“Lesona 1:Ta’imuaga i le Toefuataiga,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)
“Lesona 1,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga
Lesona 1
Ta’imuaga i le Toefuataiga
Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi
Na faavaeina e le Faaola Lana Ekalesia i le taimi o Lana galuega i le faaletino. Ina ua mavae le maliu ma le Toetu o le Faaola, sa faaauau e Aposetolo ona taitaia le Ekalesia e pei ona taialaina ai e faaaliga. Ae ui o lea, ina ua fasiotia Aposetolo, sa aveesea ki ma le pule o le perisitua mai le lalolagi, ma sa suia ma faaseseina uluai aoaoga a Iesu Keriso ma Ana Aposetolo. O nei mea na tutupu na oo atu i i se periota ua ta’ua o le Liliuese Tele, o se taimi lea sa le’i i ai le Ekalesia a Keriso ma le pule e faagaoioia ai i luga o le fogaeleele (tagai “Liliuese,” Autu o le Talalelei, topics.ChurchofJesusChrist.org). I le taimi o le Liliuese Tele, na saunia ai e le Alii le ala mo Lana Ekalesia e toefuatai mai ai e ala i mea na tutupu e pei o le Amataga Fou o Europa, o le Suiga o Porotesano, ma le faaliliuga o le Tusi Paia i le faaPeretania ma isi gagana, ma le faatulagaina o le saolotoga o mea tau lotu i le Iunaite Setete e ala i lona Faavae. Sa fanau Iosefa Samita i se taimi ma se nofoaga na mafai ai e le Alii ona tausia o ia o se Perofeta o le Toefuataiga. Sa faalauteleina e le Alii ia Iosefa Samita ina ia faataunuuina Ana faamoemoega paia i le toefuataiga o Lana talalelei ma le Ekalesia i le lalolagi.
O se vaimea o le 1450Na atiina ae ai e le tagata fatufatuai Siamani o Johannes Gutenberg se ituaiga o lomitusi feaveai, e mafai ai e tusi—e aofia ai le Tusi Paia—ona tele se avanoa e maua ai e tagata lautele.
1500--1611Sa tele ni avanoa na maua ai [e tagata] lautele faailiuga fou o le Tusi Paia i le FaaPeretania ma isi gagana.
1517--64Na faatulaga ai e Matini Luteru ma isi tagata taitasi i Europa se toefaatulagaina o mea taulotu.
1620--1750E toatele tagata Porotesano Europa sa faimalaga atu i Amerika i Matu e saili ai le saolotoga i mea taulotu.
1787--91Na faaaveina ai le saolotoga o mea taulotu e le Faavae o le Iunaite Setete.
1805Na fanau ai Iosefa Samita le Itiiti i Sharon, Vermont.
Manatua: O nisi o aso e tau lalata i ai.
Fautuaga mo le Aoaoina Atu
Ua saunia e le Alii le ala mo le Toefuataiga o le talalelei
Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Ronald A. Rasband o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tagata aoga e faitau leotele:
“Sa faamalamalama mai e Elder Neal A. Maxwell i se tasi o taimi: … ‘e le faia “faafuasei” e le [Atua] ni mea, ae … e ala i le “mamanu faalelagi”’ [Neal A. Maxwell, “Brim with Joy” (faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga, Jan. 23, 1996), 2, speeches.byu.edu]. …
“E i ai mea iloga na tutupu i le talalelei ma i le Ekalesia ua tulei ai i luma le malo o le Atua i le lalolagi. E le o ni mea faafuaveta ae o le fuafuaga a le Atua” (Ronald A. Rasband, “E Ala i le Mamanu Faalelagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 55).
O ni faataitaiga o mea na tutupu e ono manatu nisi e faafuasei ae e te talitonu na tutupu e ala i le fuafuaga faalelagi?
Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo mataupu faavae i le lesona o le aso, o faaalia ai le aao o le Atua i le tuleiga i luma o Lana galuega i le lalolagi ma i olaga o Ana fanau.
Faaali atu se ata o le Faaola o faauuina Ana Aposetolo. Faamanatu atu i tagata aoga e faapea, i le taimi o le galuega faaletino a le Faaola, sa Ia valaauina Aposetolo, tuu atu ia i latou le pule ma ki o le perisitua, ma faavaeina Lana Ekalesia.
Valaaulia tagata aoga e aotele le ala na oo atu ai le Ekalesia a le Alii i le liliuese. (Pe a manaomia, fesoasoani i tagata aoga ia malamalama e faapea, ao le’i maliliu ma ‘ina ua maliliu le Faaola ma Ana Aposetolo, sa faaleagaina e tagata mataupu faavae o le talalelei ma faia ni suiga e le’i faatagaina i le faatulagaga o le Ekalesia ma sauniga o le perisitua. O lenei salalau o le liliuese, na aveese atu ai e le Alii le pule o le perisitua mai le lalolagi” [“Apostasy,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org].)
