Inisitituti
Lesona 15: O Le Misiona Muamua i Peretania Tele


“Lesona 15: O Le Misiona Muamua i Peretania Tele,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 15,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 15

O Le Misiona Muamua i Peretania Tele

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le galue ai i lalo o musumusuga, i le amataga o Iuni 1837 na valaauina ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia Elder Heber C. Kimball o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e auauna atu i se misiona i Egelani. O le malaga faatasi ai ma le uso a Aposetolo o Orson Hyde ma isi faifeautalai e toalima, sa faapea ona taunuu ai Heber i Livapulu, Egelani i le ogatotonu o Iulai. Ina ua uma ona sailia le taitaiga a le Alii, sa lagona e faifeautalai le musuia e malaga atu i Preston, Egelani, lea sa latou manuia tele ai i le talaiga o le talalelei. I se taimi e le’i mamao ona faia lea o a latou papatisoga muamua i Egelani, sa oo ai faifeautalai i se feteenaiga ma au a le fili. Sa latou feagai foi ma le tetee mai taitai o isi tapuaiga. Ae peitai, e ala i le fesoasoani ma le mana o le Agaga, sa faaliliuina ai e faifeautalai le va o le afe limaselau ma le lua afe tagata ma faatuina ai paranesi a le Ekalesia i Preston ma i aai ma afioaga lata ane.

Amataga o Iuni 1837E ala mai i le faaaliga ia Iosefa Samita, na valaauina ai e le Alii ia Heber C. Kimball e auauna atu i se misiona i Egelani.

19 po o le 20 Iulai, 1837Taunuu Heber C. Kimball ma Orson Hyde, ma isi faifeautalai e toalima na latou o faatasi, i Livapulu, Egelani.

30 Iulai, 1837Na papatisoina ai uluai tagata liliu mai i Egelani.

6 Aokuso, 1837Na faatulagaina ai le uluai paranesi a le Ekalesia i Egelani.

22 Me, 1838Toe foi atu Heber C. Kimball i Katelani, Ohaio, mai lana misiona i Egelani.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 24–25

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua valaauina e le Alii ia Heber C. Kimball e folafola atu le talalelei i Egelani.

Ata
O fafo o le Malumalu o Katelani
Ata
O totonu o le Malumalu o Katelani

Faaali atu ata o loo i ai i le lesona o fafo ma totonu o le Malumalu o Katelani.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele saunoaga nei mai ia Peresitene Heber C. Kimball (1801–68) o le Au Peresitene Sili, i le taimi lea o avea ma se sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Heber C. Kimball

“[I le amataga o Iuni o le 1837, … na sau ai le Perofeta o Iosefa Samita ia te a’u, a’o ou saofai i le pito i luma o le tulaga, i luga a’e o le laulau o le faamanatuga … [i totonu o le Malumalu o Katelani], ma, na musumusu mai ia te a’u, ma fai mai, ‘Uso Heber, ua musumusu mai le Agaga o le Alii ia te au: “Tuu atu i lau auauna o Heber e alu i Egelani ma folafola atu la’u talalelei ma tatala faitotoa o le faaolataga i lena atunuu”’” (Heber C. Kimball, i le Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball [1888], 116; ua faalaugatasia faailoga).

“O le manatu o le tofia i se tofi ma se misiona taua sa toetoe a sili atu nai lo o le mea e mafai ona ou gafatia; sa ou lagonaina o’u vaivaiga ma le le agavaa ma na toetoe a ou sauni e faafitia le galuega … , ma sa le mafai ona taofi le alaga a’e: Oi le Alii e, o a’u o se tagata e ‘tautoai le tautala’ ma e le agavaa mo se galuega faapena. E mafai faapefea ona ou alu e talai atu i lena atunuu, ua lauiloa i le lalolagi kerisiano mo [aoaoga], atamai, ma le tuuto?” (Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], 10; ua faalaugatasia faailoga).

  • Aisea na lagona ai e Heber le “le agavaa” e talai le talalelei o se faifeautalai i Egelani?

  • Aisea atonu tatou te lagona ai i nisi o taimi le le agavaa e faataunuu se valaauga po o se tofiga mai le Alii ma Ana auauna?

