Laipelí
Lēsoni 65: Mōsaia 25


Lēsoni 65

Mōsaia 25

Talateú

ʻOku ʻomi ʻe he Mōsaia 25 ʻa e fakaʻosinga ʻo e fakamatala ki he kakai ʻo Sēnifí (vakai, Mōsaia 7–24). Naʻe foki ʻa e kau ʻo Limihaí mo e kau muimui ʻo ʻAlamaá ki Seilahemala pea naʻe fakatahaʻi kinautolu ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Tuʻi ko Mōsaiá. Hili e aʻu mai ʻa e ongo kulupu ko ʻení, naʻe papitaiso leva ʻa Limihai mo hono kakaí. Ne foaki ʻe he Tuʻi ko Mōsaiá ha mafai kia ʻAlamā ke ne fokotuʻu ha ngaahi potu siasi ʻi he fonuá kotoa pea mo puleʻi e ngaahi ngāue ʻa e Siasi ʻo e ʻOtuá he lotolotonga ʻo e kau ʻo Nīfaí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mōsaia 25:1–13

Naʻe fakatahaʻi kinautolu ne fakatahataha ki Seilahemalá ʻo ʻiloa ko e kau Nīfai

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi fakamatala ne nau lau mo fanongo ai ʻokú ne fakahaaʻi e founga hono tokoniʻi ʻe he ʻEikí ha taha ʻaki hano fai ange ha fakahinohino, foaki ivi, maluʻi, pe fakatauʻatāina. Te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke nau fakakaukau ki he ngaahi fakamatala ʻi he folofolá, hisitōlia ʻo e Siasí, pe moʻui ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻá. Fai ange ʻa e talanoa ko ʻení, ko ha sīpinga, naʻe fai ʻe ha finemui lolotonga ha ʻekitivitī fakauooti ki tuʻa, ne tamuʻomuʻa ia ʻi heʻenau kulupú ʻo hifo atu ʻi ha kiʻi tahifo:

“Naʻe pehē ʻe ha leʻo fakatokanga, mālohi ka naʻe leʻo siʻi, ‘Foki.’ Naʻá ku meimei tukunoaʻi pē ia, ka naʻe toe ongo mai. ʻI he taimi ko ʻení, naʻá ku fanongo pea foki ki he kulupú. ʻI heʻemau kamata hifó, ne mau fakatokangaʻi ha ongo fuʻu pulu ʻuliʻuli lahi ne na hake fakavavevave mai ʻi he foʻi tafungofungá. Naʻe kamata vaku ʻe he pulu lahi tahá ʻa e kelekelé mo sio fakamamaʻu mai kiate kimautolu. … Naʻe tohoakiʻi ʻe homau taki lakanga fakataulaʻeikí ia, pea mau lava ai ʻo kaka ʻi ha funga ʻā ʻo hao.

“ʻI he taimi ne mau toe hū atu ai ki he kemí, ne u fakatokangaʻi kapau naʻe ʻikai ke u fakafanongo ki he fakatokanga mei he Laumālié, naʻá ku meimei lavea lahi pe mate. Naʻá ku ʻilo naʻe tokanga fakatāutaha mai ʻa e Tamai Hēvaní peá Ne maluʻi au. ʻOku ou fakamālō lahi ki he ʻEikí ʻi he fakatokanga ko iá. Kuo fakamālohia ʻe he meʻá ni ʻeku fakamoʻoní mo ʻomi kiate au ha ʻofa lahi ki he ʻEikí”] (“Turn Back,” New Era, Nov. 2010, 47).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe taha pe toko ua ke na fai ha talanoa naʻá na fakakaukau ʻokú ne fakafōtunga ʻa e lelei mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi ha moʻui ʻa ha taha. Fehuʻi ki he kalasí:

  • ʻOku tokoni fēfē kiate koe haʻo fanongo ki he ngaahi sīpinga lelei mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he moʻui ʻa ha niʻihi kehe?

Fakamatalaʻi nounou e Mōsaia 25:1–6 ʻaki haʻo fakamatala ange naʻe hili e hola ʻa e kakai ʻo Limihaí mo e kakai ʻo ʻAlamaá (ko e hako kotoa ʻeni ʻo e kakai ʻo Sēnifí) mei he nofo pōpulá pea fakatahaʻi mo e kakai naʻe nofo ʻi Seilahemalá, ne lau ʻe he Tuʻi ko Mōsaiá ʻenau ngaahi lekōtí ki he kakaí kotoa. ʻAi ke lau fakalongolongo ʻe he kau akó ʻa e Mōsaia 25:7, mo kumi ʻa e tōʻonga angamaheni ʻo e meʻa naʻe fai ʻe he kakaí ʻi he fakamatala ki he fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo e kakai ʻo Sēnifí. Fakaafeʻi ha taha ako ke ne vahevahe ʻa e meʻa kuó ne maʻú.

