Ako Lea Faka-Pilitāniá
Lēsoni 18: Ngaahi ʻAho Mālōloó


“Lēsoni 18: Ngaahi ʻAho Mālōloó,” EnglishConnect 2 maʻá e Kau Akó (2022)

“Lēsoni 18,” EnglishConnect 2 maʻá e Kau Akó

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau kai meleni

Lesson 18

Holidays

Taumuʻá: Te u ako ke fakamatalaʻi e ngaahi tukufakaholo mo e palani ki he ʻaho mālōloó.

Personal Study

Mateuteu ki hoʻo kulupu fepōtalanoaʻakí ʻaki haʻo fakakakato ʻa e ngaahi ʻekitivitī A ki he I.

ʻĪmisi
fakaʻilonga a
Study the Principle of Learning: You Are a Child of God

Ko e Fānau Koe ʻa e ʻOtuá

I am a child of God with eternal potential and purpose.

Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hoku tufakanga mo e taumuʻa ʻoku taʻengata.

Ko ha fānau ʻofeina kimoutolu ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai homou mahuʻinga mo e ivi malava taʻengata. ʻOku tau ako lahi ange ki heni mei he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tau lau ki ha taimi naʻe akonaki ai ʻa Sīsū Kalaisi mo faitāpuekina ʻa e kakaí. Naʻá Ne tuku ha taimi ke tāpuakiʻi tahataha ai ʻa e tokotaha takitaha. Naʻá Ne tuku ha taimi ke tāpuakiʻi mo akoʻi ai ʻenau fānaú.

ʻI Heʻene tāpuakiʻi ʻa e fānau īkí, naʻe hoko ha meʻa fakaofo: “[Naʻe] vete ange ʻe [Sīsū Kalaisi] honau ʻeleló, pea naʻa nau lea ki heʻenau ngaahi tamaí ʻaki ʻa ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo, … pea naʻá ne foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi ke nau lea” (3 Nīfai 26:14).

Naʻe akoʻi ʻe he fānau īkí ki he kakaí ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo. Naʻe maʻu ʻe he fānau iiki ko ʻení ha ivi malava kāfakafa, pea naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke nau ʻiloʻi e meʻa te nau malavá. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke ʻiloʻi e meʻa te ke malavá. ʻOku lahi fau e meʻa te ke lava ʻo fakahokó. ʻOku ʻi ai hoʻo taumuʻa, pea ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakahā atu e meʻa ʻoku malavá ʻi hoʻo kumia ʻEne tokoní. Hangē pē ko e foaki ʻe Sīsū Kalaisi ki he fānaú ke nau malava ʻo leá, ʻe lava foki ʻe he ʻOtuá ʻo vete ho ʻeleló. Te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ke lea. Te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ke tui ki he tuʻunga taʻengata te ke malavá.

ʻĪmisi
Kalaisi mo ha fānau

Ponder

  • Ko e hā e meʻa ʻoku tokoni atu ke ke tui ki hoʻo ivi malava taʻengatá?

  • Ko e hā ha ngaahi tailiili ʻokú ne taʻofi koe mei hoʻo tui te ke lava ʻo lea faka-Pilitāniá?

  • Te ke fekumi fēfē ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ke maʻu e loto-toʻa ke ikunaʻi hoʻo tailiilí pea lea lahi angé?

ʻĪmisi
fakaʻilonga e
Memorize Vocabulary

Ako ʻa e ʻuhinga pea mo hono puʻaki ʻo e ngaahi foʻi lea takitaha kimuʻa pea fakahoko hoʻomou kulupu fepōtalanoaʻakí. ʻAhiʻahi ako ha ngaahi lea lahi ange ʻa ia te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi sīpingá.