Faamalamalama atu, e faaopoopo atu i lagona le atoatoa o Heber, o tulaga luitauina i Katelani i le taimi o le valaauga o lana misiona, atonu sa faigata ai foi ia Heber ona alu e talai le talalelei i atunuu i fafo.

  • E faavae i lau faitauga o mataupu 24–25 o le Au Paia: Voluma 1 ma mea na tatou talanoaina i le lesona 14, o a ni tulaga sa i ai i Katelani, Ohaio, i le 1837 atonu na faapitoa lava ona faigata ai ia Heber ona faia se misiona i lenei taimi? (Afai e manaomia, faamanatu i tagata aoga e uiga i faafitauli tautupe na aafia ai le Au Paia i Katelani ma le liliuese o le toatele o tagata o le Ekalesia, e aofia ai nisi o taitai o le Ekalesia, o e sa faaaliali lava le tetee i le taitaiga a Iosefa Samita.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai i le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44):

Ata
Iosefa Samita

“I lenei tulaga o mea … na faaali mai le Atua ia te a’u e tatau ona i ai se mea fou e tatau ona faia mo le faaolataga o Lana Ekalesia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 327).

Faamalamalama atu, sa faaali mai e le Atua e faapea, e tatau ia Iosefa Samita ona auina atu faifeautalai e folafola atu le talalelei i Egelani.

  • O le a sou manatu na mafai faapefea ona fesoasoani le auina atu o faifeautalai i Egelani i lenei taimi faigata, i le aumaia o le faaolataga i le Ekalesia a le Alii? (A manaomia, faamalamalama atu na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball, o le galuega faafaifeautalai o le alatoto ola lea o le Ekalesia: “Afai e leai ni tagata liliu mai, e mamae le Ekalesia ma mate” [“When the World Will Be Converted,” Ensign, Oke. 1974, 4].)

Faaali atu le faamatalaga lenei a Peresitene Heber C. Kimball, ma valaaulia se tagata aoga na te faitauina leotele. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea sa fesoasoani ia Heber ia maua le faatuatua e talia ai lona valaauga o le misiona.

Ata
Heber C. Kimball

“O le lagonaina o lo’u lava vaivai ma le le agavaa mo se galuega faapea, sa oo ai ina ou tagi malosi atu i le Alii mo le poto ma mo lena faamafanafanaga ma le lagolago lea sa matuai o’u manaomiaina lava. …

“… Sa ou taumafai e tuu atu lo’u faatuatuaga i le Atua, talitonu o le a fesoasoani mai o ia ia te a’u i le tuuina atu o le upumoni, faagaganaina a’u, ma ia avea o ia ma se fesoasoani e i ai i taimi o puapuaga” (Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], 15).

  • O le a se mea sa fesoasoani ia Heber e maua ai le faatuatua e auauna atu i lana misiona, e ui lava i ona atugaluga ma lagona o le le atoatoa?

  • O a nisi o mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le faatuatua ma le faataitaiga a Heber? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga ni mataupu faavae, ae ia mautinoa latou te faailoa mai se mataupu faavae e talitutusa ma lenei: Afai tatou te faatuatua i le Alii e ui lava i o tatou atugaluga ma le le atoatoa o le a Ia lagolagoina i tatou i Lona mana ma faaagavaaina i tatou e fai Lana galuega. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Fai i le vasega e vaavaai mo faamaoniga i le vaega atoa o totoe o le lesona na lagolagoina ma fessoasoani ai le Alii ia Heber i le taimi o lana misiona.

Faamalamalama atu, e le’i atoa le lua vaiaso talu ona maua le valaauga o lana misiona, ae alu loa Heber i Egelani. Sa faamatalaina e se tasi e masani ai o Robert B. Thompson, le mea sa ia molimauina i le maota o Kimball i le aso na malaga ese ai Heber. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei.

