‘Inisititiuti
Lēsoni 17: Ko e Fakalalahi ʻa e Fekeʻikeʻi ʻi Mīsulí


“Lēsoni 17: Ko e Fakalalahi ʻa e Fekeʻikeʻi ʻi Mīsulí,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 17,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 17

Fakalalahi ʻa e Fekeʻikeʻi ʻi Mīsulí

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he 1838, naʻe tupu ha ngaahi fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo e Kāingalotú mo e kakai ʻo Mīsulí. ʻI he ʻaho 27 ʻo ʻOkatopa, 1838—hili ha ʻaho ʻe ua mei ha tau ʻi he vahaʻa ʻo ha kulupu ʻo e Kāingalotú mo e kau tau ʻa Mīsulí ʻi he Vaitafe Pikopikó—naʻe tuku atu ai ʻe Kōvana Lilipeni W. Pōkesi ha tuʻutuʻuni ke tuli e Kāingalotú mei he siteití. Hili ha ʻaho ʻe tolu mei hono tuku mai e tuʻutuʻuní ke fakaʻauhá, naʻe ʻohofi ʻe he kau fakatangá e nofoʻanga ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní ʻo tāmateʻi ai ha Kāingalotu ʻe toko hongofulu mā fitu. ʻI he taimi tatau, naʻe ʻākoloʻi ʻe ha kau sōtia tokolahi ʻo e siteití e kolo ko Hihifo Mamaʻó. ʻI he ʻaho  31 ʻo ʻOkatopá, naʻe lavakiʻi ai ʻe Siaosi Hingikolo, ko e angi ʻo e kau tau ʻa e Kāingalotú ʻi Hihifo Mamaʻó, ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻaki ʻene tuku kinautolu ki he nima ʻo e kau sōtia fakasiteití. ʻI he ʻaho hokó, naʻe fakamālohiʻi e Kāingalotú ke nau tukulolo mo ʻenau meʻataú, pea naʻe fakaʻauha ʻe he kau sōtia fakasiteití ʻa Hihifo Mamaʻó. Naʻe puke pōpula ʻe he kau sōtia ʻo e siteití e Palōfitá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí pea ʻave kinautolu ki Tauʻatāina pea mei ai ki Lisimoni, Mīsuli.

25  ʻOkatopa 1838Naʻe tau ai ha kulupu ʻo e Kāingalotú mo e kau sōtia ʻa Mīsulí ʻi he Vaitafe Pikopikó.

27  ʻOkatopa 1838Naʻe fakamoʻoni ai ʻe Kōvana Pōkesi ʻi ha tohi tuʻutuʻuni ke fakaʻauha e Kāingalotú mei Mīsuli.

30  ʻOkatopa 1838Naʻe fakapoongi ai ʻe ha kau fakatanga ha Kāingalotu ʻe toko hongofulu mā fitu ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní.

30 ʻOkatopa– 6 Nōvema 1838Naʻe ʻākoloʻi ai ʻe he kau sōtia ʻo Mīsulí ʻa Hihifo Mamaʻo.

31  ʻOkatopa 1838Naʻe lavakiʻi ai ʻe Siaosi Hingikolo e Palōfitá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻo tuku kinautolu ki he kau sōtia ʻo e siteití.

Nōvema 1838Naʻe puke pōpula ai ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi Tauʻatāina pea toki ʻave ki Lisimoni, Mīsuli.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 29–31

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e fakalalahi e ngaahi fekeʻikeʻi ʻi he vā ʻo e Kāingalotú mo e kakai kehe ʻo Mīsulí

