“Lesona 24: Atinaega o Aoaoga Faavae i Navu,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)
“Lesona 24,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga
Lesona 24
Atinaega o Aoaoga Faavae i Navu
Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi
A o asiasi atu ia Peniamina ma Melisa Ioanesone i lo latou maota i Ramus, Ilinoi, i le aso 16 o Me, 1843, na aoao atu ai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o le ulu atu i le feagaiga fou e faavavau ma tumau o le faaipoipoga e manaomia mo le faaeaga (tagai MFF 131:1–4) ona faamauina ai lea o le ulugalii mo le faavavau. Pe a o le lua vaiaso mulimuli ane, na faamauina ai Iosefa ma Ema mo le faavavau i totonu o le Faleoloa Piliki Lanumumu a Iosefa Samita i Navu, Ilinoi. I le taimi lea, sa faaauau ai ona usitai Iosefa i le poloaiga a le Alii e faia faaipoipoga autaunonofo. Na malie Ema i ni faaipoipoga autaunonofo a Iosefa ae sa faigata ona ia taliaina lea faiga. I le taimi lea, e le’i faamaumauina ai faaaliga na maua muamua e Iosefa Samita mai le Alii e faatatau i faaipoipoga autaunonofo. O Ailama Samita, o lē sa talitonu e mafai ona ia tauanaua Ema o faaipoipoga autaunonofo sa mai le Atua, sa ia fai atu ia Iosefa e tusifaamaumau se faaaliga e uiga i faaipoipoga autaunonofo. I le aso 12 Iulai, 1843, sa faalau atu ai e Iosefa Samita le faaaliga o loo ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132, lea o loo faamalamalama mai ai mataupu faavae o le faaipoipoga e faavavau ma le faiga o faaipoipoga autaunonofo.
16 Me, 1843A o asiasi atu i Ramus, Ilinoi, na aoao atu ai Iosefa Samita e faapea, e manaomia le faaipoipoga e faavavau mo le faaeaga (tagai MFF 131).
28 Me, 1843Na faamauina ai Iosefa ma Ema Samita mo le faavavau.
Faaiuga o Iuni, 1843Sa taumafai ai leoleo e pu’e Iosefa Samita ma ave o ia i Misuri e faamasinoina ai i moliaga pepelo.
12 Iulai, 1843Sa faalau atu ai e Iosefa Samita se faaaliga e uiga i faaipoipoga e faavavau ma le faiga o faaipoipoga autaunonofo (tagai MFF 132).
Faitauga a Tagata Aoga
Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu e 40–41
Fautuaga mo le Aoaoina Atu
Ua folafola atu Iosefa Samita o le faaipoipoga e faavavau e alagatatau mo le faaeaga
Faamalamalama atu, o le tele o tapuaiga faaKerisiano i taimi o Iosefa Samita i aso nei, e talitonu i se manatu se tasi pe lua e uiga i le lagi. O le tasi o manatu o le, a mavae le oti ona avea lea o se tagata amiotonu ma se agelu e tapuai atu i le Atua ae le aafia i mafutaga faaleaiga. E tamau lenei talitonuga e faapea, o mafutaga i le lalolagi e le tumau ma e gata i le oti. O le isi manatu e faapea, e faaopoopo atu i le tapuai i le Atua, o i latou e oti e tumau pea mafutaga ma tagata o aiga ma uo. (Tagai Jed Woodworth, “Mercy Thompson and the Revelation on Marriage,” i le Revelations in Context, 282, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], po o le history.ChurchofJesusChrist.org.)
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le parakalafa lenei e aoteleina ai le mea na talanoa ai Phebe Uitilafi ma lana tane, o Uilifoti, i le 1843 a o auauna atu o ia i se misiona.
“A o malaga Uilifoti, sa tusi atu Phebe ia te ia, ma fesili i ai pe manatu o ia o le a vavaeina lo laua alofa i le faavavau. Sa ia tali mai i se solo na faailoa mai ai lona faamoemoe ia olaola pea lo laua alofa i tua atu o le tuugamau” (Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 [2018], 509–10).