“Sa ou ulu atu ma le le’i mafaufauina o le maota o [Kimball], sa matala teisi le faitotoa. Ina ua ou ulu atu i ai, sa faateia a’u i le vaaiga sa ou vaai i ai. Na semanu ou te aluese mai, ona sa ou manatu sa ou faalavelave, ae sa ou lagonaina le ta mau ai i lea tulaga. [Sa sasaa atu e [Heber] … lona loto i le [Atua, i le aioiga] … ina ia Ona … foaiina mai manaoga o lana soa ma si ana fanau laiti a o toesea ai o ia. Ona ia … tuu lea o ona lima i o latou luga, taitoatasi, ma tuu atu i ai se faamanuiaga faaletama i luga o [i latou], ma tuuina atu i latou i le tausiga ma le puipuiga a le Atua, a o tatau ai ona ia auai i le talaiina atu o le talalelei i atunuu e mamao. A o [ia] faia faapea, sa tau le lagona lona leo i le fetagisi a i latou sa i ai, o e sa taumafai ma le malosi e taofiofi le [fetagisi]. … Sa faamalosia o ia e fai ma malolo, a o tafe ifo loimata lapopoa i ona alafau. … Sa le lava lo’u malosi ou te taofia ai , … [ma] sa ou tagi ma milo faatasi ai o’u loimata ma o latou loimata; ae o le taimi lava foi lea, sa ou lagona le agaga faafetai ona sa ou maua le faamanuiaga e manatunatu ai i sea vaaiga faapea. Sa ou faapea, e leai se mea e mafai ona tauanauina lena tamalii e momotu ese mai o ia lava mai … lana paaga ma lana fanau o e e pele tele ia te ia—e leai se mea ae ua na’o se lagona o le tiute ma le alofa i le Atua, ma le pipii atu i lona afuaga” (Robert B. Thompson, i le Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], v–vi; ua faalaugatasia le sipelaga ma faailoga).

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau faapea, o loo latou i ai i le tulaga o Heber, lona faletua o Vilate, po o se tasi o le la fanau, ma fesili atu:

  • O a ni luitau e mafai ona i ai i lenei misiona i Egelani mo oe ma lou aiga?

Sa talai ma faatulaga e faifeautalai le talalelei i le Ekalesia i Preston, Egelani, ma nuu taulalata ane.

Faaali atu le faafanua o loo i ai [i le lesona]. Faamalamalama atu, o Heber sa o faatasi ma Orson Hyde, Willard Richards, Joseph Fielding, John Goodson, Isaac Russell, ma John Snider, sa malaga i le vaa mai Niu Ioka i Livapulu, Egelani, ma taunuu ai i le ogatotonu o Iulai 1837.

Ata
Faafanua o le Tulaga o le Upumoni

Vaevae tamaiti aoga i ni vaega taitoalua pe taitoatolu. Tuu atu i vaega taitasi se kopi o pepa nei e tufa atu, “Valaau Atu i le Alii mo le Taitaiga,” ma fai ia i latou e faitau ma talanoaina a latou tali i fesili o loo i le pepa e tufa atu i a latou vaega.

“Valaau atu i le Alii mo le Taitaiga”

Faitau atu le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Heber C. Kimball (1801–68) o le Au Peresitene Sili, i le taimi lea o avea ma se sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma talanoa i le fesili o loo mulimuli mai ai.

Ata
Heber C. Kimball

“O le taimi sa matou i ai i Livapulu sa faaaluina i aufono ma i le valaau atu i le Alii mo le taitaiga, ina ia mafai ona taitaia i matou i nofoaga ia e tatau ona sili atu ona matou aoga ai i le folafolaina atu o le talalelei, ma i le faatuina, ma le faasalalauina atu o lona malo; i le tulaga e pei ona ta’ua, sa i ai le agaga o le Alii, le mana silisiliese o le Atua sa faatasi ma i matou, ma sa matou lagonaina le matuai faamalolosia, ma se naunautai ia agai i luma, e tusa pe o le ola po o le oti, viia pe aoaia, sa faaalia e i matou uma. …

“O le lagonaina o le taitaia e le agaga o le Alii e o atu i Preston … sa matou o atu ai loa mo lena nofoaga” (Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], 15–16).

  • E mafai faapefea ona faaalia e lenei tala le mataupu faavae, “Afai tatou te faatuatua i le Alii e ui lava i o tatou atugaluga ma le le atoatoa o le a Ia lagolagoina ma faaagavaaina i tatou e fai Lana galuega”?

  • O a mataupu faavae faaopoopo e mafai ona tatou aoaoina mai taumafaiga a nei faifeautalai e saili le taitaiga a le Alii?

