Laipelí
Lēsoni 4: Peesi Talamuʻakí, Talateú, mo e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoní


Lēsoni 4

Peesi Talamuʻakí, Talateú, mo e Ngaahi Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoní

Talateú

ʻI hoʻo akoʻi e Tohi ʻa Molomoná, te ke tokoni ai ki he kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni te ne ʻomi kinautolu ke nau toe ofi ange ai ki he ʻOtuá. ʻOku mahino mei he kamataʻanga pē ʻo e tohí ko e taumuʻa ʻanautolu naʻa nau hiki e Tohi ʻa Molomoná ke fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku toe fakapapauʻi mai foki ʻe he tohí ʻa e fuakava ʻa e ʻOtuá mo e fale ʻo ʻIsilelí pea fakaʻaliʻali ʻa e fie maʻu ko ia ke fai ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ha ngaahi fuakava toputapu pea tauhi ki aí. ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻa lotú, te nau maʻu ha fakamoʻoni lahi ange ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo Hono Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Te nau ako foki ai ke ngāue ʻaki ha tui ʻoku lahi angé kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻE ala lōlōa ange hono akoʻi ʻo e ngaahi fokotuʻu ki hono akoʻi ʻo e lēsoni ko ʻení ʻi he taimi ʻoku vahe atu ke fai ai hoʻo kalasí. Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi konga ko ia ʻe fie maʻu lahi taha ʻe hoʻo kalasí.

Peesi Talamuʻakí

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi hake ki he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku kamata ʻaki e peesi ko ʻení ʻa e ngaahi foʻi leá ni, “Ko e Tohi ʻa Molomoná, ko ha fakamatala naʻe hiki ʻe he nima ʻo Molomoná ki he ngaahi peleti naʻe toʻo mei he ngaahi peleti ʻa Nīfaí.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e tupuʻanga ʻo e peesi talamuʻakí:

“Ko e liliu totonu pē ʻa e peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe toʻo mei he lauʻi peleti fakamuimuitahá, ʻi he tafaʻaki toʻohema ʻo e … tohi ʻo e ngaahi peletí, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e lekooti naʻe ʻosi liliú, … pea …ko e peesi talamuʻaki naʻe lau ki aí ʻoku ʻikai ko ha toki faʻu ia ʻi onopooni, ʻe au pe ʻe ha toe tangata pē kuo moʻui pe ʻoku moʻui ʻi he toʻu tangatá ni” (ʻi he History of the Church, 1:71).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo pē e peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kole ange ke nau kumi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi e ngaahi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. (Mahalo te ke fie ʻoange ki he kau akó ha kiʻi tokoni, ʻoku fakamatalaʻi e ngaahi taumuʻa ko ʻení ko ha ngaahi meʻa ʻe “fakahā” ʻe he Tohi ʻa Molomoná kiate kinautolu ʻoku nau lau iá.) Fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke hiki e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú ʻi he palakipoé. Ko ʻene ʻosí pē pea kole ange ki he kau akó ke nau toe lau pē kiate kinautolu e palakalafi hono uá, pea fakahū honau hingoá ʻo fakafetongi ʻaki e “toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí.”

  • ʻI hoʻo lau e Tohi ʻa Molomoná, ko e fē ʻi hono ngaahi taumuʻá kuo ʻosi fakahoko ʻi hoʻo moʻuí? Naʻe anga fēfē hono fakahoko kinautolú?

  • ʻOkú ne tokoniʻi fēfē koe ke ke ʻiloʻi he ʻikai “kapusi atu ke taʻengata” ʻa kinautolu ʻoku fai e ngaahi fuakava mo e ʻEikí?

Talaange ki he kau akó ʻe ʻi ai pē ha taimi te nau ongoʻi tuenoa ai pe hangē kuo “kapusi atu” ʻa kinautolú.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi lolotonga e ngaahi taimi ko ʻení ʻoku ʻikai “kapusi atu [koe] ʻo taʻengata”?

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e talaʻofá ni ko hano fakahaaʻi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koé?

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau houngaʻia ʻi he tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní:

ʻĪmisi
Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni

“Ko e misiona lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo hangē ko hono hiki ʻi hono peesi talamuʻakí, ko hono “fakalotoʻi foki ʻo e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua taʻengatá, ʻokú Ne fakahā ia ʻe ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.’