Fakaʻaliʻali ange ʻa e palakalafi ko ʻení, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe talaange ai ʻe ʻEletā Tēvita W. Pāteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “naʻá ne kole ki he ʻEikí ke tuku ke ne mate fakamāʻata, naʻe mātuʻaki ongo ia ki he palōfitá mo ne fakahā ʻene mamahi lahí ʻhe,’ naʻá ne pehē ange kia Tēvita, ‘ko e taimi ʻoku kole ai ʻe ha tangata tui hangē ko koé ha faʻahinga meʻa mei he ʻEikí, ʻokú ne faʻa maʻu ia’” (Lycurgus A. Wilson, Life of David W. Patten: The First Apostolic Martyr [1900], 53). ʻI he ʻaho ʻo e meʻafakaʻeiki ʻo Tēvita W. Pātení, naʻe pehē ʻe he Palōfitá, “ʻOku toka heni ha tangata kuó ne fai e meʻa tofu pē naʻá ne pehē te ne faí—kuó ne ‘tuku hifo ʻene moʻuí maʻa hono ngaahi kaumeʻá’” (ʻi he Manuscript History of the Church, vol. B-1, addenda, note Z, p. 10, josephsmithpapers.org).

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 29 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, ko e hā e ngaahi tūkunga naʻe fakaiku ai ki he mate ʻa Tēvita W. Pātení? (ʻI he ʻaho  25 ʻo ʻOkatopa, 1838, naʻe tataki atu ai ʻe Tēvita W. Pāteni ha kulupu ʻo ha kau sōtia Māmonga ke fakahaofi ha mēmipa ʻe toko ua pe tolu ʻo e Siasí naʻe puke fakamālohiʻi ʻe ha kulupu ʻo ha kau Mīsuli ʻa ia ne nau tuli e Kāingalotú mei he feituʻu ko iá. ʻI he tau ko iá—ʻa ia naʻe ui ko e tau ʻi he Vaitafe Pikopikó—naʻe fanaʻi ai ʻa Tēvita ʻi hono kongalotó. Naʻá ne mālōlō kimui ange ʻi he pō ko iá.)

ʻĪmisi
Vaitafe Pikopiko, Mīsuli

Fakaʻaliʻali e laʻitā ko ʻeni ʻo e Vaitafe Pikopikó, peá ke fakamatalaʻi ange, makehe meia ʻEletā Tēvita W. Pātení, naʻe ʻi ai mo ha mēmipa ʻe toko ua ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻaho kimui ní mo ha tangata Mīsuli ʻe taha naʻe mate ʻi he tau ne fakahoko ʻi he veʻe vaitafé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

ʻI he ngaahi uike kimuʻa pea fai e tau ʻi he Vaitafe Pikopikó, naʻe ʻohofi mo tutu ʻe he kau fakatangá e ngaahi ʻapi nofoʻanga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻo e Siasí ʻi Mīsulí, pea naʻe kaihaʻasi mo tutu ʻe he ngaahi kulupu fakapuli ʻo e Kau Māʻoniʻoní ʻa ia ne nau feinga ke maʻu ha ngaahi maʻuʻanga moʻui ke tokangaʻi ʻaki ʻa kinautolu naʻe tuli mei honau ngaahi ʻapí, ʻa e ngaahi falekoloa e kakai Mīsuli kehé. Naʻe maʻu ʻe Kōvana Lilipeni W. Pōkesi ha ngaahi lipooti fasituʻu ʻo e ngaahi fakamoveuveu ko ʻení peá ne fanongo foki ʻi ha ngaahi fakamatala loi hono tāmateʻi ʻe he Kāingalotú ha kakai Mīsuli nai ʻe toko nimangofulu pe onongofulu ʻi he tau he Vaitafe Pikopikó. ʻIkai ngata aí, naʻe maʻu ʻe Kōvana Pōkesi ha tohi fuakava meia Tōmasi B. Maasi mo ʻOasoni Haiti, ʻa ia ne na fakamoʻoni loi naʻe “fakataumuʻa ʻa Siosefa [Sāmita] ke ne ʻohifo e siteití, puleʻangá, pea aʻu pē ki he māmaní” (Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, 383). ʻI he ʻaho  27 ʻo ʻOkatopa, 1838, naʻe fakamoʻoni ai ʻa Kōvana Pōkesi ʻi ha tohi tuʻutuʻuni, “kuo pau ke tau lau ʻa e kau Māmongá ko e fili pea kuo pau ke fakaʻauha pe tuli kinautolu meí he siteití, kapau ʻe ʻaonga ia ki he lelei ʻa e kakaí” (Manuscript History, vol. B-1, p. 842).