Aisea e te manatu sa mananao ai tagata e toatele e pei o Phebe ma Uilifoti Uitilafi, ina ia tumau a latou mafutaga i tua atu o lenei olaga?
Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo mataupu ma aoaoga faavae i lenei lesona atoa e mafai ona fesoasoani ia i latou ia malamalama lelei ai i upumoni e uiga i mafutaga o le faaipoipoga i tua atu o lenei olaga.
Peniamina F. Ioanesone. Faamalamalama atu, o Peniamina ma lona faletua o Melisa, sa toeitiiti 17 masina talu ona faaipoipo i le taimi na asiasi atu ai le Perofeta o Iosefa Samita ia i laua i lo laua fale i Ramus, Ilinoi, ia Me 1843.
Faaali atu le tala lea na tusia e Peniamina F. Ioanesone, ma valaaulia se tagata aoga e faitaua leotele.
“I le afiafi na valaau mai ai [Iosefa Samita] ia i ma’ua ma lo’u toalua e o atu ma saofafai i lalo, ona sa manao o ia e faaipoipo i maua e tusa ai ma le Tulafono a le Alii. Sa ou faapea ai o se tala tausua, ma ou fai atu ai, ou te le toe faaipoipo i lo’u toalua seiiloga e aumoe mai o ia ia te a’u aua o a’u sa faia uma na mea i le taimi muamua. Sa ia aoaia lo’u faataalo, ma fai mai ia te au, sa le’i faataalo o ia, ma sa faapea ona faamaonia, ona sa ma tutu i luga ma faamauina” (Benjamin F. Johnson, My Life’s Review [1947], 96).
Ana faapea na malamalama lelei Peniamina i le mea na faatatau i ai le Perofeta, mata e faapefea ona ese sana tali atu i ai?
Faamalamalama atu, o William Clayton, o se tusiupu mo Iosefa Samita, sa tusifaamaumauina aoaoga a le Perofeta i le au Ioanesone e faatatau i le faaipoipoga e faavavau (tagai Matthew McBride, “Our Hearts Rejoiced to Hear Him Speak,” i le Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 279–80, po o le history.ChurchofJesusChrist.org). O nisi o na aoaoga o loo tusifaamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4.
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le faaipoipoga e faavavau.
O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou iloa mai fuaiupu 1--2 e faatatau i le taua o le faaipoipoga e faavavau i le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: Ina ia mafai ona maua le tikeri aupito maualuga o le malo selesitila, e tatau ona tatou ulu atu i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga.)
Faamalamalama atu i le matalalaga lenei o le upu fou o lona uiga o le feagaiga fou lona toefuataiina mai i lo tatou tisipenisione; o le upu faavavau o lona uiga o le feagaiga, e aofia ai ona faamanuiaga, e faavavau. Tatou te ulu atu i le feagaiga fou ma tumau faavavau o le faaipoipoga i aso nei, pe a tatou maua le sauniga o le faamauga o le faaipoipoga i totonu o le malumalu.
E mafai faapefea e le iloaina o lenei upumoni ona aafia ai le ala tatou te manatu ai i le faaipoipoga?
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Elder Pale P. Palate (1807-57) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le na vave ona ia iloa e uiga i le aoaoga faavae o le faaipoipoga e faavavau i le amataga o le 1839. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu po o fuaitau o loo faaalia ai pe na faapeī lagona o Elder Palate ina ua ia iloaina e mafai ona faavavau mafutaga o le faaipoipoga.