E faapefea ona fesoasoani le malamalama na tupu se liliuese, ina ia tatou malamalama lelei ai i le manaomia o le Toefuataiga?
Faailoa atu e faapea, i lenei periota o le salalau o le liliuese, sa faaauau e le Atua ona musuia Ana fanau e ala i le Malamalama o Keriso ma le faatosinaga a le Agaga Paia (tagai MFF 84:46; tagai foi “Saunoaga a le Au Peresitene Sili e faatatau i le Alofa o le Atua mo Tagata Uma,” Feb. 15, 1978). O lenei taitaiga faalelagi na musuia ai tagata taitoatasi e fesoasoani i le faatupuina o mea iloga ma suiga na saunia ai le lalolagi mo le Toefuataiga i aso e gata ai o le talalelei.
Vaevae tagata aoga i ni paga po o ni vaega toalaiti, ma tuu atu i tagata aoga taitoatasi se kopi o le pepa e tufa atu o loo avatu faatasi ai, “O Le Amataga Fou ma le Suiga.” Fai atu i tagata aoga e faitau leotele le pepa ua tufa atu i a latou vaega, ma vaavaai mo faataitaiga o tagata ma mea na tutupu na musuiaina e le Atua lea sa fesoasoani e saunia ai le ala mo le Toefuataiga o le talalelei.
A ua lava loa se taimi, fai atu i tagata aoga e lipoti mai i le vasega mea ua latou mauaina.
Aisea e te manatu ai, o le mauaina o tusitusiga paia mo fanau a le Atua e faitau i ai, o le laasaga taua lea i le tapenaina o le lalolagi mo le Toefuataiga o le talalelei?
Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Robert D. Hales (1932–2017) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tagata aoga e faitau leotele. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mea faaopoopo na tutupu na saunia ai le ala mo le Toefuataiga.
Ata
Robert D. Hales
Sa faaauauina sauaga faalelotu i Egelani … ma e toatele na musuia e saili atu le saolotoga i atunuu fou. Sa i ai foi ma i latou e saili i nuu paia [Pilgrims], o e na taunuu atu i Amerika i le 1620. … E le’i leva ae taunuu atu isi tagata malaga, o i latou na i ai na aofia ai Roger Williams, o le na faavaeina ma avea mulimuli ane ma kovana o le Motu o Rhode, o le sa faaauau pea ona saili mo le Ekalesia moni a Keriso. Fai mai Williams, e le o i ai se ekalesia faavaeina lelei a Keriso i le fogaeleele, po o se tagata ua faatagaina e faataunuuina soo se sauniga o le ekalesia, pe mafai foi ona i ai, seiloga e auina mai ni Aposetolo fou, e le Faaao sili o le ekalesia lea na te sailia lona afio mai.
“E silia ma se seneturi mulimuli ane, o na lava lagona faalelotu na taitaiina ai i latou na muai taunuu i se atunuu fou i le konetineta o Amerika. I lalo o le aao o le Atua, sa latou puipuia ai saolotoga faalelotu mo tagata uma, i se tautinoga musuia o le Pili o Aia Tatau. O le sefulufa o tausaga mulimuli ane, i le aso 23 o Tesema, 1805, na soifua mai ai le Perofeta o Iosefa Samita. Na toeitiiti mae’a le sauniuniga mo le Toefuataiga” (Robert D. Hales, “Sauniuniga mo le Toefuataiga ma le Afio Mai Faalua: ‘E i Ou Luga Ai Pea Lo’u Lima,’” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 90).
Aisea e te manatu na manaomia ai le saolotoga mo mea taulotu mo le Toefuataiga o le talalelei?
Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Robert D. Hales, ma fai i se tagata aoga e faitau leotele:
Ata
Robert D. Hales
A o avea ma se alii talavou, ‘sa matua mafaufau loloto lava [Iosefa] i aso o lea fefinauaiga tele’ [Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:8] i le mataupu tau i lotu. Talu ai ona sa soifua mai o ia i se atunuu e saoloto i tulaga faalelotu, sa mafai ai ona ia fesiligia po o le fea o nei lotu uma ua moni. Ma talu ai ona ua faaliliuina le Tusi Paia i le faa-Peretania, na mafai ai ona ia sailia se tali mai le afioga a le Atua. … O lenei tamaitiiti faifaatoga faatauvaa, o le perofeta na filifilia e le Atua e toefuatai mai le Ekalesia [na i ai] anamua a Iesu Keriso ma Lana perisitua i nei aso e gata ai” (Robert D. Hales, “Sauniuniga mo le Toefuataiga ma le Afio Mai Faalua: ‘E i Ou Luga Ai Pea Lo’u Lima,’” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 90-91).