  • Naʻe fakafaingataʻaʻiaʻi fēfē ʻe he ngaahi tūkunga ʻi Mīsuli lolotonga e faʻahitaʻu māfaná mo e fakatōlau ʻo e 1838, ke taukapoʻi ai ʻe he Kāingalotú kinautolu pē, ʻenau totonú mo ʻenau koloá? (Ne hangē ne toe fakautuutu ange e ngaahi fekeʻikeʻí mo e fakatangá ʻi he feinga ʻa e Kāingalotú ke maluʻi kinautolu mei he fakamamahi ʻa e kau fakatangá.)

Ko hono fakapoongi ʻe he kau fakatangá e Kāingalotu ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní

Fakaʻaliʻali e mape ko ʻení, “Ko e Feituʻu Mīsuli, ʻIlinoisi, mo ʻAiouā ʻo e ʻIunaiteti Siteití,” pea fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi e Fahiʻanga Papa Hauní, Mīsuli. Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho  30 ʻo ʻOkatopa, 1838, naʻe ʻi ai ha kau fakatanga ne laka hake he kau tangata ʻe toko 200  ʻa ia ne ʻosi fakamahafu, ne nau ʻaukolo hifo ʻi heʻenau fanga hōsí ki he nofoʻanga ʻo e Kāingalotú ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 6: February 1838–August 1839, ed. Mark Ashurst-McGee and others [2017], 269).

ʻĪmisi
mape ʻo Mīsuli, ʻIlinoisí, mo e ngaahi feituʻu ʻo ʻAiouaá
  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 30 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā naʻe hoko ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní? (Naʻe fakapoongi ha Kāingalotu ʻe toko hongofulu mā fitu pea laka hake he toko hongofulu mā uá e kau kafó. Naʻe faifai pea fakamālohiʻi e Kāingalotu ne hao moʻuí ke liʻaki honau ngaahi ʻapí mo e koloá.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e meʻa naʻe aʻusia ʻe ha fāmili ʻe taha ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻAmanitā Sāmitá. Kimuʻa pea lau e talanoá, fakamatalaʻi ange naʻe fononga ʻa ʻAmanitā ki he Hihifo Mamaʻó, Mīsuli, mo hono husepānití mo ʻena fānaú. Ne nau malōlō siʻi ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní ʻi he ʻaho 28 ʻo ʻOkatopá, ʻo nau nofo ai ʻi he hoko ʻa e fakamamahí ni.

ʻĪmisi
ʻAmanitā Sāmita

“ʻI he tolona ʻa e ngaahi faná, ne u foki ki he feituʻu ne hoko ai e fakapoó. …

“… Naʻe hū mai mei he falekoloa ukameá hoku foha lahí (Uiliate), ʻokú ne fua mai hono kiʻi tokouá, ko ʻAlamā.

“‘ʻOiauē! kuo nau tāmateʻi siʻeku ʻAlamaá!’ Naʻá ku fakafoa, ʻi he mamahi lahi.