“ʻE lava ke maʻu ʻe he tokotaha ʻoku fekumi moʻoni ki he moʻoní ʻa e fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí ʻi heʻene fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi fakalea ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia naʻe ueʻi ʻe he Laumālié.

“ʻOku laka hake ʻi he vahe ua ʻe taha ʻo e ngaahi veesi kotoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakamatala ki hotau ʻEikí. ʻOku ʻi ai e ngaahi huafa ʻe niʻihi ʻo Kalaisi ʻoku lahi ange ʻa e toutou lau ki ai ʻi he veesi he Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene hā ʻi he Fuakava Foʻoú.

“ʻOku laka hake he ngaahi huafa kehekehe ʻe teau ʻoku ʻai kiate Ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻi ai hono mahuʻinga makehe ʻo e ngaahi huafa ko iá ʻi hono fakamatalaʻi Hono natula faka-ʻOtuá” (“Come unto Christ,” Ensign, Nov. 1987, 83).

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ko Sīsū ʻa e Kalaisí.

Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná

Tā he palakipoé ha fakatātā ʻo ha ʻāleso (vakai ki he fakatātā ʻoku ʻoatu fakataha mo ʻení), pe faʻu ha sīpinga ʻo ha ʻāleso ʻaki ha papa pe ngaahi nāunau kehe pē.

ʻĪmisi
ʻāleso maká

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ʻa Siosefa Sāmita ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná (vakai ki he palakalafi onó). ʻE lava ke ke fokotuʻu ange ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi e leá ʻi heʻenau folofolá.

  • Ko e hā e taumuʻa ʻo ha maka-tuʻu-loto?

Fakamatalaʻi ange ko e maka-tuʻu-lotó ko e maka ia ʻi lotomālie ʻi he tumuʻaki ʻo ha ʻāleso. ʻI he taimi ʻoku faʻu ai ha ʻālesó, ʻoku langa hake ʻa e ongo tafaʻakí mo ha ngaahi poupou ke pukepuke kinaua. ʻOku fua fakalelei ʻa e vahaʻa ʻoku ʻatā ʻi he tumuʻaki ʻo e ʻālesó, pea ʻoku tutuʻu leva ʻa e maka-tuʻu-lotó ke feʻunga lelei mo ia. ʻI he taimi ʻoku fokotuʻu ai e maka-tuʻu-lotó ʻi hono tuʻuʻangá, ʻe lava pē ke tuʻu e ʻālesó taʻe toe ʻi ai hano ngaahi poupou.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ki he ʻālesó kapau ʻe toʻo e maka-tuʻu-lotó? (Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ha sīpinga ʻo ha ʻāleso peá ke fakaʻaliʻali ʻeni ʻaki hono toʻo e maka-tuʻu-lotó mei ai.)

  • ʻOku ngāue fēfē e Tohi ʻa Molomoná ʻo hangē ha maka-tuʻu-lotó ʻi heʻene fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní. (Mahalo te ke fie teuteuʻi e leá ʻi ha laʻipepa ke tufa ki he kau akó ke nau fakahū ʻi heʻenau folofolá. Pe te ke fie maʻu ʻe koe ke fakaafeʻi e kau akó ke hiki e lea ʻa Palesiteni Penisoní ʻi heʻenau folofolá, ʻi he tafaʻaki ki ʻolunga pe ʻi lalo ʻo e peesi ʻuluaki ʻo e talateú

“ʻOku ʻi ai ha founga ʻe tolu ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau fakamoʻoni kia Kalaisí. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tokāteliné. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo e fakamoʻoní” (“The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 5).

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e founga ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau fakamoʻoní, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Penisoní:

“Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo e fakamoʻoní. ʻOku hangē pē ʻe holo ʻa e ʻālesó ʻo kapau ʻe toʻo ʻa e maka-tuʻu-lotó mei ai, ko e tuʻu pe holo ʻa e Siasí fakalūkufua fakataha mo e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomona… … Kapau ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná … kuo pau leva ke tali ʻe he kakaí ʻa hono taukaveʻi kuo toe Fakafoki Mai ʻa e ongoongoleleí pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo iá” (“The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” 6).

  • Kuo takiekina fēfē nai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí?

  • Kuo ʻomi fēfē koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke toe ofi ange ki he ʻOtuá?

