Laipelí
Lēsoni 88: ʻAlamā 30


Lēsoni 88

ʻAlamā 30

Talateú

Hili e tau lahi ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná, naʻe nofo melino e fonuá kotoa. Hili e taʻu ʻe ua, naʻe kamata ke malanga ha tangata ko Kolihola ʻo ne pehē ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha Kalaisi, pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha angahala. Naʻá ne fehiʻa he kau taki ʻo e Siasí, ʻo ne pehē naʻa nau akoʻi e ngaahi tukufakaholo fakasesele. Naʻe takiakiʻi ʻe heʻene ngaahi akonaki loí ʻa e kakai tokolahi ke nau fakahoko ha ngaahi angahala mamafa. Naʻe ʻomi ʻa Kolihola ki he ʻao ʻo ʻAlamaá, ʻa ia naʻe fakamoʻoni ʻo kau kia Sīsū Kalaisi mo akoʻi ia ʻoku fakamoʻoni ʻe he ngaahi meʻa kotoa pē ki ha Tokotaha Fakatupu Fungani Māʻolunga. Fāifai ne taaʻi ʻa Kolihola ʻo noa ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá pea naʻá ne fakamoʻoniʻi e moʻoní. Neongo ia, naʻá ne kole kia ʻAlamā ke toe fakafoki ange hono leʻó kiate ia, ka naʻe fakafisingaʻi ia ʻe ʻAlamā, ʻo ne talaange kapau te ne toe maʻu hono leʻó te ne toe akoʻi pē ʻa e tokāteline loí. Naʻe kolekole meʻakai ʻa Kolihola he toenga ʻo ʻene moʻuí ʻo aʻu ki hono molomoloki ia ʻo mate ʻe ha kulupu ʻo e kau Nīfaí naʻe ui ko e kau Sōlamí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 30:1–18

ʻOku manukiʻi ʻe Kolihola, ko ha fili ʻo Kalaisi, ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí

Kimuʻa ke kamata ʻa e kalasí, avangi ha kiʻi ava siʻisiʻi ʻi lalo he kapa inú pea tuku ke tafe ki tuʻa ʻa e meʻa ʻi aí. Fakahā ʻa e kapá ki he kalasí kae ʻoua ʻe fakahā ange ʻoku maha. ʻEke ange pe ko hai ʻokú ne fie maʻu iá pea ko e fiha te ne loto ke totongi ʻakí. ʻAi ha tokotaha ako ke haʻu ki muʻa, sivisiviʻi e kapá, pea talaange ki he kalasí ʻa e meʻa ʻoku ʻi lotó. (Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha ngeʻesi puha, tangai, pe ko ha meʻa kofukofu ʻoku ʻi ai ha meʻa angamaheni ʻoku saiʻia ai e kau akó, kae ʻikai ko ha kapa inu.)

  • ʻOku tatau fēfē ʻa e ngaahi akonaki loí mo e kapa inu ko ʻení? (ʻOku nau faʻa matamata lelei ki tuʻa kae maha ʻa loto.)

Fakamatalaʻi ange ʻe ako e kau akó he lēsoni ʻo e ʻaho ní kau ki ha tangata ko Kolihola. ʻI heʻenau ako ʻa e ʻAlamā 30, poupouʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki hono ʻai ʻe he ngaahi akonaki ʻa Koliholá ia mo e niʻihi kehé ke nau maha fakalaumālié.

Talaange ki he kau akó, hili ha taimi tau ʻo e kau Leimaná mo e kakai ʻo ʻĀmoní (ʻa e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí) naʻe nofo e kau Nīfaí ʻi ha vahaʻataimi ʻo e melino. Pea naʻe maumauʻi ʻe Kolihola ʻenau nofo melinó. Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e ʻAlamā 30:6, 12, ʻo kumi ha foʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e tangata ko ʻení. (Ko e foʻi leá ko e Fili ʻo Kalaisi. Fakamatalaʻi ange ko e ʻuhinga ʻe taha ʻo e foʻi leá ni “ko ha taha pe ko ha faʻahinga meʻa ʻokú ne fakakeheʻi ʻa e palani ʻo e fakamoʻui ʻo e ongoongolelei moʻoní pea ʻokú ne fakafepakiʻi fakahāhā pe fakafufū ʻa Kalaisi” [Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fili ʻo Kalaisí,” scriptures.lds.org].)