Ata
Pepa e tufa atu, “Valaau atu i le Alii mo le Taitaiga”

Valaaulia ni nai tagata aoga e lipoti mai i le vasega tali a a latou vaega i fesili. Faaaoga tali a tagata aoga i le fesili lona lua o loo i le pepa e tufa atu, e tusi ai se mataupu faavae i luga o le laupapa e talitutusa ma lenei: A o tatou sailia le taitaiga mai le Alii, o le a Ia taitai ai tatou e ala i le Agaga e iloa ai le ala e ausia ai Lana galuega.

Fai atu i tagata aoga e sue le mataupu 24 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le itulau 281, e amata atu i le parakalafa o loo amata i le “Na taunuu faifeautalai i Egelani …” ae pau mai i le parakalafa i le itulau 282 e amata i le “O le talai atu o le ala lea sa maua ai tupe maua a James …” Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se auala se tasi na saunia e le Alii ia talaiina ai le talalelei i Preston.

Faamalamalama atu, ina ua uma ona talai atu faifeautalai mai le pulelaa a Faafeagaiga Fielding i le Falesa a Vauxhall, e toatele tagata o le aulotu a Faafeagaiga Fielding sa talia fiafia le savali a faifeautalai.

Faaali atu le faamatalaga lenei a Peresitene Heber C. Kimball, ma valaaulia se tagata aoga e faitauina leotele.

Ata
Heber C. Kimball

“O le [Faafeagaiga] le Susuga a Fielding, o le sa valaauliaina i matou ma le agalelei e talai atu i lana falesa, sa iloaina sa fai si toatele o tagata o lana aulotu sa talitonu i la matou molimau ma sa talotalo isi ina ia papatisoina, sa tapunia ana faitotoa ia i matou ma sa le toe manao matou te toe talai atu i totonu o lana falesa. …

“… E ui i lea, sa le’i mulimuli lana aulotu i lana faataitaiga, sa tatalo i latou mo se taimi mo le matou o mai, ma … sa matuai saunia lava i latou mo le taliaina o le talalelei. … O le le toe i ai nei o se nofoaga lautele e talai atu ai, sa amata ai ona talai i maota o tagata taitoatasi, lea sa matala mai i itu uma” (Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], 17, 18; ua faalaugatasia faailoga).

  • O le a se auala na faapupula mai e le tala lenei e faapea na musuia e le Alii ia faifeautalai e o atu i Preston?

Faamalamalama atu e faapea, e tusa ma se vaiaso talu ona taunuu i Preston, sa sauni loa faifeautalai e papatiso ni tagata o e sa taliaina le talalelei toefuataiga. I le taeaopo o le aso sa tuu e fai ai le papatisoga o nei uluai tagata papatiso, sa oo ai faifeautalai i se fetaiaiga taufaamatau ma au a le fili.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lea a Peresitene Heber C. Kimball:

Ata
Heber C. Kimball

“Pe tusa o le tafaoata, sa valaau mai ai Uso Russel[l] … ia i ma’ua o [Heber C. Kimball ma Orson Hyde] e nonofo i luga ma tatalo mo ia, aua sa … pagatia o ia i agaga leaga. … Sa vave ona ma tutu i luga ma tuu o ma’ua lima i ona luga ma tatalo ia i ai le alofa mutimutivale o le Alii i luga o lana auauna ma aoaia le tiapolo; a o ma faia lea tulaga, sa taia a’u i se malosiaga malosi lava e se mana le vaaia ma ou pau ai i luga o le fola ma le le iloa o se mea. … [Sa matala mai se faaaliga vaaia i o ma’ua mafaufau ma sa ma’ua] iloa lelei atu ai agaga leaga o e sa piapiā o latou gutu ma lilivau o latou nifo i o ma’ua luga a’e. … Sa matua’i o’u afu lelea, sa pala o’u lavalava sa pei na faatoa aveese mai a’u mai le vaitafe. … E ala [i lenei aafiaga] sa ou iloa ai le mana o le tiapolo [ma] lona inoino faasaga i auauna a le Atua ma maua ai se malamalamaaga e uiga i le lalolagi le vaaia. Peitai ane, sa laveaiina i matou e le Alii mai le toasa o o tatou fili faaleagaga ma faamanuiaina tele i matou i lena aso, ma sa ou maua le fiafiaga … e papatisoina ai ni tagata se toaiva” (Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], 19; ua faalaugatasia le sipelaga ma faailoga).