“‘ʻIkai, fineʻeiki, ʻoku ou tui ʻoku kei moʻui pē ʻa ʻAlamā. Ka kuo [mate] ʻa e tangataʻeikí mo hoku tokoua ko Sātiasí!’ …

“Ka ne ʻikai ke u lava ʻo tangi he taimi ko iá. …

“Naʻe fanaʻi e hokotanga hui ʻo e hui kongaloto hoku foha ne kafó ʻo taʻeʻaonga ʻaupito e hokotanga huí. Naʻe puli kotoa e kakanó, hui ʻo e hui kongalotó mo e hokotanga huí. …

“Ne ma fakatokoto hifo ʻa ʻAlamā ʻi ha mohenga ʻi homau tēnití peá u vakaiʻi hono mataʻi kafó. Ko ha ʻata fakalilifu ia. Ne ʻikai te u ʻilo e meʻa ke faí. …

“Ka ne u ʻā he pō lōloa mo fakamanavahē ko iá, mo kinautolu hoku fāmilí kuo mālōlō mo kafó, pea ʻikai ha taha ka ko e ʻOtuá pē homau tokoniá.

“Ne u tangi ʻo pehē, ‘ʻA ʻeku Tamai Hēvani, ko e hā te u faí? ʻOkú Ke ʻafio mai ki heʻeku tamá kuo lavea mo ke ʻafioʻi ʻa ʻeku taʻepotó. ʻE Tamai Hēvani, fakahinohinoʻi muʻa au ʻi he meʻa ke u faí!’” (Amanda Smith, in Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom [1877], 122–24; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá).

ʻĪmisi
ʻAmanitā Sāmita

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko ha laʻitā ia ʻo ʻAmanitā Sāmita ʻi hono ngaahi taʻu kimui angé.

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe fekauʻaki mo e meʻa ne fai ʻe ʻAmanitā Sāmita ʻi he tūkunga faingataʻa ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke hoko atu ʻene lau e fakamatala ʻa ʻAmanitā Sāmitá. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he founga naʻe tali ai ʻe he ʻEikí e ngaahi lotu ʻa ʻAmanitaá.

ʻĪmisi
ʻAmanitā Sāmita

“Naʻe tataki au ʻe ha leʻo naʻe lea mai kiate au.

“Naʻe kei kohukohu mai pē e malala mei heʻemau afí. … Naʻe fakahinohino au ke u toʻo hono efuefú ʻo ngaohi ʻaki ha lahe pea unu ia ʻi ha konga tupenu ʻo fufulu ʻaki e mataʻi kafó. … Ne u toutou unu ai e konga tupenú pea fufulu ʻaki ia e [mataʻi kafó]. …

“Hili ʻeku fakahoko e meʻa ne fakahinohino ki ai aú, ne u toe lotu ki he ʻEikí pea naʻe fakahinohinoʻi au ʻo hangē ne tuʻu ha toketā ʻi hoku tafaʻakí ʻo lea mai kiate aú.

“Naʻe ʻi ai ha fuʻu ʻakau ʻelemi ne ofi mai pē. Naʻe fekauʻi au ke u ngaohi mei ai ha … faitoʻo [ko ha faitoʻo hauhau ne ngaohi mei he ʻakaú pe ngaahi meʻa kehe] pea ʻai ia ki he mataʻi kafó.

“… Ne u ngaohi e faitoʻó, pea ne u ʻai ia ki he mataʻi kafó, … ʻa ia naʻe feʻunga mo ha kuata ʻiate nai ʻe taha ʻa e lahi ʻo e tupenu naʻá ne kofuʻi e mataʻi kafó. …

“Ne u ʻave hoku foha kafó ki ha fale … peá u faitoʻo hono hui kongalotó; kae fakahinohino au ʻe he ʻEikí ʻo hangē ko ia kimuʻá. Ne u manatuʻi hake naʻe ʻi ai ha hina paʻame [ko ha huhuʻaʻi ʻakau ne faʻa fakaʻaongaʻi ko ha faitoʻo] ʻi he puha ʻo hoku husepānití. Naʻá ku lingi ʻeni ki he mataʻi kafó, peá ne fakafiemālieʻi lahi e mamahi ʻa ʻAlamaá.

Ne u pehē ange, “‘ʻE ʻAlamā, siʻeku tama, ʻokú ke tui naʻe faʻu ʻe he ʻEikí ho hui kongalotó?’