Teuteuʻi e ʻekitivitī ko ʻení ʻi ha laʻipepa tufa pe ʻi he palakipoé kimuʻa he kalasí. Kapau te ke hiki ia ʻi he palakipoé, kole ki he kau akó ke nau hiki ha tatau ʻi heʻenau tohi akó pe tohinoa ako ki he folofolá. ʻE tokoni ʻeni ke nau ʻilo ʻa e founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe Sētane mo ʻene kau muimuí ʻa e tokāteline loí ke fakalotoʻi kitautolu ke fai angahala.

Ko e Ngaahi Akonaki Loi ʻa Kolihola ko e Fili ʻo Kalaisí

Akonaki Loi

Pōpoaki

1. ʻAlamā 30:13–14

a. He ʻikai lava ke ke ʻilo ʻoku moʻoni ha meʻa kae ʻoua kuó ke sio ki ai. Ko ia ai, he ʻikai te ke lava ʻo ʻilo ʻe ʻi ai ha Kalaisi.

2. ʻAlamā 30:15

e. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ko e angahala. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha tuʻunga fakaemāmani lahi ia ʻo e meʻa ʻoku tonú pe halá.

3. ʻAlamā 30:16

f. ʻOku tuʻumālie e kakaí ia ʻi heʻenau ngāué ʻataʻatā pē. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ko e fakalelei.

4. ʻAlamā 30:17 (kamata ʻaki e “ ka ʻoku tuʻu ʻa e tangatá …”)

h. ʻOku ʻikai malava ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú, ko ia ʻoku ʻikai totonu ke ke tui kia Kalaisi pe muimui ki he ngaahi lea ʻa e kakai ʻoku nau pehē ko e kau palōfita kinautolu.

5. ʻAlamā 30:17 (kamata ʻaki ʻa e “pea ʻilonga ha meʻa ʻoku fai ʻe ha tangata …”)

i. Ko e fakamolemole ʻo e angahalá ko ha fakakaukau fakasesele ia ʻoku maʻu mei he ngaahi talatukufakaholo loi.

6. ʻAlamā 30:18

k. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha moʻui hili ʻa e maté, ko ia ai ʻoku ʻikai totonu ke fai ha hohaʻa ki ha fakamaau hili ʻa e moʻuí ni.

Vahevahe e kalasí ke nau tauhoa. Kole ange ke nau lau fakataha ʻa e ʻAlamā 30:12–18. Fakahinohino ange ke nau fakatauhoa ʻa e ngaahi akonaki loi ʻa Koliholá, ʻa ia ʻoku ʻi he tafaʻaki toʻohema ʻo e ngāué, mo e ngaahi pōpoaki ʻo e ngaahi akonaki ko iá, ʻi he tafaʻaki toʻomataʻú. (Talí: 1–h, 2–a, 3–i, 4–f, 5–e, 6–k.)

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻanalaiso e ngaahi akonaki ʻa Koliholá mo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akó, fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi akonaki kuo fakahā atu kiate koe ʻoku faitatau mo e ngaahi akonaki ʻa Koliholá?

  • Fakatatau ki he ʻAlamā 30:18, ko e hā e meʻa ne takiakiʻi ʻe he ngaahi akonaki ʻa Koliholá e kakaí ke nau faí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ne fakaʻau ai ke moʻulaloa e kakaí ki he ʻahiʻahí?

  • Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻo kau ki he fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi tokāteline loí? (Tokoniʻi e kau akó ke ʻai ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ʻa e ngaahi tokāteline loí ke fakataueleʻi ʻaki kitautolu ke tau faiangahala.)

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto ko kinautolu ʻoku ʻi he tuʻunga ko ʻení:

ʻOku fakaafeʻi koe ʻe hao kaungāmeʻa ke mo vaʻinga ʻi ha keimi vitioó. ʻI he taimi ʻokú ke aʻu atu ai ki he fale ho kaungāmeʻá, ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku fuʻu fītaʻa e keimí pea ʻoku vala taʻetaau e kakai ʻoku kau he keimí. ʻI he taimi naʻá ke momou ai ke vaʻinga he keimí, ʻoku kole atu ho kaungāmeʻá ke ke fakamatala ange ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke ke fie vaʻinga aí.

  • Ko e hā hoʻo lea ʻe faí? (Mahalo e fakamatala ʻa e kau akó ʻoku maumauʻi ʻe he keimí ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo ʻenau tuí.)

  • Kapau ʻoku kamata ke fakaangaʻi ʻe ho kaungāmeʻá hoʻo tuí, ʻo pehē ʻoku nau fakangatangata hoʻo tauʻatāiná, ʻe fēfē nai hoʻo talí?