“O [Iosefa Samita] na ou aoaoina ai o le avā o lo’u fatafata e ono faamauina ia te a’u mo le taimi nei ma le faavavau atoa; ma o tigaalofa faamamaina ma le alofa lea e pele ai i ma’ua i le tasi ma le isi e afua mai i le punavai o le alofa paia ma faavavau. Sa mai ia te ia na ou aoaoina ai e ono mafai ona tatou atiina ae nei lagona alofa, ma tuputupu a’e ma faateleina i lea lava alofa i le faavavau atoa; o le taunuuga o a tatou faatasiga e le iu, o se fanau e pei le toatele o fetu o le lagi, po o le oneone o le matafaga. …
“Na ou alofa muamua, ae sa ou le iloa pe aisea. Ae o lenei ua ou alofa—ma se mama—o se malosi o lagona siitia ma faaeaina, lea o le a siia’e ai lo’u agaga mai lenei faavae paaa ma faalautele ai e pei o le vasa. … I se faapuupuuga, ua mafai nei ona ou alofa ma le agaga faapea foi ma le malamalama” (Autobiography of Pale P. Palate, ed. Pale P. Palate Jr. [1938], 297–98).
Na faapefea ona faatosinaina Elder Palate i le aoaoina o le aoaoga faavae o le faaipoiopoga e faavavau?
Faamalamalama atu e faapea, sa silafia e le Perofeta o Iosefa Samita, o le taimi lava e mae’a ai le Malumalu o Navu, o le a faapea loa ona avanoa le sauniga o le faamauga mo tagata agavaa uma o le Ekalesia. Ao le’i faamaeaina le malumalu na faatagaina ai e le Alii ia Iosefa e aoao atu le aoaoga faavae o le faaipoipoga e faavavau i ni nai tagata faamaoni o le Ekalesia ma faamauina faatasi i latou. I le aso 28 o Me, 1843, na faamauina ai Iosefa ma Ema mo le faavavau i totonu o se potu pito i luga o le Faleoloa Piliki Lanumumu i Navu.
Ua faalau atu e Iosefa Samita le faaaliga i faaipoipoga e faavavau ma faaipoipoga autaunonofo
Faamatala atu e faaopoopo i le aoao atu e faatatau i le faaipoipoga e faavavau, sa faaauau foi e le Perofeta o Iosefa Samita ona aoao atu nisi o tagata o le Ekalesia e uiga i faaipoipoga autaunonofo. Faamanatu atu i tagata aoga e faapea, sa usitai lava Iosefa ma le musuā i le poloaiga a le Alii e fai faaipoipoga autaunonofo i le mavae ai o lapataiga faisoo mai se agelu (tagai “Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; tagai foi i le lesona 21). O le faia e Iosefa o faaipoipoga autaunonofo sa faigata ia te ia lava ma mo lona faletua o Ema. Na malie atu Ema i ni isi o faaipoipoga autaunonofo a Iosefa ae sa faigata ia te ia ona taliaina lea faiga. Ia Iulai 1843, na ofo atu ai le uso o le Perofeta o Ailama e talanoa ia Ema e taumafai ai e tauanau o ia i le moni o le mataupu faavae o le faaipoipoga autaunonofo. I le taimi lea, sa le’i faamaumauina ai le faaaliga na maua muamua e Iosefa Samita mai le Alii e faatatau i faaipoipoga autaunonofo (tagai William Clayton, affidavit, Salt Lake City, Utah Territory, Feb. 16, 1874, i le Affidavits about Celestial Marriage, Church History Library, Salt Lake City).
Fai atu i tagata aoga e sue le mataupu e 41 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le itulau e 502, e amata atu i le parakalafa o loo amata i le, “I le taeao o le …” ae faaiu i le parakalafa i le itulau e 503 o loo amata i le “Ina ua uma Iosefa …’” Fai atu i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le mea na faaali mai e le Alii e uiga i le feagaiga o le faaipoipoga. Faamatala atu, o lenei faaaliga o loo tusifaamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132.
O le a se mea e manaomia ina ia faaauau ai se faaipoipoga i tua atu o le oti? (E ao ona faaipoipoina se ulugalii e ala i le pule tatau o le perisitua, e ao ona faamauina la laua feagaiga e le Agaga Paia o le Folafolaga, ma e ao ona laua tumau faamaoni i a laua feagaiga [tagai MFF 132:19]).