O le a se mea ua tatou aoaoina mai mea musuia na tutupu i seneturi e tau atu i le soifua mai o le Perofeta o Iosefa Samita? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le upumoni lenei i le laupapa: I Lona poto e le gata mai, na saunia ai e le Atua le ala mo le Toefuataiga o le talalelei.)
E faapefea e le malamalama i le silasila mamao ma le poto e le gata o le Atua, e pei ona faapupulaina i Lana sauniuniga mo le Toefuataiga, ona fesoasoani ina ia e maua ai se faatuatua tele atu ia te Ia?
Ua faapupula mai i le talafaasolopito o le Ekalesia e faapea, e faia e le Atua Lana galuega e ala mai i tagata masani, e le atoatoa, na te musuia ma faalauteleina.
Faamanatu atu i tagata aoga e uiga i le faamatalaga a William Tyndale i se faifeau atamai: “Afai e faasaoina e le Atua lou ola mo ni tausaga se tele, o le a ou faia ia sili atu le malamalama o se tamaitiiti faifaatoaga ave palau i tusitusiga paia nai lo oe” (i le Robert D. Hales, “Sauniuniga mo le Toefuataiga,” 90). Faamalamalama atu e faapea, ina ua uma ona faasoa atu le faamatalaga lenei mai ia Tyndale, sa faamatala mai e Elder Marcus B. Nash o le Fitugafulu le tala lenei:
Ata
Marcus B. Nash
“I se tulaga faapena i le 300 tausaga mulimuli ane, na asiasi atu ai Nancy Towle, o se failauga femalagaai tautaua i le vaitaimi o le 1830, i Katelani ina ia matauina e ia lava ia tagata ‘Mamona.’ I le talanoaga ma Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia, na ia faitiona ai ma le malosi le Ekalesia.
“E tusa ai ma faamaumauga a Towle, e lei faia e Iosefa se upu seia oo ina liliu atu ia te ia ma poloaiina e tauto atu na faaali mai e se agelu ia te ia le mea e maua ai papatusi auro. Na ia tali atu ma le fiafia e faapea e lei tauto lava muamua o ia! Ina ua toilalo e faaita o ia, na ia taumafai loa e ta’ufaatauvaa o ia. ‘E te le maasiasi la i na ituaiga o taufaasese?’ sa ia fesili atu ai. “O oe, e le sili atu nai lo se tama ave palau le aoaoina o le tatou nuu!”
“Na tali filemu atu Iosefa, “Ua toe foi mai, le meaalofa, e pei o taimi muamua, i faifaiva e lei aoaoina’ [Vicissitudes Illustrated, in the Experience of Nancy Towle, in Europe and America (1833), 156, 157]” (Marcus B. Nash, “Iosefa Samita: Malosiaga Mai i Vaivaiga,” Liahona, Tes. 2017, 60).
E tusa ai ma le faamatalaga na fai atu e le failauga o Nancy Towle ia Iosefa Samita, aisea na faigata ai ia te ia ona talitonu na vaai [Iosefa] i se agelu ma sa valaauina e le Atua e avea ma se perofeta?
O le a le savali e te manatu na auina atu e le Perofeta o Iosefa Samita e ala i le faatatau atu i ‘faifaiva e le’i aoaoina” i lana tali atu ia Nancy Towle? (Pe a manaomia, faailoa atu o “faifaiva e le’i aoaoina” e faasino i uluai Aposetolo a Iesu Keriso, o nisi o i latou sa o ni faifaiva faatauvaa.)
Valaaulia ni tagata aoga se toalua e auauai e faitau leotele le 1 Korinito 1:26–29 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:1 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea ua aoao mai e nei fuaitau e faatatau i le valaauga ma le misiona faaperofeta o Iosefa Samita.
O a ni mea na e maua i nei fuaiupu e faatatau i le valaauga ma le misiona faaperofeta o Iosefa Samita?
Aisea e te manatu e valaau ai e le Alii “mea vaivai o le lalolagi” e faia Lana galuega (MF&F 124:1)?
Faaali atu le saunoaga lenei mai ia Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tagata aoga e faitau leotele: Fai i le vasega e vaavaai mo mea na aoao mai e Elder Maxwell e faaaoga ai fegalegaleaiga paitno a Peresitene Lorenzo Snow ma le Perofeta o Iosefa Samita.