  • Aisea e te manatu na faaali ane ai le fili ma ana au i lenei taimi patino?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lenei o se talanoaga na faia e Heber C. Kimball ma le Perofeta o Iosefa Samita e faatatau i le fetaiaiga a Heber ma le fili. Valaaulia tagata aoga e faalogologo mo se mataupu faavae na aoao atu e le Perofeta ia Heber.

Ata
Orson F. Whitney

“O tausaga mulimuli ane, i le faamatalaina atu o le aafiaga o lena taeao matautia i le Perofeta o Iosefa, sa fesili atu ai Heber ia te ia po o le a le uiga o ia mea uma, ma pe sa i ai se mea sa faaletonu ia te ia na tatau ai ona ia maua se faaaliga faapena.

“‘Leai, Uso Heber,’ sa ia tali atu ai, ‘o le taimi lea, sa e latalata atu lava i le Alii; sa na o se veli lava sa lua va a’i ma Ia, ae sa le mafai ona e vaaia o Ia. Ina ua ou faalogo i ai, sa aumaia ia te a’u le olioli tele, ona na ou iloa ai i lena taimi, ua mauaa le galuega a le Atua i lena atunuu. O le mea lenei na mafua ai ona fiti le tiapolo e tauivi [faasaga] ia te oe.’

“Ona faamatala mai lea e Iosefa ia nisi o ona lava aafiaga, i le tele o tauiviga sa ia faia ma le tiapolo, ma saunoa mai: ‘O le latalata lava o le oo atu o se tagata i le Alii, o le a faaalia mai foi e le fili se mana malosi atu e taofia ai le faataunuuina o faamoemoega [a le Alii]’” (Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball [1888], 145–46).

  • O le a le mea na fautua atu e le Perofeta, o le pogai na mafua ai ona faatūtū atu le mana o le tiapolo e faasagatau i faifeautalai i Egelani?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou iloa mai le fetaiaiga a faifeautalai ma le fili ma aoaoga a le Perofeta e uiga i lenei mea? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga se mataupu faavae e talitutusa ma lenei: O le a galue le fili e faasagatau mai ia i tatou a o tatou saili e faalatalata atu i le Alii ma fai Lona finagalo.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i lenei mataupu faavae, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Jeffrey R. Holland

“A’o le’i oo i taimi sili ona maoae, e mautinoa lava a’o le’i oo i le taimi o mea maoae faaleagaga, e mafai ai ona sau le fili, tetee, ma le pogisa. E i ai i le olaga nisi o na taimi mo i tatou, ma e i ai taimi e oo tonu mai ai lava a’o tatou oo atu i le faiga o se faaiuga taua po o se laasaga taua i o tatou olaga” (Jeffrey R. Holland, “Aua Le Lafoai Ai Lo Outou Mautinoa,” Ensign, Mati 2000, 7).

  • O a ni faataitaiga o taimi faaleagaga, faaiuga taua, ma laasaga taua o o tatou olaga ia tatou te ono fetaiai ai ma le tetee mai a le fili?

  • E mafai faapefea ona aoga i nei taimi le manatua, e faasagatau mai le fili i a tatou taumafaiga e faalatalata atu i le Alii ma fai Lona finagalo?

  • O le a se taitaiga ma se fautuaga ua tuuina mai e le Alii ia i tatou e fesoasoani tatou te teena ai mea faafeagai faapena? (Pe a manaomia, faasino atu tagata aoga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:5; 1 Nifae 15:24; ma le 3 Nifae 18:18.)

Faamalamalama atu, i le silia ma se vaiaso talu ona i ai i Preston, sa lagona e faifeautalai le musuia e asiasi atu foi i eria taulalata ane. Sa manuia ia William Richards ma John Goodson i le talaiga o le talalelei i Bedford, ae sa galulue Isaac Russell ma John Snider i Alston. O Joseph Fielding ma Orson Hyde sa galulue ma Heber C. Kimball i totonu ma faataamilo i Preston. E ui lava i le tetee mai o nisi o faifeau, ae sa taitaiina faifeautalai e le Agaga i maota o i latou o e ua saunia e maua le upumoni.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lenei mai ia Peresitene Heber C. Kimball:

