Ako Lea Faka-Pilitāniá
Lēsoni 4: Fāmilí mo e Ngaahi Kaungāmeʻá


“Lēsoni 4: Fāmilí mo e Ngaahi Kaungāmeʻá,” EnglishConnect 2 maʻá e Kau Akó (2022)

“Lēsoni 4,” EnglishConnect 2 maʻá e Kau Akó

ʻĪmisi
kau fefine fofonga malimali ʻi he tēpilé

Lesson 4

Family and Friends

Taumuʻá: Te u ako ke fakamatalaʻi e kau mēmipa hoku fāmili mamaʻó.

Personal Study

Mateuteu ki hoʻo kulupu fepōtalanoaʻakí ʻaki haʻo fakakakato ʻa e ngaahi ʻekitivitī A ki he I.

ʻĪmisi
fakaʻilonga a
Study the Principle of Learning: Love and Teach One Another

Feʻofaʻaki mo Feakoʻiʻaki

I can learn from the Spirit as I love, teach, and learn with others.

Te u lava ʻo ako mei he Laumālié ʻi heʻeku ʻofa, faiako, mo ako fakataha mo e niʻihi kehé.

ʻI he EnglishConnect, ʻoku tau ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻa e faiako moʻoní, pea ʻokú Ne akoʻi kitautolu ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié. ʻOku ʻomi ʻe he Laumālié ʻa e ngaahi ongo ʻo e fiefia, nonga, mo e ʻofa. ʻOku tokoni ʻa e Laumālié ke mahino kiate kitautolu ʻa e moʻoní pea te Ne lava ʻo fakatupulaki ʻetau malava ke akó. Ko ha founga ʻe taha ʻoku tau fakaafeʻi ai e Laumālié ke ʻiate kitautolú ko ʻetau feʻofaʻaki, feakoʻiʻaki, mo ako fakataha. Naʻe fatongia ʻaki ʻe he palōfita ko ʻAlamā mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa hono akoʻi ʻa e kakaí. Naʻá ne vahevahe ʻa e kakaí ki ha ngaahi kulupu peá ne fili ha taki ki he kulupu takitaha. Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā kiate kinautolu:

“Naʻe ʻikai lelei ange ʻa e tokotaha malangá ʻi he tokotaha fanongó, pea ʻikai foki lelei ange ʻa e faiakó ʻi he tokotaha ʻoku akó; pea ko ia naʻa nau tuʻunga tatau kotoa pē” (ʻAlamā 1:26).

ʻI he EnglishConnect, ʻoku tau tui ʻoku mahuʻinga tatau pē ʻa e kau faiakó mo e kau akó. Ko e kau faiako mo e kau ako kotoa pē kitautolu. ʻOku tau fefakaʻapaʻapaʻaki mo feongoongoi. ʻOku tau feakoʻiʻaki. ʻOku tau feʻofaʻaki mo mahuʻingaʻia ʻi he niʻihi kehé. Te tau lava ʻo talamonū ki he niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku nau lavameʻa aí pea fakalotolahi kiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau fehalaaki aí. Te tau lava foki ʻo ʻilo ha ngaahi founga ke tau fepoupouaki ai mo palani ha taimi ke akoako ai mo e niʻihi kehé ʻi he lolotonga e uiké. ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki Hono Laumālié ʻi heʻetau ako ke feʻofaʻaki mo feakoʻiʻakí.

ʻĪmisi
fafine ʻe toko tolu ʻoku nau fāʻofua mo malimali

Ponder

  • Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke ʻofa mo poupouʻi ai ʻa kinautolu ʻoku kehekehe ʻenau malava ke lea faka-Pilitāniá?

  • Ko e hā ha founga ʻe lava ke kehekehe ai ʻa e aʻusia fakaako ʻi he EnglishConnect mei he ngaahi kalasi kuó ke toʻo kimuʻá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga e
Memorize Vocabulary

Ako ʻa e ʻuhinga pea mo hono puʻaki ʻo e ngaahi foʻi lea takitaha kimuʻa pea fakahoko hoʻomou kulupu fepōtalanoaʻakí.

extended family

fāmili mamaʻó

eyes

ongo matá

hair

louʻulu

Adjectives

artistic

tokotaha tā valivali

athletic

ʻatelita

intelligent

poto

loud

leʻolahi

silly

fakaoli

short

nounou

tall

māʻolunga

old

motuʻa

young

kei talavou

black

lanu ʻuliʻuli

blonde

lanu kelo

brown

lanu melomelo

gray

lanu kulei

red

kulokula

white

lanu hinehina

hazel

lanu melomelo mata mo e koula

blue

lanu pulū

green

lanu mata

Vakai ki he fakamatala fakalahí ki he numbers.