O a ni faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e faia nei tulaga manaomia? (O le a latou maua faamanuiaga o le faaeaga, lea e aofia ai le avea e pei o le Aua ma maua se alualu i luma e faavavau [tagai MFF 132:19–20].)
E tusa ai ma le faaaliga lenei na tuuina mai i le Perofeta o Iosefa Samita, o a nisi o mafuaaga na mafua ai ona poloaiina e le Alii ia faaipoipoga autaunonofo? (Ina ia tausia ai ni fanau i ni aiga amiotonu ma aumaia ai lo latou faaeaga [tagai MFF 132:63]. Faailoa atu o isi mafuaaga mo faaipoipoga autaunonofo na ta’ua i le faaaliga e aofia ai le “fuataiga o mea uma” [tagai MFF 132:40, 45] ma ia tuuina atu ai se ala mo le Au Paia e tofotofoina ai pe suesueina, e pei foi o Aperaamo [tagai MFF 132:51].)
Valaaulia nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le itulau e 504 o le Au Paia: Voluma 1, e amata atu i le parakalafa o loo amata i le “Na toe foi Ailama …” ae faaiu i le parakalafa o loo amata i le “Na fetagisi Iosefa ma Ema …” Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Ema ina ua faaali atu e Ailama le faaaliga ia te ia.
Aisea e te manatu e taua ai le taofi o le tatou faamasinoina o Ema Samita mo lana tali atu i le faiga o faaipoipoga autaunonofo?
Faaali atu le manatuaga lenei a Helen Mar Kimball Whitney, o lē sa faamauina i le Perofeta, ma valaaulia se tagata aoga e faitauina leotele:
“Na saunoa mai le Perofeta e faapea, o le faiga o le [faaipoipoga autaunonofo] o le a avea ma tofotofoga aupito sili ona faigata o le a maua e le Au Paia e tofotofo ai o latou faatuatua” (Helen Mar Whitney, “Scenes and Incidents in Nauvoo,” Woman’s Exponent, Nov. 1, 1881, 83).
Faamalamalama atu, o le faaipoipoga autaunonofo sa o se poloaiga na faigata ona usitaia e le toatele, ma sa folafola atu e le Perofeta o Iosefa Samita ia i latou o e sa talosagaina e ola ai, afai latou te sailia se faamaoniga faaleagaga e faapea o faaipoipoga autaunonofo sa poloaiina mai e le Atua, o le a faapea ona latou maua.
Vaevae tagata aoga a i ni vaega toalaiti, ma tuu atu ia i latou kopi o le pepa e tufa atu o loo i le lesona, “O Molimau o Faaipoipoga Autaunonofo Sa Poloaiina e le Atua.” O le pepa e tufa atu lenei, o loo i ai ni tala mai ia Phebe Woodruff, Zina Diantha Huntington Young, ma Lorenzo Snow, o i latou uma ia na aafia i le poloaiga ia faia faaipoipoga autaunonofo. Fai atu i tagata aoga e faitau faatasi ia tala ma talanoa i a latou tali i fesili o loo i le pepa ua tufa atu.
A ua uma loa ia talanoaga a tagata aoga, valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou tali i fesili o loo i le pepa ua tufa atu.
O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai nei tagata taitoatasi e uiga i mea e mafai ona tatou faia pe a tatou feagai ma ni fesili faigata e uiga i aoaoga po o le talafaasolopito o le Ekalesia? (E mafai ona ta’u mai e tagata aoga se mea e talitutusa ma lenei: A o tatou saili ma le agaga tatalo le taitaiga a le Alii, o le a Ia faamanuia i tatou i faamautinoaga ia o le a faapea ona fesoasoani tatou te agai ai i luma ma le faatuatua.)