“‘ʻIo, faʻē.’

“‘Sai, ʻe lava ke ngaohi ʻe he ʻEikí ha meʻa ai ke ne fetongi ho hui kongalotó, ʻikai ʻokú ke tui te Ne lava ʻo fai ia ʻAlamā?’

Naʻe ʻeke ange ʻe hono fohá ʻi heʻene loto maʻá, “‘ʻE Fineʻeiki, ʻokú ke pehē ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo fakamoʻui au?’.

Ne u tali ange, “‘ʻIo, ʻe hoku foha, kuó Ne fakahā kotoa mai ia kiate au ʻi ha mata meʻa-hā-mai.’

“Ne u fakatokoto lelei hifo leva ia ʻo foʻohifo mo talaange, ‘Sai, tokoto pehē ai pē ʻo ʻoua te ke toe ngāué, kae hanga ʻe he ʻEikí ʻo ngaohi haʻo hui-kongaloto foʻou.’

“Ko ia naʻe tokoto foʻohifo ai ʻa ʻAlamā ʻi ha uike ʻe nima, kae ʻoua kuó ne sai lelei—ʻo tupu ha hui foʻou ʻi he konga ko ia ne mole mei hono hokotangaʻanga huí, ʻa ia ko ha meʻa ʻoku kei fakaofo pē ki he kau toketaá” (Amanda Smith, in Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom [1877], 124, 128; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá; vakai foki, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 392–93, 420–21).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, fekauʻaki mo hono faitoʻo ʻe ʻAmanitā e kafo ʻo hono fohá:

ʻĪmisi
Sēmisi E. Fausi

“Naʻe ngalikehe ʻa e faitoʻó ʻi he kuonga mo e taimi ko iá, pea ʻoku hāhāmolofia ʻene hoko he taimi ní, ka ʻi he taimi ʻoku tau aʻusia ai ha faingataʻa lahi faufaua, hangē ko Sisitā Sāmitá, kuo pau ke tau ngāue ʻaki ʻetau tuí mo fanongo ki he Laumālié ʻo hangē ko ia naʻá ne faí” (James E. Faust, “The Shield of Faith,” Ensign, May 2000, 19).

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa ʻAmanitā Sāmitá? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi, kau ai ʻeni: ʻI heʻetau ngāue ʻaki ʻetau tui ki he ʻEikí, te tau lava ai ʻo maʻu ʻEne fakahinohinó mo e tokoní. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo maʻu e fakahinohino mo e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau ngāue ʻaki ʻetau tui kiate Iá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke maʻu ai ha fakahinohino mo ha tokoni mei he ʻEikí ʻi hoʻo ngāue ʻaki hoʻo tui kiate Iá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he meʻa naʻá ne akoʻi fekauʻaki mo e meʻa fakamamahi ne hoko ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní.