Vakai ki he fakamatala fakalahí ki he family nouns.

ʻĪmisi
fakaʻilonga f
Practice Pattern 1

Akoako hono ngāue ʻaki ʻa e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali e ngaahi fehuʻí. Te ke lava ʻo fetongi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku laineʻí ʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ʻi he konga ki he “Memorize Vocabulary.”

Q: How many (noun) do you have?A: I have (number) (noun).

Questions

ʻĪmisi
sīpinga 1 fehuʻi ko e nauna ʻe fiha ʻokú ke maʻú

Answers

ʻĪmisi
sīpinga 1 talí ʻOku ʻi ai ʻeku nauna ʻe mataʻifika

Examples

Q: How many cousins do you have?A: I have fifteen cousins.

ʻĪmisi
tā ʻo e faʻē mo e foha

Q: How many nephews does she have?A: She has two nephews.

Q: How many aunts and uncles does he have?A: He has ten aunts and uncles.

ʻĪmisi
fakaʻilonga h
Practice Pattern 2

Akoako hono ngāue ʻaki ʻa e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali e ngaahi fehuʻí. ʻAhiʻahi fakahoko ʻa e ngaahi ʻekitivitī pōtalanoa fakakulupu 1 mo e 2 kimuʻa pea fakataha hoʻo kulupú.

A: Tell me about your (noun).B: They are (number) years old, (adjective), and (adjective).They have (adjective) hair and (adjective) eyes.

Questions

ʻĪmisi
sīpinga 2 fehuʻi talamai fekauʻaki mo hoʻo nauná

Answers

ʻĪmisi
sīpinga 2 tali ʻoku nau taʻu mataʻifika hoanauna mo e hoanaua ʻoku nau louʻulu hoanaua mo e mata hoanauna

Examples

A: Tell me about your cousin.B: She is twenty-four years old, tall, and athletic.She has blonde hair and green eyes.

ʻĪmisi
tā fakafāmili mo e fānau iiki ʻe toko tolu

A: Tell me about your nephews.B: They are three and two years old.They have black hair and brown eyes.

ʻĪmisi
fakaʻilonga i
Use the Patterns

Hiki ha foʻi fehuʻi ʻe fā te ke lava ʻo ʻeke ki ha taha. Hiki ha tali ki he fehuʻi takitaha. Lau leʻolahi kotoa ia.

Additional Activities

Fakakakato ‘a e ngaahi ʻekitivitī mo e sivi ʻo e lēsoní ʻi he ʻinitanetí ʻi he englishconnect.org/learner/resources pe ʻi he Tohi Ngāue EnglishConnect 2.

Act in Faith to Practice English Daily

Hokohoko atu hono ako ʻa e lea faka-Pilitāniá he ʻaho kotoa pē. Fakaʻaongaʻi hoʻo “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.” Toe vakaiʻi hoʻo taumuʻa akó pea sivisiviʻi hoʻo ngaahi ngāué.

Conversation Group

Discuss the Principle of Learning: Love and Teach One Another

(20–30 minutes)

ʻĪmisi
fafine ʻe toko tolu ʻoku nau fāʻofua mo malimali

ʻĪmisi
fakaʻilonga 1
Activity 1: Practice the Patterns

(10–15 minutes)

Toe vakaiʻi ʻa e lisi ʻo e ngaahi foʻi leá mo ha hoa.

Ako ʻa e sīpinga 1 mo ha hoa:

  • Akoako hono ʻeke ha ngaahi fehuʻí.

  • Akoako hono tali ha ngaahi fehuʻí.

  • Akoako ha fepōtalanoaʻaki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpingá.

Toe fai ʻa e sīpinga 2.

ʻĪmisi
fakaʻilonga 2
Activity 2: Create Your Own Sentences

(10–15 minutes)

Part 1

Vakai ki he ʻū fakatātaá. Fili ha fāmili ʻe taha. ʻOua naʻá ke tala ki ho hoá ʻa e fāmili naʻá ke filí. Fehuʻi mo tali ʻa e ngaahi fehuʻí ke mateʻi ʻa e fāmilí. Taufetongi.

Example
  • A: Tell me about the family.