Te ke lava ʻo fakamatala ki he anga hono fakamālohia hoʻo fakamoʻoní ʻi hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná pea ʻomi koe ke ke toe ofi ange ki he ʻOtuá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kau ʻi ha fakafaivaʻi. Kole ange ke nau fakakaukau ʻo pehē ʻoku nau foaki atu ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki ha taha ʻoku ʻikai ke kau ki he Siasí. Tokoni ke nau teuteu ki hono fakafaivaʻí ʻaki hano vahevahe kinautolu ki ha kulupu ʻe ua. Kole ki he kulupu ʻuluakí ke lau e palakalafi 2–4 ʻo e talateu ki he Tohi ʻa Molomoná. Kole ki he kulupu hono uá ke lau e palakalafi 5–8. Fekau e ongo kulupú ke na fakatou kumi hake ha fakamatala ʻoku nau ongoʻi ʻe mahuʻinga ke vahevahe ʻi he taimi ʻe akoʻi ai e Tohi ʻa Molomoná.

Hili hano ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke nau ako mo teuteu ai, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke haʻu ki muʻa he kalasí ʻo fakatātaaʻi ha taha ʻoku ʻikai ke kau ki he Siasí. Kole foki ki ha taha mei he ongo kulupú takitaha ke haʻu ki muʻa he kalasí. Fakamatalaʻi ʻe hoko e ongo tamaiki ko ʻení ko ha ongo hoa faifekau. Te na fakaʻaongaʻi e fakamatala naʻe maʻu ʻe heʻena ongo kulupú ʻi he talateú ke akoʻi ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ki he tokotaha ako fika ʻuluakí.

ʻI he ʻosi hono fakafaivaʻi ʻe he kau akó, ʻe lava ke ke ʻeke ki he toenga ʻo e kalasí pe naʻe ʻi ai mo ha toe ngaahi meʻa mei he talateú naʻa nau mei vahevahe mai kapau naʻe fili kinautolu ke nau fai ʻa e akoʻí.

ʻE lava ke ke fakamahinoʻi ange ʻoku ʻikai pehē ʻoku ʻomai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha hisitōlia ʻo e kakai kotoa naʻe moʻui ʻi he kuonga muʻá he Hemisifia Hihifó. Ko ha lekooti pē ia ʻo e hako ʻo Līhaí (ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná) mo e kakai Sēletí. Mahalo ne ʻi ai pē mo ha kakai kehe ia ne nau nofoʻi e ngaahi konitinēniti ʻi he Hemisifia Hihifó kimuʻa, lolotonga, mo e hili e ngaahi meʻa ʻoku hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Molonai 10:3–5.

  • Hangē ko e lau ʻa Molonaí, ʻe lava fēfē ke tau ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e palakalafi 8–9 ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná. Kole ange ke nau talamai ha foʻi moʻoni kehe ʻe tolu te nau maʻu ha fakamoʻoni ki ai ʻo kapau te nau tali e tukupā ʻa Molonaí.

Fai hoʻo fakamoʻoní kapau te tau lau, fakalaulauloto, pea lotua e Tohi ʻa Molomoná, ʻe fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ʻa e ʻOtuá, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e puleʻanga ia ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní.

Ngaahi Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú

Kole ki he kau akó ke nau pehē loto pē naʻa nau sio ki hano ʻave ʻe ha taha ha meʻa mahuʻinga mei he fale ʻo honau kaungāʻapí.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻi ai ha fakamoʻoni ʻi he taimi ʻoku feinga ke ʻilo ai ki ha hia naʻe fai?

  • Ko e hā ʻe ʻaonga ai ke tokolahi ange e kau fakamoʻoní ʻi he toko tahá?

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú.” Fakaafeʻi ke nau kumi hake ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku fuʻu mahuʻingamālie kiate kinautolú. ʻE lava pē ke ke fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení.

  • Ko e hā e ngaahi kupuʻi lea naʻá ke fakaʻilongaʻí? Ko e hā ʻoku nau mahuʻingamālie ai kiate koé? (Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ange naʻe fakahā ʻe he leʻo ʻo e ʻOtuá ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú naʻe liliu e ngaahi peletí ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá.)

