongoleleí ʻi he fakalea ʻo ʻEne ngāué. Naʻá Ne folofola, ‘Ko ʻeku ongoongoleleí ʻeni … he ko e ngaahi ngāue ʻa ia ʻoku mou mamata kiate au ʻoku ou faí, ke mou fai pehē foki.’ [3 Nīfai 27:21.] Pea ʻoku hoko ai ʻa e tuí; fakatomalá; papitaiso ʻaki ʻa e vaí, afí, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní; tānaki ʻo e kakai filí; pea mo e kātaki ki he ngataʻangá, ko ha ngaahi konga kotoa ia ʻo e ongoongoleleí” (“Senior Missionaries and the Gospel,” Ensign pe Liahona, Nov. 2004, 81).

3 Nīfai 27: 27. Hoko ʻo Hangē ko Sīsū Kalaisí

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻo pehē:

“Ko e tangata maʻongoʻonga mo mohu tāpuekina mo fiefia tahá ʻa ia ʻoku ofi ʻene moʻuí ki he sīpinga ʻa Kalaisí. ʻOku ʻikai kaunga ʻa e meʻá ni ki he tuʻumālie, mālohi mo e fakaʻapaʻapa ʻa e māmaní. Ko e sivi moʻoni ʻo e tuʻunga leleí, mohu tāpuekiná mo e fiefiá ko e anga e ofi ha moʻui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko Ia ʻa e hala totonú, moʻoni kakató, mo e moʻui mahutafeá” (“Jesus Christ—Gifts and Expectations” [BYU devotional address, Dec. 10, 1974], 1, speeches.byu.edu).

Paaki