Ata
Neal A. Maxwell
“Na saunoa Lorenzo Snow, sa ia maitauina nisi o lē atoatoa i le Perofeta o Iosefa Samita, ae o lana tali i ai o le, sa ofoofogia le vaaia o le auala ua faaaoga ai pea e le Alii ia Iosefa. O le vaaia o lenei mea, na faaiuina ai e faapea e Elder Lorenzo Snow—lea na faalagi mulimuli ane ma Peresitene Snow—atonu e tele atu se faamoemoe mo ia!
“O se tasi o savali maoae na tafe mai i le faaaogaina e le Alii o Iosefa Samita o ‘se tagatavaai sili ona lelei’ i aso e gata ai ua faapea ai, o loo i ai moni lava le faamoemoe mo i tatou taitoatasi! E mafai e le Alii ona valaau i tatou i o tatou vaivaiga ma faapea ona faalautele ai i tatou mo Ona faamoemoega” (Neal A. Maxwell, “A Choice Seer,” Ensign, Aug. 1986, 14).
Aisea na tuu atu ai e le maitauina o lē atoatoa o le Perofeta o Iosefa Samita ia Lorenzo Snow le faamoemoe mo ia lava?
O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai i le saunoaga a Elder Maxwell? (Atonu e mafai ona faailoa mai e tagata aooga se mataupu faavae e pei o lea: E valaau e le Alii tagata vaivai ma lē atoatoa ma faalautele i latou e faataunuu ai Ana fuafuaga.)
E mafai faapefea ona fesoasoani lenei mataupu faavae i se tasi o tauivi ma lona faatuatua ona o vaivaiga faaletagata latou te maitauina i tagata ma taitai o i ai nei ma ua mavae o le Ekalesia?
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
Ata
M. Russell Ballard
“E toatele naua tagata e manatu e tatau i taitai ma tagata o le Ekalesia ona atoatoa pe latalata foi i le atoatoa. Ae ua galo ia i latou ua lava le alofa tunoa o le Alii e faataunuu ai Lana galuega e ala i faatinoga a tagata soifua. Ua i ai i o tatou taitai ni faamoemoega silisili, ae o nisi lava taimi tatou te faia ai ni measese. E le na o mafutaga faale-Ekalesia e tupu ai lea mea, aua o le mea foi lava lea e tasi o loo tupu i a tatou mafutaga ma uo, tuaoi, ma paaga i falefaigaluega, faapea le va ma taitoalua ma aiga.
“E fai lava si faigofie o le sailiili masei i vaivaiga faaletagata o isi. Peitai, tatou te faia se measese tuga e ala i le matauina na o le natura faaletagata o le tasi ma le isi ae le mafai ona vaaia le aao o le Atua o loo galue e ala mai ia i latou ua Ia valaauina” (M. Russell Ballard, “O Le Atua o Loo i le Foeuli,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 25).
O anafea na e vaaia ai ua musuia ma faalautele e le Alii se tasi e faia Lana galuega e ui lava i vaivaiga ma lē atoatoa o lena tagata? (Mafaufau e faasoa atu sa oe lava faataitaiga. Afai e manaomia, ia lapataia tagata aoga e aua le faitioina isi pe faasoa maia ni mea e patino tele pe le faalauaiteleina.)
Faamalamalama atu i tagata aoga e faapea, o lenei kosi o le a latou suesuea ai le talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai le taimi a o laitiiti Iosefa Samita e oo i le faapaiaga o le Malumalu o Navu i le 1846. O le a latou iloa ai le auala e ausia ai e tagata masani ma lē atoatoa le galuega a le Alii a o latou maua Lona alofa tunoa ma saili e fai Lona finagalo.
Ina ia tuuina atu se vaaiga aoao puupuu o anotusi o le Au Paia: Voluma 1, faaali atu le “General Timeline of Church History Events: 1805–1846,” pe tuuina atu o se pepa e tufa atu i tagata aoga taitasi. Faailoa atu nisi o mea iloga na tutupu i le faasologa o taimi o le a aoao ai tagata aoga a o latou suesue i le voluma lenei.
Uunai tagata aoga e faitau uma le Au Paia: Voluma 1 ma ia vaavaai mo auala e galue ai le Alii e ala mai i alii ma tamaitai masani ma lē atoatoa o e e tuu atu o latou faatuatua ia te Ia ma taumafai e usitai i Lona finagalo.
Valaaulia tagata aoga e sauni mo le vasega e sosoo ai e ala i le faitauina o mataupu 1–2 o le Au Paia: Voluma 1.