ʻAlamā 30:19–60

Naʻe fie maʻu ʻe Kolihola ha fakaʻilonga meia ʻAlamā pea ʻoku teʻia ia ʻo noa ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá

Fakanounouʻi ʻa e ʻAlamā 30:19–30 ʻaki hoʻo fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe Kolihola ʻa e ngaahi tokāteline loí ʻi he ngaahi kolo kehekehe ʻe tolu ʻo e kau Nīfaí. Fāifai, naʻe ʻomi ia ki he ʻao ʻo e fakamaau lahi ʻo e fonuá ko ʻAlamā, ko e taki ʻo e Siasí. Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ko e taha ʻo e ngaahi fakafekiki lahi ʻa Koliholá tokua naʻe hanga ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻo fakapōpulaʻi e kakaí—he naʻe hanga ʻe heʻenau tui fakalotú ʻo toʻo e tauʻatāinga ʻa e kakaí. Naʻá ne tukuakiʻi foki e kau taki ʻo e Siasí ki he kumi ʻenau tuʻumālie fakatāutahá mei he ngāue ʻa e kakaí.

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 30:31, ʻo kumi ʻa e ngaahi tukuakiʻi naʻe fai ʻe Kolihola kia ʻAlamā mo e kau taki kehe ʻo e Siasí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e ʻAlamā 30:32–35 ke ʻiloʻi ʻa e founga tali ʻa ʻAlamā kia Koliholá.

  • Kuó ke mamata nai ki he moʻoni ʻo e tali ʻa ʻAlamaá ʻi he moʻui ʻa e kau taki ʻo e Siasí?

Fakaafeʻi ha toko ua ʻo e kau akó ke na omi ki muʻa he kalasí. Kole ange ke na lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 30:37–45, pea lau ʻe he toko taha ʻa e ngaahi lea ʻa ʻAlamaá pea lau ʻe he toko taha koeé ʻa e ngaahi lea ʻa Koliholá. Fakaafeʻi e toenga ʻo e kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe ʻAlamaá ko ha fakamoʻoni ʻoku ʻi ai e ʻOtua.

  • Ko e hā e ngaahi fakamoʻoni naʻe ʻoange ʻe ʻAlamā ki he ʻi ai ʻa e ʻOtuá? (ʻI he tali ʻa e kau akó, mahalo te ke fie hiki ʻenau ngaahi talí he palakipoé. Mahalo te ke fie poupouʻi foki e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ia ʻi heʻenau folofolá. Ke hoko ko e konga ʻo e aleaʻi ko ʻení, fakamamafaʻi ange ʻoku fakamoʻoni e ngaahi meʻa kotoa pē ki he ʻOtuá.

  • ʻI he ngaahi fakamoʻoni naʻe hiki ʻe ʻAlamaá, ko e fē ʻoku ongo mālohi taha kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻOange ha ngaahi miniti siʻi ki he kau akó ke nau tohi ai. Kole ange ke nau hiki ha ngaahi fakamoʻoni kuo nau mamata ai ʻoku nau “fakahā… ʻoku ʻi ai ha ʻOtua” (ʻAlamā 30:44). Fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke nau vahevahe ʻenau lisí mo e kalasí.

  • ʻOku takiekina fēfē koe ʻe he ngaahi fakamoʻoni ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi founga te nau lava ke fakamālohia ai hoʻo tuí mo hoʻo fakamoʻoní ?

Fakanounouʻi ʻa e ʻAlamā 30:46–50 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe kei taʻe tali pē ʻe Kolihola e ngaahi fakaʻilonga kuo ʻoange kiate iá, ka naʻá ne fie maʻu ke fakahaaʻi ange ʻe ʻAlamā ha fakaʻilonga ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua. Ko e tali ki aí, naʻe teʻia ʻa Kolihola ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo ne noa. Naʻe takiekina ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa Kolihola ke ne tohi ʻo kau ki he ʻuhinga kuó ne malanga ai ʻo fakafepakiʻi ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ʻa Kolihola ʻi he ʻAlamā 30:51–53.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻa Kolihola heʻene pehē naʻá ne akoʻi e ngaahi meʻa lahi naʻe “mālie ia ki he ʻatamai fakakakanó”? (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange naʻe tohoakiʻi ʻe he ngaahi akonaki ʻa Koliholá ʻa e kakaí ki he ngaahi holi fakakakano taʻe māʻoniʻoní kae ʻikai ko ʻenau ngaahi holi fakalaumālie māʻoniʻoní.)