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú. Fakaafeʻi e toenga ʻo e kalasí ke nau fakafanongo ki he ngaahi faikehekehe ʻi he ngaahi fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toku Valú.

  • Ko e hā e ngaahi faikehekehe naʻá ke fakatokangaʻí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻenau ngaahi fakamoʻoní pe ngaahi ongo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Mahalo te nau fie hiki ʻeni ʻi heʻenau ngaahi tohinoa ki he ako folofolá pe ʻi he peesi pē ʻoku ʻikai tohi ai ha meʻa ʻi heʻenau ngaahi folofolá. ʻE ʻi ai pē ha kau ako ia ʻe niʻihi ʻoku teʻeki ai ke nau ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni koā e Tohi ʻa Molomoná. Fakalotolahiʻi kinautolu ke nau feinga ke maʻu ha fakamoʻoni he taʻú ni.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Peesi Talamuʻakí

ʻE ʻaonga e ngaahi fakaʻuhinga ko ʻení ki hono ako ʻo e peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻuhinga e Fale ʻo ʻIsilelí ki he hako ʻo ʻĒpalahame, ʻAiake mo Sēkopé. Naʻe toko hongofulu mā ua e ngaahi foha ʻo e mokopuna ʻo ʻĒpalahame ko Sēkopé, ʻa ē naʻe liliu hono hingoá ki he ʻIsilelí. Naʻe ʻiloa honau hakó ko e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí. ʻI he hoko ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ko e hako ʻo ʻĒpalahamé, naʻe toe hoko pē foki ia ko ha kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí. ʻI he ʻaho ní, ʻoku kau ʻi he fale ʻo ʻIsilelí ʻa kinautolu ʻoku nau fai e ngaahi fuakava mo e ʻEikí pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú. “Ko ia ai ʻoku kehekehe pē hono fakaʻaongaʻi ʻo e hingoa ʻIsilelí ke ʻuhinga ki he (1) tangata ko Sēkopé, (2) hako totonu ʻo Sēkopé, mo e (3) kau tui moʻoni kia Kalaisí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e hako ʻoku nau haʻu aí pe tuʻuʻanga fakasiokālafí” (Bible Dictionary, “Israel”).

ʻI he kamataʻangá naʻe ʻuhinga e kau Siú ki ha taha pē mei he faʻahinga ʻo Siutá (ʻa ia ko e taha ʻo e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí). Kuo ʻuhinga ʻeni ki ha taha pē mei he puleʻanga Siutá (ko e feituʻu fakatonga ʻeni ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsileli naʻe vahevahé ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá), neongo ʻoku ʻikai ko ʻenau haʻu mei he faʻahinga ʻo Siutá. ʻOku ʻuhinga foki ki he “kakai ʻoku nau tauhi ki he ngaahi meʻa fakalotu, ngaahi tōʻonga moʻui, mo e ngaahi ʻulungaanga tukufakaholo ʻo e tui faka-Siutá pea tatau ai pē pe naʻe fanauʻi mai kinautolu ko e Siu pe ʻikai” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Siú, Kau,” scriptures.lds.org).

ʻOku ʻuhinga e Kau Senitailé “ko e ngaahi puleʻanga.” ʻOku ʻuhinga ia (1) kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, (2) kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau tui ki he ʻOtua ʻo ʻIsilelí pe ʻikai ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí, taʻe lau ai honau hohokó, pea mo e (3) kakai ʻoku ʻikai mei he fonua ʻo Siutá pe nofo ai. Hangē ko ʻení, ko e kau pilikimi mo e kau hikifonua mai ki he Ongo ʻAmeliká ʻoku ui kinautolu ko e kau Senitaile ʻi he 1 Nīfai 13:3–13. Ko kinautolu naʻa nau ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ʻoku ui kinautolu ko e kau Senitaile ʻi he 1 Nīfai 13:34. Naʻe toe ʻomi foki ʻe he kau Senitailé ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá (vakai, 1 Nīfai 13:39). ʻOku ui ʻa e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ko e puleʻanga senitaile ʻi he 1 Nīfai 13:34, 39.

Ko e fakanounoú ko hano fakamatalaʻi fakanounou ʻo ha faʻahinga meʻa.