ʻĪmisi
Henelī B. ʻAealingi

“ʻI he taimi naʻe fakautuutu ai ʻa e ngaahi longolongoaʻa ʻi he fakatokelau ʻo Mīsulí, ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1838, naʻe ui ʻa e Palōfita ko Siosefa Samitá ki he Kāingalotú ke nau fakatahataha ki Hihifo Mamaʻo ke nau unga ai. Naʻe ʻi ai e tokolahi ʻi he ngaahi faama mamaʻo atú pe ʻi he ngaahi nofoʻanga moveteveté. Naʻá Ne faleʻi tonu ʻa Sēkope Hauni, ko e fuofua tokotaha ke nofoʻi ha kiʻi nofoʻanga ne ui ko e ‘Fahiʻanga Papa Hauní.’ ʻI ha lēkooti ʻo e taimi ko iá ne hā ai ʻeni: “Ne tala ʻe Siosefa ha fekau kia Hauni, ʻaʻana e fale fahipapá, ke fakahā ki he kāingalotu ne nau nofo aí ke nau mavahe pea haʻu ki Hihifo Mamaʻo, ka naʻe ʻikai ke fakaaʻu ʻe Misa Hauni ia ʻa e fekaú” (Philo Dibble, “Early Scenes in Church History,” ʻi he Four Faith Promoting Classics1968],  90). Naʻe hiki ʻe he Palōfitá kimui ange ʻa e moʻoni fakamamahi ko ia ki he ngaahi moʻui tonuhia ne mei fakahaofi ʻi Fahiʻanga Papa Hauní ʻo ka ne maʻu pea nau muimui ki heʻene fakahinohinó” (Henry B. Eyring, “Finding Safety in Counsel,” Ensign, May 1997, 24–25; Kuo liliu ʻa e “Hauna” naʻe tomuʻa fakaʻaongaʻí ki he “Hauni” ke fakahaaʻi ai ha fakatotolo kimuí ni mai).

Fakamatalaʻi ange neongo ne teʻeki kau ʻa Sēkope Hauni ki he Siasí, ka naʻe fakafatongiaʻi ia ke fekumi ki he faleʻi ʻa Siosefa Sāmitá, pe ʻoku totonu ke kei nofo pē e Kāingalotú ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he fili ʻa Sēkope Hauni ke taʻe tokanga ki he faleʻi ʻa e palōfitá?

Ko e ʻākoloʻi ʻe he kau tau Mīsulí ʻa Hihifo Mamaʻo mo hono puke pōpula e kau taki ʻo e Siasí

Toe vakai angé ki he mape naʻe tomuʻa fakaʻaongaʻi kimuʻa he lēsoní, “Ko e Feituʻu Mīsuli, ʻIlinoisi, mo ʻAiouā ʻo e ʻIunaiteti Siteití,” pea kole ki he kau akó ke nau kumi ʻa Hihifo Mamaʻo, Mīsuli.

Fakamatalaʻi ange, lolotonga e hoko e fakapō ne fai ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní, naʻe laka ha kau sōtia ʻo e siteití ki Hihifo Mamaʻo, ko e fakataumuʻa ke puleʻi e Kāingalotú lolotonga ʻenau tatali ki ha toe tuʻutuʻuni mei he kōvaná. Neongo ne liunga nima honau tokolahí ʻi he Kāingalotú, ka ne nau fakapapau ke maluʻi honau ngaahi fāmilí mo e ngaahi ʻapí. Naʻe kole ʻa Siosefa Sāmita kia Siaosi Hingikolo, ko e taki ʻo e kongatau ʻa e Kāingalotú, ke fakataha mo e kau mēmipa ʻo e kau sōtiá ke aleaʻi ha ikuʻanga melino. ʻI hono puke hake e fuka ʻo e melinó, ne fakataha ʻa Siaosi mo e kau taki ʻo e kau sōtia Mīsulí ke aleaʻi ha founga ke fakangata ai ʻa e fekeʻikeʻí. Ne ʻosi maʻu ʻe he kau taki ʻo e kau sōtiá ha fakatokanga mei he tuʻutuʻuni fakaʻauha ʻa e kōvaná, pea naʻe fakamatalaʻi ʻe Seniale Samuela Lukasi, ko ha taha ʻo e kau taki ʻo e kau sōtia Mīsulí, kia Siaosi ʻe fakahoko ʻe heʻene kau sōtiá e tuʻutuʻuní tukukehe ka tuku mai ʻe he Kāingalotú honau kau takí, ʻomi mo ʻenau meʻataú, pea mavahe mei he siteití.

  • Ko e hā naʻe fili ʻa Siaosi Hingikolo ke ne fai ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení? (Naʻá ne faʻufaʻu fakafufū ke lavakiʻi ʻa Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻaki ʻene tataki kinautolu ki he nima ʻo e kau sōtia Mīsulí.)