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
Ata
Neil L. Andersen
“E le faamalosia lava e le faatuatua se tali i fesili uma ae saili e le faatuatua le faamautinoaga ma le lototele e agai atu ai i luma, ma le iloaina i nisi taimi, ‘Ou te le iloaina mea uma, ae ua lava lo’u iloa e agaigai atu ai pea i le ala o le avea ai ma soo’” (Neil L. Andersen, “O Le Faatuatua E Le Tupu Faafuasei, ae e ala i Filifiliga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 66).
E mafai faapefea ona aoga lenei faamatalaga i se tagata o loo i ai ni fesili e uiga i le faiga o faaipoipoga autaunonofo i le popofou o le Ekalesia?
Faamalamalama atu, o le faiga o faaipoipoga autaunonofo sa iu lava ina le toe faaauauina o le tali i se faaaliga na tuuina mai ia Peresitene Uilifoti Uitilafi (tagai Folafolaga Aloaia 1). E ui ina e le o talosagaina i tatou e ola i le tulafono o le faaipoipoga autaunonofo i aso nei, e taua le tatou maua o se faamautinoaga sa mulimuli Iosefa Samita i le finagalo o le ALii ina ua ia usitaia ma aoaoina atu lenei poloaiga faigata.
Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Neil L. Andersen:
Ata
Neil L. Andersen
“O fesili e faatatau i le Perofeta o Iosefa Samita e le o ni mea fou. … I a i latou e faatuatua o e o vaavaai atu i tioata lanu o le seneturi e 21, ma fesiligia faamaoni mea na tutupu po o saunoaga a le Perofeta o Iosefa mai le toetoe 200 tausaga talu ai, sei ou faasoa atua ni fautuaga faaleuo: Mo le taimi nei, tuu ia lo tatou faamasinosino ia Uso Iosefa! I se aso i le lumanai, o le a sili atu ma le faa 100 le tele o faamatalaga e te maua i lo mea e te mauaina pe a tuufaatasi sailiiliga uma o le aso, ma o le a oo mai mai lo tatou Tama oi le Lagi e silafiaina mea uma. Mafaufau i le aotelega o le soifuaga o Iosefa—na fanau mai i le mativa ma e itiiti lava lona a’otauina faaleaoaoga, ae sa le’i atoa le 90 o aso, na ia faaliliuina ai le Tusi a Mamona. E faitau fiasefulu o afe alii ma tamaitai faamaoni ma tuuto ua taliaina le pogai o le Toefuataiga. I le 38 o [ona] tausaga sa faamaufaailogaina ai e Iosefa lana molimau i lona toto. Ou te molimau atu o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua. Faamautu la’ia o le mea lenei i lou mafaufau, ma agai i luma!” (Neil L. Andersen, “O Le Faatuatua E Le Tupu Faafuasei, ae e ala i Filifiliga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 66).
Aisea e te manatu e taua ia i tatou ona faamautu i o tatou mafaufau o Iosefa Samita o se perofeta musuia a le Atua?
O a nisi o mea e mafai ona tatou faia e faamalosia ai lo tatou faatuatua i le valaauga faaperofeta ma le misiona a Iosefa Samita?
Na faapefea ona fesoasoani lau molimau ma le faamautinoaga i le misiona faaperofeta a Iosefa Samita, e te agai ai i luma ma le faatuatua pe a e fetaia’i ma ni fesili faigata?
Molimau atu o Iosefa Samita sa o se perofeta musuia a le Atua o lē sa faamaoni i poloaiga a le Alii. Faamalosiau i tagata aoga e saili a latou lava faamaoniga mai le Alii ina ia mafai ona latou agai i luma ma le faatuatua.
Valaaulia tagata aoga e sauni mo le isi vasega i le faitauina o mataupu 42-43 o le Au Paia: Voluma 1.
Ata
pepa e tufa atu O Molimau o Faaipoipoga Autaunonofo Sa Poloaiina e le Atua