Hiki e saati ko ʻení he palakipoé. Fakamatala ange ʻoku tau ako lahi ange ʻi he Mōsaia 25:8–11, ki he founga ne tali ʻaki ʻe he kakaí ʻa e fakamatala ʻo e kakai ʻo Sēnifi mo ʻAlamaá. Kole ki he kau akó ke nau fakatotolo ʻi he ngaahi fakamoʻoni folofolá ki he ngaahi meʻa naʻe ongoʻi ʻe he kakaí pea mo ʻenau ongo fekauʻaki mo iá. ʻOku ʻoatu ʻa e tali ki he ngaahi ʻuluaki fakamoʻoni folofolá ʻi he haʻí ko ha sīpinga.

Meʻa naʻe ongona ʻe he kakaí

Ongo ʻa e kakaí

Mōsaia 25:8

(Naʻa nau fanongo ki he founga naʻe fakatauʻatāinaʻi ai ʻa e kakai ʻo Limihaí mei he nofo pōpulá.)

(Naʻá ne fakafonu kinautolu ʻaki ha fiefia lahi.)

Mōsaia 25:9

Mōsaia 25:10

Mōsaia 25:11

Ko ʻene maʻu pē ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke ako ʻa e ngaahi fakamoʻoni folofolá, fakaafeʻi hanau niʻihi ke nau hiki he palakipoé ʻa e meʻa kuo nau ʻiló. Kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi nounou ʻa e ngaahi meʻa ne nau ako mei he Mōsaia 25:8–11 ʻaki haʻanau fakahā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he fakamatalá ʻa ia te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi kiate kinautolú. Kole ki he kau akó ke nau tali, pea tokoni ke nau ʻiloʻi ko ʻetau ako ko ia ʻo e ngaahi lekooti ʻo e fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo e kakaí, te tau lava ʻo ongoʻi ai ʻa e fiefia mo e loto houngaʻia ʻi he ngaahi lelei ʻa e ʻOtuá. (ʻI hono lau ʻe he kau akó ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, mahalo te nau toe fakatokangaʻi ai ʻa e mamahi pea mo e mole tupu mei he faiangahalá.)

  • Ko e hā ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala te tau lava ʻo ako mei ai ha ngaahi aʻusia ʻa ha niʻihi kehe ʻo e ngaahi lelei ʻa e ʻOtuá? Hiki e ngaahi talí he palakipoé. ʻE ala kau ai ʻa e ngaahi folofolá, ngaahi malanga konifelenisi lahí, ngaahi makasini ʻo e Siasí, ngaahi piokālafi ʻo e kau taki ʻo e Siasí mo ha niʻihi kehe, pea mo e ngaahi hisitōlia fakafāmilí.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki ha ngaahi taimi ne nau ʻilo ai e fai lelei ʻa e ʻOtuá ki ha niʻihi kehe mei he ngaahi maʻuʻanga fakamatala kuo hiki ʻi he palakipoé.

  • Kuo ʻaonga fēfē kiate koe hoʻo ʻilo e fai lelei ʻa e ʻOtuá ki ha niʻihi mei he ngaahi maʻuʻanga fakamatala ko ʻení?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ʻaonga tuʻuloa ki ha taha ʻokú ne ako maʻu pē ki he fai lelei ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fengāueʻaki mo e niʻihi kehé?

Poupouʻi ʻa e kau akó ke tuku hanau taimi ke nau fili ai ha taha ʻo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala kuo ʻosi hiki he palakipoé ʻo fakatotoloʻi ai ha ngaahi talanoa fakalaumālie ʻo e lelei ʻa e ʻOtuá.

Mōsaia 25:14–24

Ko hono fokotuʻu ʻe ʻAlamā ʻa e Siasi ʻo e ʻOtuá ʻi he fonua kotoa ʻo e kau Nīfaí

Ke teuteu ʻa e kau akó ke nau ako ʻa e faʻunga pea mo e ngaahi akonaki ʻo e Siasí ʻi he kau Nīfaí, fehuʻi ange:

  • Ko e fē ha taimi ne ke ʻalu ai ki ha uooti pe kolo ʻo e Siasí makehe mei homou uooti pe kolo totonú? Ko e hā ha ngaahi meʻa naʻá ke fakatokangaʻi ʻoku faitatau ai homou uooti pe kolo totonú pea mo ia naʻá ke ʻaʻahi ki aí?