Fakamatalaʻi ki he kau akó hili hono ʻave pōpula ʻo Siosefa Sāmitá, naʻe faʻao ʻe he kau sōtia Mīsulí e meʻatau ʻa e kau sōtia Māmongá, fakaʻauha ʻa Hihifo Mamaʻo, pea fakamamahiʻi e Kāingalotú.

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 31 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he lau leʻolahi mei he peesi 363, ʻo kamata ʻaki e palakalafi “Naʻe fanongo ʻa Hiipa Kimipolo …” pea fakaʻosi ʻaki ʻa e palakalafi ʻi he peesi tatau ʻoku pehē hono kamataʻangá, “‘Naʻe pehē ʻe Hiipa …’” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi pe ko e hā naʻe hoko ʻi he taimi ne fakaʻauha ai ʻe he kau sōtia Mīsulí ʻa Hihifo Mamaʻó.

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he tali loto-toʻa ʻa Hiipa C. Kimipoló? (ʻE lava ke maʻu ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi. Hili ʻenau talí, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Te tau lava ʻo faitotonu ki he ʻOtuá mo ʻEne kau palōfitá, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai fai pehē ai ʻa e kakai ʻi hotau ʻātakaí.)

Hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā hoʻo fakakaukau kia Siosefa Sāmita he taimi ní?

  • Kuó ke ʻi ha tūkunga nai ne lea fakafepaki ai ha taha ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Naʻe fēfē hoʻo talí?

  • Ko e hā ʻokú ne tokonia koe ke ke faitotonu ki he ʻOtuá mo e kau palōfita kuó Ne ui ke nau tataki kitautolu he kuonga ní?

Naʻe fakamaauʻi mo tuku pōpula ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí

Fakamatalaʻi nounou ange naʻe ʻave ʻe he kau sōtia Mīsulí ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí mei Hihifo Mamaʻo ki he Vahefonua Siakisoní ko ha fakaʻaliʻali ki he kakaí. Naʻe ʻave leva e kau pōpulá ʻo tuku ʻi ha kiʻi fale ʻakau papa ʻi Lisimoni ʻo tatali ki heʻenau hopó, ʻa ia ne seiniʻi fakataha ai kinautolu mo fakamālohiʻi ke nau mohe ʻi he falikí.

Vahevahe e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki, pea ʻoange ki he kulupu takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa ko ʻení, “Molumalu mo Fakaʻeiʻeiki.” Fakaafeʻi e kulupu takitaha ke nau lau e laʻipepa tufá mo aleaʻi fakataha ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepá.

“Molumalu mo Fakaʻeiʻeiki”

ʻĪmisi
Ko e lea ʻa Siosefa Sāmita ki he kau leʻo fale pōpulá

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Paʻale P. Pālati (1807–57) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e meʻá ni fekauʻaki mo e meʻa ne hoko lolotonga hono tuku pōpula ia mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Lisimoni, Mīsulí:

ʻĪmisi
Paʻale P. Palati

“ʻI ha taha ʻo e ngaahi pō fakamamahi tahá ne mau tākoto hangē ne mau mohé ʻo aʻu ki he tuʻuapoó, pea naʻe mamahi homau telingá he laulau houa ʻemau fanongo ki he ngaahi tukuhua fakalieliá, ngaahi takuanoa koví mo e ngaahi lea taʻefeʻunga ne fakaʻaongaʻi ʻe heʻemau kau leʻó, ʻa ia ne taki ai ʻa Kēnolo Palaisí, ʻi heʻenau fakamatalaʻi [e] anga fakamālohi… , ne nau fai ki he kau Māmongá’ ʻi he Hihifo Mamaʻó mo hono kauʻāfonuá. Ne nau polepole ʻaki ʻenau fakamālohiʻi e ngaahi uaifí, ʻofefiné mo e kau tāupoʻoú pea mo hono fanaʻi pe tuʻusi e ʻulu ʻo e kakai tangatá, kakai fefiné mo e longaʻi fānaú.