Fakanounouʻi ʻa e ʻAlamā 30:54–59 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe kole ʻe Kolihola kia ʻAlamā ke lotu muʻa koeʻuhí ke toʻo e fakamalaʻiá meiate ia. Naʻe fakafisingaʻi ʻe ʻAlamā, ʻo ne talaange kapau ʻe toe lava ʻa Kolihola ʻo lea, te ne toe akoʻi e tokāteline loí ki he kakaí. Naʻe tuli ki tuʻa ʻa Kolihola peá ne ʻalu mei he fale ki he fale ʻo kole meʻakai. Ne fāifai pē peá ne ʻalu ki he kau Sōlamí, ʻa ē ne nau mavahe mei he kau Nīfaí, pea naʻe molomoloki ia ʻo ne mate ai.

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 30:60, ʻo kumi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻe Molomoná.

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻe Molomona ʻi he veesi ko ʻení?

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó “ʻe ʻikai ke maluʻi ʻe he tēvoló ʻa ʻene fānaú [hono kau muimuí] ʻi he ʻaho fakaʻosí.”

  • ʻOku kehekehe fēfē ʻeni mei he founga ʻoku tokanga mai ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate kitautolú? Lolotonga hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení, mahalo te ke fie ʻai ke nau lau ʻa e ʻAlamā 36:3

Fai haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuó ke aleaʻi mo e kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻAlamā 30:52. “Naʻá ku ʻiloʻi maʻu pē foki ʻoku ʻi ai ha ʻOtua”

Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he mahuʻinga ʻo hono fakatokangaʻi ʻo e ngaahi fakaʻilonga kuo tau maʻu kau ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí:

“Kapau he ʻikai ke tau tukulolo ki he ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau tuʻu ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo hangē ko e fili ʻo Kalaisí ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko Kolihola. Ne ʻikai ngata ʻi he taʻe tui ʻOtua ʻa Koliholá, ka naʻá ne taukaeʻi foki ʻa e Fakamoʻuí, Fakaleleí, mo e laumālie ʻo e fakahaá, peá ne akoʻi ʻoku ʻikai ha ʻOtua pea mo ha Kalaisi.

“Naʻe ʻikai fiemālie pē ʻa Kolihola ke ne fakaʻikaiʻi ʻa e ʻOtuá pea ʻalu fakalongolongo. Naʻá ne taukaeʻi ʻa e kakai tuí pea fekau ki he palōfita ko ʻAlamaá ke ne ʻoange ha fakaʻilonga ʻoku ʻi ai ha ʻOtua pea pehē ki Hono mālohí. ʻOku ʻuhingamālie e tali ʻa ʻAlamaá he ʻahó ni ʻo hangē pē ko e ʻaho ko iá: ‘Kuó ke maʻu ha ngaahi fakaʻilonga feʻunga; te ke ʻahiʻahiʻi ho ʻOtuá? Te ke pehē koā, Fakahā mai kiate au ha fakaʻilonga, ka kuó ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻa e faʻahingá ni kotoa pē ko ho kāingá, kae ʻumaʻā foki mo e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē? Kuo tuku ʻa e ngaahi folofolá ʻi ho ʻaó, ʻio, pea ʻoku fakahā ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua; ʻio, naʻa mo e māmaní pea mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻi hono funga ʻo iá, ʻio, mo ʻene ʻalú, ʻio, kae ʻumaʻā foki mo e ngaahi palanite kotoa pē ʻa ia ʻoku nau ʻalu ʻi honau anga ʻonautolú ʻoku nau fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha Tupuʻanga Fungani Māʻolunga. [ ʻAlamā 30:44.]

“Ne faifai pea ʻoange ha fakaʻilonga kia Kolihola. Ne teʻia ia ke ne noa. ʻPea naʻe mafao atu ʻe Kolihola ʻa hono nimá ʻo ne tohi, ʻo pehē: … ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ha meʻa ka ko e māfimafi pē ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ʻomi ʻeni kiate aú; ʻio, pea naʻá ku ʻiloʻi maʻu pē foki ʻoku ʻi ai ha ʻOtua.’ [ ʻAlamā 30:52.]

“ʻE hoku kāinga, mahalo kuó ke ʻilo ʻi ho lotó ʻoku [moʻui ʻa e ʻOtuá]. Mahalo ʻoku teʻeki ke ke ʻilo kakato kiate Ia he taimí ni pea ʻikai mahino kiate koe ʻa Hono ngaahi halá kotoa, ka ʻoku ʻiate koe ʻa e maama ʻo e tuí, ʻo tatali mai ke fakaake pea fakalahi atu ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá pea mo e maama ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku ʻiate koé (“Ko e Fekumi ke ʻIloʻi ʻa e ʻOtua ko ʻEtau Tamai Taʻengatá, mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 31–32).

Paaki