  • ʻOku tokoni fēfē ke ke fakatokangaʻi ʻoku tatau ʻa e faʻunga pea mo e ngaahi akonaki ʻo e Siasí ʻi he ngaahi uooti mo e kolo kotoa ʻo e Siasí?

Fakamatalaʻi nounou ʻa e Mōsaia 25:14–17 ʻaki hano fakamatalaʻi ange ko e taimi naʻe ʻosi ai e lea pea mo hono lau ʻe Mōsaiá ki he kakaí, naʻá ne fakaafeʻi ʻa ʻAlamā ke ne akoʻi kinautolu. Pea ne kole leva ʻe he Tuʻi ko Limihaí mo hono kakaí ke papitaiso kinautolu. Naʻe papitaiso leva ʻe ʻAlamā kinautolu mo kamata ke fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he fonuá kotoa.

Fakaafeʻi ha kau ako ke nau taufetongi ʻi hono lau ʻo e Mōsaia 25:18–22. Kole ki he kalasí ke nau kumi e founga naʻe fokotuʻu mo puleʻi ai ʻa e Siasí ʻi he kau Nīfaí ʻi he kuonga ʻo ʻAlamaá. Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku fakapapauʻi ʻe he fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí ʻe lava ʻa e kāingalotú kotoa ʻo maʻu ʻa e moʻoní, fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • ʻOku faitatau fēfē ʻa e Siasi ʻi he kau Nīfaí mo e Siasi ʻo e ʻaho ní? (ʻOku tau maʻu ha ngaahi uooti mo ha ngaahi kolo ʻoku tatau mo e ngaahi “fakatahaʻanga kehekehe” ʻoku hā ʻi he Mōsaia 25:21. ʻOku tatau ʻa e kau palesiteni fakakoló, kau pīsopé, mo e kau palesiteni fakasiteikí mo e kau taulaʻeikí mo e kau akonakí ʻa ia ne nau puleʻi ʻa e Siasí he kuonga ʻo ʻAlamaá.)

  • Fakatatau mo e Mōsaia 25:15–16, 22, ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻe fakamamafaʻi ʻe he kau taulaʻeiki mo e kau akonaki ʻo e Siasí ʻi he kuonga ʻo Mōsaiá? (Mahalo naʻa fie maʻu ke ke fakamahino ange kuo ʻosi fai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino tatau ki he mātuʻá, kau taki ʻo e Siasí, pea mo e kau faifekau ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní. [Vakai, T&F 15:6; 19:31; 68:25.])

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke kei akoʻi maʻu pē ʻa e fakatomalá mo e tui ki he ʻOtuá?

Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e Mōsaia 25:23–24, ʻo kumi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe kinautolu naʻe kau ki he Siasi ʻo e ʻ Otuá.

  • Naʻe tāpuekina fēfē ʻa e kakaí ʻi heʻenau papitaiso mo kau ki he Siasi ʻo e ʻOtuá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo tāpuekina ai koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo hoko ko e mēmipa ʻi he Siasí?

Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí mo moʻui fakatatau mo iá, ʻe lilingi mai leva ʻe he ʻEikí Hono Laumālié kiate kitautolu.

Fakamoʻoniʻi ki he kau akó ʻe lava ke toe lahi ange ʻa e ngaahi tāpuaki kuo nau aʻusia ʻi heʻenau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá mo maʻu e Laumālié.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mōsaia 25:17–22. Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he kau Nīfaí

ʻOku ʻikai ʻomai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ia ha ngaahi fakaikiiki pau fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeiki naʻe maʻu ʻe he kau palōfita mo e kakai tangata ʻi he kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Ka, ʻoku ʻomai ʻe he fakamatala ki he ngaahi ouaú mo e founga naʻe fakalele ai ʻa e Siasí, ha fakamoʻoni feʻunga naʻa nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita [“ko e lakanga fakataulaʻeiki naʻe maʻu pea ngāue ʻaki ʻe he [kau Nīfaí] ʻa ia ne nau ngāue aí, ko e Lakanga Fakataulaʻeiki ia ʻo fakatatau mo e lakanga māʻoniʻoni, ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá [vakai, ʻAlamā 13:1–20]. ʻE lava ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga ange ko ʻení ʻo ngāue ʻi he ouau kotoa pē ʻo e ongoongoleleí” (Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:87).

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, vakai ki he Ngaahi Fakamatala Fakahinohino mo e Puipuituʻá ki he Mōsaia 18.

Paaki