Nouns

Christmas

Kilisimasi

Diwali

Diwali

Easter

Toetuʻú

Independence Day

ʻAho ne foaki ai e Tauʻatāiná

Lunar New Year

Lunar New Year

New Year’s Eve

Pō Fakaʻosi Taʻú

Ramadan

Ramadan

Yom Kippur

Yom Kippur

Verbs

give gifts

foaki ha ngaahi meʻaʻofa

go to a party

ʻalu ki ha paati fakafiefia

go to bed early

mohe efiafi

have a big meal

maʻu ha meʻatokoni lahi

make a cake

taʻo ha keke

spend time with family

feohi mo e fāmilí

stay home

nofo ʻi ʻapi

visit friends

ʻaʻahi ki he ngaahi kaungāmeʻá

watch fireworks

sio fana ʻone

Adverbs

always

maʻu pē

usually

angamaheni

sometimes

taimi ʻe niʻihi

never

ʻikai ʻaupito

ʻĪmisi
fakaʻilonga f
Practice Pattern 1

Akoako hono ngāue ʻaki ʻa e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali e ngaahi fehuʻí. Te ke lava ʻo fetongi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku laineʻí ʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ʻi he konga ki he “Memorize Vocabulary.”

Q: What do you (adverb) do for (noun)?A: I (adverb) (verb).

Questions

ʻĪmisi
sīpinga 1 fehuʻi ko e hā hoʻo hoaveape ʻoku fai ki he nauná

Answers

ʻĪmisi
sīpinga 1 tali ʻoku ou hoaveape veape

Examples

ʻĪmisi
fakafiefia fana ʻone

Q: What do you usually do for New Year’s Eve?A: We usually watch fireworks.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku maʻu meʻatokoni fakataha

Q: What does he always do for Christmas?A: He always spends time with family.

Q: What do you never do for Lunar New Year?A: I never stay home for Lunar New Year.

Q: What does she do for Easter?A: She sometimes makes a cake.

ʻĪmisi
fakaʻilonga h
Practice Pattern 2

Akoako hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali e ngaahi fehuʻí. Feinga ke ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení lolotonga hoʻo akoako fakaʻahó.

Q: What will you do on (noun)?A: I will probably (verb) on (noun).

Questions

ʻĪmisi
sīpinga 2 fehuʻi ko e hā te ke fai ʻi he nauná

Answers

ʻĪmisi
sīpinga 2 tali mahalo te u veape ʻi he nauná.

Examples

ʻĪmisi
tangata ʻoku mohe ʻi he mohengá

Q: What will you do on New Year’s Eve?A: I will probably go to bed early on New Year’s Eve.

Q: What will she do on Christmas?A: She will visit friends on Christmas.

Q: What will they do on Independence Day?A: They probably won’t go to a party.

ʻĪmisi
fakaʻilonga i
Use the Patterns

Hiki ha foʻi fehuʻi ʻe fā te ke lava ʻo ʻeke ki ha taha. Hiki ha tali ki he fehuʻi takitaha. Lau leʻolahi kotoa ia.

Additional Activities

Fakakakato ‘a e ngaahi ʻekitivitī mo e sivi ʻo e lēsoní ʻi he ʻinitanetí ʻi he englishconnect.org/learner/resources pe ʻi he Tohi Ngāue EnglishConnect 2.

Act in Faith to Practice English Daily

Hokohoko atu hono ako ʻa e lea faka-Pilitāniá he ʻaho kotoa pē. Fakaʻaongaʻi hoʻo “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.” Toe vakaiʻi hoʻo taumuʻa akó pea sivisiviʻi hoʻo ngaahi ngāué.

Conversation Group

Discuss the Principle of Learning: You Are a Child of God

(20–30 minutes)

ʻĪmisi
Kalaisi mo ha fānau

ʻĪmisi
fakaʻilonga 1
Activity 1: Practice the Patterns

(10–15 minutes)

Toe vakaiʻi ʻa e lisi ʻo e ngaahi foʻi leá mo ha hoa.

Ako ʻa e sīpinga 1 mo ha hoa:

  • Akoako hono ʻeke ha ngaahi fehuʻí.

  • Akoako hono tali ha ngaahi fehuʻí.

  • Akoako ha fepōtalanoaʻaki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpingá.

Toe fai ʻa e sīpinga 2.