Ata
Heber C. Kimball

“Sa ou alu ma faatino le misiona e tusa ai ma le saunoaga a le Perofeta a le Atua soifua, ma sa ou aluese mo le sefulutasi masina ma aso e lua mai Katelani, … i totonu o lea taimi sa pe a ma le lua afe agaga na faaopoopo mai i le ekalesia ma le malo o le Atua, faatasi ai ma le fesoasoani a Elder Willard Richards, Orson Hyde, ma Joseph Fielding. …

“Sa matuai faamanuiaina ma faauluolaina a’u e le Atua. … Sa ou mativa ma vaivai ma sa na’o sina mea itiiti na ou iloa e uiga i lenei galuega o aso e gata ai: sa tutusa lava lo’u malamalama ma lo’u potomasani. I le taimi lava foi lea, sa lava mea na ou iloaina, e ala i le fesoasoani a le Agaga Paia, e faafenumiai ai le au popoto ma faia ai mea valea a lenei lalolagi o ni meanoa. Ua faaaoga e le Atua ia meafaigaluega vaivai e pei o a’u e faataunuu ai ana faamoemoega maoae” (Heber C. Kimball, “Sermon,” Deseret News, Tes. 2, 1857; ua faalaugatasia le sipelaga ma faailoga).

Tagai i le mataupu faavae muamua na e tusia i luga o le laupapa. Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se taimi na lagolagoina ai i latou e le Alii i Lona mana ma faaagavaaina i latou e fai Lana galuega a o tuu atu o latou faatuatuaga ia te Ia. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga i le vasega. Mafaufau e faasoa atu sa oe lava aafiaga.

Uunaia tagata aoga e faatuatua i le Alii, saili Lana taitaiga, ma talitonu o le a Ia lagolago ma taitai i latou i le ausiaina o Lana galuega. Fai atu i tagata aoga e tusi i a latou api talaaga mo suesuega, mea o le a latou faia e faateleina ai o latou faatuatua i le Alii ma sailia lelei atili ai Lana taitaiga.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le vasega e sosoo ai e ala i le faitauina o mataupu 26-28 o le Au Paia: Voluma 1.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Iosefa Samita ma Fanny Alger

Afai e i ai ni fesili a tagata aoga e uiga i le faaipoipoga a Iosefa Samita ia Fanny Alger, mafaufau e faasoa atu le mea lenei:

“Pe a poloai mai e le Atua se galuega faigata, o nisi taimi Na te auina mai ai ni avefeau faaopoopo e faamalosiau i Lona nuu ia usitai. I le ogatasi ai ma lenei mamanu, sa ta’u atu e Iosefa i ana soatau e faapea, sa faatolu ona faaali atu se agelu ia te ia i le va o le 1834 ma le 1842 ma poloaiina o ia e amata ona faia faaipoipoga faaautaunonofo ona sa musu o ia e faia. I le taimi lona tolu ma o le mulimuli foi lea o le faaaliga, sa sau le agelu ma se pelu na se’iina ma faamata’u Iosefa i le faatamaiaga seiiloga e na te faia ma usitai atoatoa i le poloaiga.

“O faamaoniga e le atoatoa e faapea na faatino e Iosefa Samita i le poloaiga muamua a le agelu e ala i le faaipoipo i se toalua lona lua o Fanny Alger, i Katelani, Ohaio i le ogatotonu o le vaitaimi o le 1830. Sa lipotia mai e nisi o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le mavae ai o le fiasefulu o tausaga mulimuli ane, o e sa nonofo i Katelani e faapea, sa faaipoipo Iosefa Samita ia Alger, o le sa nofo ma faigaluega i le aiga o Samita, ina ua mavae ona ia maua mai lana maliega ma le maliega a ona matua” (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

Faamalamalama atu, e le o manino po o le a le malamalama po o le talitonuga o Oliva Kaotui e uiga i le poloaiga a le Alii, ae sa i ai se taimi na amata ai ona ia faia ni tuuaiga sese e uiga i le mafutaga a le Perofeta o Iosefa Samita ma Fanny Alger. O le a talanoaina auiliili le autu o faaipoipoga faaautaunonofo i le lesona 21 ma le 24.

Ata
Pepa e tufa atu, “Valaau atu i le Alii mo le Taitaiga”

Lolomi