“Naʻá ku fanongo ki heʻenau ngaahi leá ʻo aʻu ki haʻaku mamahi, ʻohovale, mo manavahē lahi, pea fonu hoku lotó ʻi he laumālie ʻo e ʻita lahi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi anga fakalieliá, ko ia ne u feinga lahi ke taʻofi au mei haʻaku tuʻu hake ʻo valokiʻi ʻa e leʻó; ka naʻe ʻikai te u lea ʻi ha meʻa ʻe taha kia Siosefa pe ko ha taha kehe. … Kae fakafokifā haʻane tuʻu hake ki ʻolunga ʻo lea ʻi he leʻo naʻe hangē ha maná, pe ko ha laione ngungulú, ʻo ne lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, ʻo fakatatau ki heʻeku manatú:

“‘FAKALONGOLONGO, ʻa kimoutolu kakai angakovi ʻo heli. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ou valokiʻi kimoutolu mo fekau ke mou fakalongolongo; he ʻikai ke u kātakiʻi ke u moʻui ʻi ha toe momeniti ʻe taha ʻo fanongo ki ha faʻahinga lea pehē. Taʻofi e talanoa ko iá, pe ko haʻamou mate pe ko au ʻi he MOMENITÍ NI PĒ!’

“Naʻe taʻofi ai ʻene leá. Ka ne tuʻu hangatonu mo fakaʻeiʻeiki. Naʻe seiniʻi ia pea ʻikai haʻane meʻatau; ka naʻe fotu nonga mo taʻe ueʻia pea hā fakaʻeiʻeiki ʻo hangē ha ʻāngeló, ʻo ne sio fakahangatonu ki he hoholo hifo ʻa e kau leʻó, mo tuku māmālie hifo ʻenau meʻafaná pea lī ki he kelekelé; pea mapelu honau tuí, ʻo fakamoulu hifo ki he tulikí, ʻo nau kole fakamolemole, pea nau nofo fakalongolongo ai pē ʻo aʻu ki hono fetongi ʻo e kau leʻó. …

“… Kuó u feinga ke fakakaukau ki he kau tuʻi, ngaahi fakamaauʻanga fakaʻeiʻeikí, ngaahi taloni pea ki he kau ʻemipola kuo nau fakatahataha ke fai tuʻutuʻuni ki he ikuʻanga ʻo ha ngaahi puleʻanga; ka kuo tuʻo taha, pē haʻaku mamata ʻi he molumalu mo e fakaʻeiʻeikí ʻi heʻene tuʻu kuo seiniʻi, ʻi he tuʻuapō ʻi ha kolo taʻeʻiloa ʻo Mīsuli” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 210–11; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá).

  • Ko e hā ʻokú ke ako meia Siosefa Sāmita ʻi he fakamatala ko ʻení?

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa, “Molumalu mo Fakaʻeiʻeikí”

Makehe mei hono tuku ke toe vakaiʻi ʻe he kau akó e laʻipepa tufa “Molumalu mo Fakaʻeiʻeikí,” te ke lava ʻo huluʻi ha konga ʻo e foʻi faiva Siosefa Sāmita: Ko e Palōfita ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí. Huluʻi e foʻi faivá mei he taimi 39:15 ki he 41:12, ʻa ia ʻoku ʻasi ai e tali ʻa Siosefa Sāmita ki heʻene kau leʻó. Kole ki he kau akó ke nau aleaʻi e meʻa ʻoku makehe kiate kinautolu ʻi he foʻi vitioó. ʻOku maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

Fakaʻosi ʻaki e lēsoní haʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní. Poupouʻi e kau akó ke nau ngāueʻi e ngaahi moʻoni ko iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hono hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 32 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa, “Molumalu mo Fakaʻeiʻeikí”

Paaki