ʻĪmisi
fakaʻilonga 2
Activity 2: Create Your Own Sentences

(10–15 minutes)

Sio ki he lisi ʻo e kakai ʻi laló mo e ʻaho mālōlō ʻoku nau manako taha aí. ʻEke mo tali ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fakahoko ʻe he tokotaha takitaha ʻi he ʻaho mālōlō ko iá mo e meʻa ʻe ngalingali te nau fakahoko he taʻu ní. ʻAi ke ke mohu founga! Taufetongi.

Example: Adriana: New Year’s Eve

ʻĪmisi
ngaahi kaungāmeʻa ʻoku fiefia ʻi he pātí mo fakafiefia
  • A: What does Adriana usually do for New Year’s Eve?

  • B: She usually goes to a party.

  • A: What else does Adriana do for New Year’s Eve?

  • B: She always goes to bed late.

  • A: What will she do on New Year’s Eve this year?

  • B: She will probably stay home and play games with her family.

People and Holidays

Nora: Independence Day

Jin: Christmas

Mei: Lunar New Year

Avi: Easter

ʻĪmisi
fakaʻilonga 3
Activity 3: Create Your Own Conversations

(15–20 minutes)

ʻEke pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo fekauʻaki mo hoʻo ngaahi palani ki he ʻaho mālōlō hoko maí. Lea ʻaki ʻa e lahi taha te ke lavá. Taufetongi.

New Vocabulary

Do you usually have turkey?

ʻOku mou faʻa kai pīpī?

Yes, we do.

ʻIo.

No, we don’t.

ʻIkai, ʻoku ʻikai ke mau faʻa pehē.

buy a Christmas tree

fakatau mai ha fuʻu ʻakau Kilisimasi

Example

ʻĪmisi
Fuʻu ʻakau Kilisimasi
  • A: What will you do on Christmas this year?

  • B: I will probably visit my family.

  • A: Will you buy a Christmas tree?

  • B: No, I probably won’t buy a Christmas tree.

  • A: Will you have a special dinner?

  • B: Yes, we will probably have a special dinner.

  • A: Do you usually have turkey?

  • B: No, we don’t. We always make tamales.

Evaluate

(5–10 minutes)

Sivisiviʻi hoʻo fakalakalaka ʻi he ngaahi taumuʻá pea mo hoʻo ngaahi ngāue ko ia ke akoako fakaʻaho ʻa e lea faka-Pilitāniá.

Evaluate Your Progress

I can:

  • Talk about what I and others usually do on holidays.

    Talanoa ki he meʻa ʻoku ou faʻa fakahoko mo e niʻihi kehé ʻi he ngaahi ʻaho mālōloó.

    ʻĪmisi
    fofonga ʻoku ʻikai fakahaaʻi e ongó, fofonga fiemālie, fofonga fiefia
  • Talk about what I and others plan to do on a holiday.

    Talanoa ki he meʻa ʻoku ou palani mo e niʻihi kehé ke fakahoko ʻi ha ʻaho mālōlō.

    ʻĪmisi
    fofonga ʻoku ʻikai fakahaaʻi e ongó, fofonga fiemālie, fofonga fiefia

Evaluate Your Efforts

Sivisiviʻi hoʻo ngaahi feinga ke:

  1. Ako ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e akó.

  2. Ako Maʻuloto ʻa e Ngaahi Foʻi Leá.

  3. Akoako ʻa e ngaahi sīpingá.

  4. Akoako he ʻaho kotoa.

Fokotuʻu ha taumuʻa. Fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ki he akó ʻi he “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.”

Vahevahe ʻa hoʻo taumuʻá mo ha hoa.

Act in Faith to Practice English Daily

“Tuʻunga ʻi heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá, ʻoku maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ha tupuʻanga, natula mo ha ivi malava faka-ʻOtua. Ko kitautolu kotoa ʻko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangiʼ [“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org]. Ko hotau tuʻungá ʻeni! Ko hotau tuʻunga totonú ʻeni!” (M. Russell Ballard, “ʻAmanaki Lelei ʻia Kalaisi,” Liahona, Mē 2021, 54).

Paaki