Ko e toengá ko ha konga ʻoku kei toe. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ko e toenga ʻo e Fale ʻo ʻIsilelí” ʻi he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he kakai ʻIsileli kuo fakamoveteveté mo honau hakó. ʻI hono fakaʻosi ʻe Molonai ʻene lekōtí peá ne fakamaʻu e ngaahi peleti koulá ke ʻomi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, naʻá ne tokanga lahi ki he kau Leimana naʻe kei moʻuí mo honau hakó, ʻa ia naʻe pehē ʻe heʻene tamaí ko ha “toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí” (Molomona 7:1). Ne hanganaki mai ʻa Molonai ki ha ʻaho ʻe toe ʻilo ai mo tali ʻe he kau Leimaná ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, Molonai 1:4).

Talateú. Hako ʻo e kau Leimaná ʻi onopōní

ʻOku kau e kau Leimaná ʻi he hako ʻo e kau ʻInitia ʻo ʻAmeliká. Neongo ia, ʻoku ʻikai pehē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ia ko e kau ʻInitia kotoa pē ʻo ʻAmeliká ko e hako kinautolu ʻo e kau Leimaná. Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻAnitoni W. ʻAivini ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Kuo pau ke tau tokanga ʻi heʻetau fakakaukau aofangatukú. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha hisitolia ʻo ha kakai kehekehe ʻe tolu … naʻe omi mei he maama motuʻá ki he konitīnenití ni. ʻOku ʻikai ke ne tala mai naʻe ʻikai ha taha ai ki muʻa ʻiate kinautolu. ʻOku ʻikai ke ne talamai naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kakai naʻe omi ki mui ange ʻiate kinautolu. Kapau leva ʻoku maʻu ha ngaahi ʻilo foʻou ʻo fokotuʻu mai ai ha ngaahi faikehekehe ʻi he kamataʻanga ʻo e ngaahi matakalí, ʻe lava pē ʻo ʻiloʻi ngofua, pea mo ʻuhinga totonu, koeʻuhí he ʻoku tau tui naʻe ʻi ai mo ha kakai kehe naʻe omi ki he konitinēnití ni” (ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 1929, 15).

Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu. “Naʻe liliu ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá neongo naʻe liliu ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa hono fakaikiiki ʻo e founga naʻe fakahoko ʻaki e liliú:

“ʻOku mahino pē ʻa e fie maʻu ʻe he tokolahi ʻoku nau lau e Tohi ʻa Molomoná ke toe lahi ange ʻenau ʻilo ki hono kamataʻangá, kau ai ʻa e founga naʻe fakahoko ʻaki hono liliú. Ko hono moʻoní naʻe hoko e meʻa tatau ki he tokotaha faivelenga mo mateaki ko Hailame Sāmitá. ʻI heʻene fehuʻí, ne talaange ai ʻe he Palōfita ko Siosefá kia Hailame naʻe ‘ʻikai fakataumuʻa ia ke fakahā ki māmani ʻa e meʻa kotoa kau ki hono ʻomi o e Tohi ʻa Molomoná’ pea ‘naʻe ʻikai ʻaonga ke ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻá ni’ (Hisitory of the Church, 1:220). Ko ia ʻoku feʻunga pē ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻo kau ki hono kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku ʻikai ko hono kotoá ia. …

“Ko e Palōfita pē ko Siosefá toko taha naʻá ne ʻiloʻi kakato e founga naʻe fakahoko ʻakí, pea naʻe ʻi ai pē ʻuhinga naʻe ʻikai ke ne fie fakamatalaʻi fakaʻāuliliki aí. ʻOku tau tali e ngaahi fakamatala ʻa Tēvita Uitemā, Siosefa Naite, pea mo Māteni Hālisí, ʻa ia ne nau mamata pē kae ʻikai ko ha kau liliu lea. Naʻe pehē ʻe Tēvita Uitemā, ʻi hono ngāue ʻaki ko ia ʻe he Palōfitá ʻa e ngaahi meʻangāue fakalangi naʻe foaki mai ke tokoni kiate iá, ʻnaʻe ʻasi hake ʻa e ngaahi mataʻitohí, pehē ki hono liliu ʻi he lea faka-Pilitāniá … ko ha ngaahi mataʻitohi naʻe ulo maama.’ Pea lau leva ʻe Siosefa ʻa e ngaahi foʻi leá kia ʻŌliva (ʻoku hā ʻi he James H. Hart, “About the Book of Mormon,” Deseret Evening News, 25 Mar. 1884, 2). Ne fai ʻe Māteni Hālisi ha fakamatala kau ki he maka kikité: ‘ʻE ʻasi mai ha ngaahi sētesi pea lau ia ʻe he Palōfitá pea hiki ia ʻe Māteni’ (hā ʻi he Edward Stevenson, “One of the Three Witnesses: Incidents in the Life of Martin Harris,” Latter-day Saints’ Millennial Star, 6 Feb. 1882, 86–87). Naʻe fakakaukau pehē pē ʻa Siosefa Naiti (vakai, Dean Jessee, “Joseph Knight’s Recollection of Early Mormon History,” BYU Studies 17 [Autumn 1976]: 35).