  • B: This family has a grandmother.

  • A: Is it family 5?

  • B: No. The family also has an aunt, an uncle, and three cousins. They have black hair.

  • A: Is it family 4?

  • B: Yes!

Image 1: Family 1

ʻĪmisi
tā ʻo e faʻē mo e foha

Image 2: Family 2

ʻĪmisi
tā ʻo e kui tangata, tamai, mo e foha ʻi he pāká

Image 3: Family 3

ʻĪmisi
tā fakafāmili mo e fānau iiki ʻe toko tolu

Image 4: Family 4

ʻĪmisi
tā ʻo e kui fefine, faʻē, tamai, mo e fānau ʻe toko tolu

Image 5: Family 5

ʻĪmisi
tā ʻo ha fāmili toko hiva

Image 6: Family 6

ʻĪmisi
tā ʻo ha fāmili toko ono

Part 2

Sio ki he ʻū tā ʻi he konga 1. Fili ha toko taha ʻi he fāmili takitaha. Fehuʻi mo tali ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻulungaanga mo e fōtunga ʻo e tokotahá. ʻAi ke ke mohu founga! Lea ʻaki ʻa e lahi taha te ke lavá. Taufetongi.

New Vocabulary

funny

fakaoli

kind

angalelei

Example
  • A: Tell me about the grandmother in family 4.

  • B: The grandmother in family 4 is short. She is 70 years old. She has black hair and brown eyes. She is funny and kind.

ʻĪmisi
fakaʻilonga 3
Activity 3: Create Your Own Conversations

(15–20 minutes)

Fili ha kaungāmeʻa ʻe toko tolu pe kau mēmipa ʻo e fāmilí. Fehuʻi mo tali ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻulungaanga mo e fōtunga ʻo e tokotaha takitaha. Fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻi mei he lisí pe fakakaukau ki haʻo fehuʻi pē ʻaʻau. Lea ʻaki ʻa e lahi taha te ke lavá. Taufetongi.

New Vocabulary

calm

nonga

Questions List

  • Tell me about your cousins.

  • What are their names?

  • Where are they from?

  • How old are they?

  • What do they like doing?

  • Are they tall or short?

  • Are they athletic?

  • Do they have black hair?

Example

  • A: Tell me about your grandfather.

  • B: His name is John. He is 80 years old. He is kind and calm.

  • A: What does he like doing?

  • B: He likes to play chess.

  • A: Is he tall or short?

  • B: He is tall.

Evaluate

(5–10 minutes)

Sivisiviʻi hoʻo fakalakalaka ʻi he ngaahi taumuʻá pea mo hoʻo ngaahi ngāue ko ia ke akoako fakaʻaho ʻa e lea faka-Pilitāniá.

Evaluate Your Progress

I can:

  • Ask about others’ extended families.

    Fehuʻi fekauʻaki mo e fāmili mamaʻo ʻo e niʻihi kehé.

    ʻĪmisi
    fofonga ʻoku ʻikai fakahaaʻi e ongó, fofonga fiemālie, fofonga fiefia
  • Talk about my and others’ extended families.

    Talanoa fekauʻaki mo hoku fāmili mamaʻó mo e fāmili mamaʻo ʻo e niʻihi kehé.

    ʻĪmisi
    fofonga ʻoku ʻikai fakahaaʻi e ongó, fofonga fiemālie, fofonga fiefia

Evaluate Your Efforts

Sivisiviʻi hoʻo ngaahi feinga ke:

  1. Ako ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e akó.

  2. Ako Maʻuloto ʻa e Ngaahi Foʻi Leá.

  3. Akoako ʻa e ngaahi sīpingá.

  4. Akoako he ʻaho kotoa.

Fokotuʻu ha taumuʻa. Fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ki he akó ʻi he “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.”

Vahevahe ho taumuʻá mo ha hoa.

Act in Faith to Practice English Daily

“Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e faiako moʻoní. ʻOku ʻikai ha faiako fakamatelie, tatau ai pē pe ko e hā ʻene taukei pe aʻusiá, te ne lava ʻo fetongi Hono fatongia ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻo e moʻoní, fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisí, mo liliu e lotó. Ka ʻe lava ke hoko ʻa e kau faiako kotoa pē ko ha meʻangāue ʻi hono tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau ako ʻaki e Laumālié” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí: Maʻa Kinautolu Kotoa ʻOku Faiako ʻi he ʻApí pea ʻi he Siasí [2022], 16).

Paaki