“ʻOku pehē ne fakamoʻoni ʻa ʻŌliva Kautele ʻi he fakamaauʻangá ne lava ʻa Siosefa ʻo fakafou ʻi he ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻa Siosefa ‘ke ne lau ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻa e mataʻitohi faka-ʻIsipité, ʻa ia naʻe tongitongi ʻi he ʻū lauʻi peletí’ (”Mormonites,“ Evangelical Magazine and Gospel Advocate, 9 Apr. 1831). Kapau ʻoku tonu ʻa e ngaahi lipooti ko ʻení, ʻoku nau talamai ha founga ʻoku fakahā mai ai naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kia Siosefa ʻa e ʻʻilo mo e mālohi ke liliú’ (T&F 3:12). …

“ʻOku mahino mai naʻe ʻikai fie maʻu ia ʻi he founga ngāue ʻoku fakahoko ʻi he fakahaá ke taukei ʻa e Palōfitá ʻi he ngaahi lea fakakuonga muʻá. Naʻe mahuʻinga ange ʻa e hokohoko ʻo e maʻu fakahaá ʻi he ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi peleti kuo fakaavá, ʻa ia naʻe fekau ke ʻoua naʻa mamata ki ai ʻa kinautolu naʻe ʻikai fakamafaiʻí.

“Neongo naʻe vave ʻa e liliú mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻangāue fakalangí, kae mahalo naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Palōfitá he taimi ʻe niʻihi ha founga naʻe siʻisiʻi ange ai ʻene fakafalala ki he ngaahi meʻangāue ʻa e tangatá. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi hono fakaikiikí.

“Ka neongo ia, ʻoku tau ʻiloʻi naʻe ʻikai faingofua e ngāue ko ʻeni naʻe fakahoko ʻi he tuí. Naʻe fakaʻaliʻali mahino mai pē ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ʻení ʻi he feinga ko ia ʻa ʻŌliva Kautele ke liliu leá. Naʻe ʻikai lava ʻeni ʻe ʻŌliva he ʻnaʻe ʻikai te [ne] fai atu ʻo hangē ko [ʻene] kamatá,’ pea koeʻuhí, naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e tuí mo e ngāué, ʻo ‘ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au’ (T&F 9:5, 7). Naʻe ʻikai ke ne mateuteu feʻunga ke fai ia. …

“Ko e hā pē ʻa e fakaikiiki ʻo e foungá, ka naʻe fie maʻu ki ai ʻa e ngaahi ngāue fakafoʻituitui lahi ʻa Siosefa fakataha mo e tokoni ʻa e ngaahi meʻangāue naʻe fakafou mai ai ʻa e fakahaá. Mahalo naʻe kehekehe pē ʻa e foungá ʻo fakatatau ki he tupulaki ʻa e ngaahi meʻa naʻe malava ʻe Siosefá, ʻo kau ai ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí kae siʻisiʻi ange mahalo ʻa e fakafalala ki he ngaahi meʻangāue ko ia naʻe ngāue ʻaki ʻe he Palōfitá ki he liliu leá kimui aí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻOasoni Palati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe fakahā ange ʻe Siosefa Sāmita kiate ia naʻá ne ngāue ʻaki ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻi he taimi naʻe ʻikai taukei ai ʻi he liliú ka naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ia kimui ai, ʻa ia ko e taimi ia naʻe liliu ai ʻe Siosefa ha ngaahi veesi lahi ʻo e Tohi Tapú (vakai, Latter-day Saints’ Millennial Star, 11 Aug. 1874, 498–99)” (“By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 39).

Paaki