‘Inisititiuti
Lesson 2: ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá


“Lēsoni 2: ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 2,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 2

ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá

Talateú mo e Fakahokohoko ‘o e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he kei talavou ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne feinga ke mahino kiate ia ʻa e meʻa ke fai ke ne maʻu ai ʻa e fakamoʻuí pea ko e siasi fē ʻoku totonu ke kau ki aí. Lolotonga ʻene lau e Tohi Tapú, naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke kole ki he ʻOtuá ha fakahinohino. ʻI he taimi ne lotu ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he vaoʻakau ofi atu ki hono ʻapí, naʻe hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ʻo folofola kiate ia. Hili hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita e mata meʻa-hā-mai ko ʻení, naʻá ne fakapapauʻi ai hono moʻoní neongo naʻe fili e niʻihi kehé ke nau taʻetui kiate ia mo fakatangaʻi ia (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27).

ʻAho 23 ʻo Tīsema, 1805Naʻe fānauʻi ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi Veamoni.

Faʻahitaʻu Momoko ʻo e 1816–17Naʻe hiki ai e fāmili ʻo Siosefa Sāmitá ki Palemaila, Niu ʻIoke.

Fakafuofua ki Sānuali ʻo e 1819Naʻe hiki ai e fāmili ʻo Siosefa Sāmitá ki ha faama ʻi Manisesitā, Niu ʻIoké.

Faʻahitaʻu Failau ʻo e 1820Naʻe mamata mo fefolofolai ai ʻa Siosefa Sāmita mo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAló, Sīsū Kalaisi.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻonioní 1, Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 1–2

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku fekumi ʻa Siosefa Sāmita ke mahino kiate ia ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke fai ke ne maʻu ai ʻa e fakamoʻuí pea ko e siasi fē ʻoku totonu ke kau ki aí

Hiki e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé: Fakafetauʻilea mo e moveuveu ʻo e ngaahi fakakaukaú.

  • Ko e hā e ngaahi fakakaukau pe ʻīmisi ʻoku haʻu ki hoʻo ʻatamaí mei he kupuʻi lea “fakafetauʻilea mo e moveuveu ʻo e ngaahi fakakaukaú”?

Kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e ngaahi fakakikihi naʻe fanongo ai ʻi heʻene ʻi he vahaʻa taʻu motuʻa ʻo e 12 mo e 14 (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:9–10).

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo e founga ʻoku kau ai ʻa e kakaí ʻi he fakafetauʻileá mo e moveuveu ʻo e ngaahi fakakaukaú ʻi hotau kuongá ni?

  • Ko e hā ha founga ʻoku fakafaingataʻaʻiaʻi ai ʻe he fakafetauʻilea mo e moveuveu ko ʻeni ʻo e ngaahi fakakaukaú, ʻa hono maʻu pe ʻilo ko ia ʻo e moʻoní?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau kumi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mo ha ngaahi tokāteline ʻi heʻenau ako fekauʻaki mo e fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he moʻoní ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ke nau maʻu mo ʻilo ai ʻa e moʻoní.

Fakaʻaliʻali ʻa e mape ko ʻení, “Tokelau Hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití.”

ʻĪmisi
mape ʻo e tokelau hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Fakamatalaʻi ange ʻi he kei taʻu 11 ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe ʻunu hono fāmilí mei Veamoni ki Palemaila, Niu ʻIoke. Hili mei ai ha taʻu ʻe taha nai, naʻe palani ʻa e fāmili Sāmitá ke nau fakatau ha konga ʻapi vaotā ʻeka ʻe teau ʻi Manisesitā, ʻi he fakatonga ʻo Palemailá. Naʻe fakamāʻopoʻopo ʻe he fāmilí ʻa e konga ʻapí ke faamaʻi pea faifai ʻo nau langa he konga kelekelé ha fale ʻakau papa. (ʻE lava ke ke fakaʻaliʻali ange ʻa e laʻitā ʻo e fale papa toe langa foʻou ʻo e fāmili Sāmitá.)

ʻĪmisi
Fale ʻakau papa ʻa e fāmili Sāmitá

Fakamatalaʻi ange ʻi he vahefonua naʻe nofo ai ʻa e fāmili Sāmitá, “naʻe fuʻu lahi ʻa e ngaue ʻa e loto ʻo e kakaí … ʻi he tefito [ʻo e] lotú” ʻi he kei talavou ʻa Siosefa Sāmitá (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:5). Fakaʻaliʻali ange ʻa e lea ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) naʻe lekooti ʻi hono hisitōlia he taʻu 1832, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“ʻI heʻeku taʻu hongofulu mā uá nai ia, naʻe fakaʻau ke mātuʻaki nofo ʻeku tokangá ʻi he ngaahi hohaʻa mahuʻinga taha fekauʻaki mo e lelei ʻo hoku laumālie taʻefaʻamaté. …

“… Ne u fakalaulauloto ki ha ngaahi meʻa lahi ʻi hoku lotó fekauʻaki mo e tūkunga ʻo e māmani ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ko e ngaahi fekeʻikeʻí mo e ngaahi ʻā vahevahé, ko e fai angahalá mo e anga fakalieliá, pea mo e fakapoʻuli naʻá ne liliu e fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe fakaʻau ke toe hohaʻa ange ʻeku fakakaukaú, koeʻuhí ne u ongoʻi halaia ʻi heʻeku ngaahi angahalá. … Ne u ongoʻi ke u mamahi koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá pea mo e ngaahi angahala ʻa e māmaní” (“Joseph Smith’s Accounts of the First Vision,” Circa Summer 1832 History, josephsmithpapers.org).

Fakamatalaʻi ange naʻe poupouʻi ʻa Siosefa ʻi he hohaʻa naʻá ne maʻu fekauʻaki mo hono laumālié ke ʻalu ai ki he ngaahi fakataha ʻa ha ngaahi tui fakalotu kehekehe ʻi he taʻu hoko ʻe ua ʻo ʻene moʻuí.

  • Naʻe tokoni fēfē e ngaahi tui ʻa e ngaahi siasi fakalotu kehé ki he puputuʻu ʻa Siosefa Sāmitá? (Kapau ʻe fie maʻu, ʻe lava foki ke vakai e kau akó ki he Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:5–10.)

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 1 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, naʻe fekumi fēfē ʻa Siosefa ki he moʻoní ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tui fakalotu kehekehé ʻo ne iku maʻu ai ha aʻusia mahuʻinga ʻi he folofolá?

ʻE lava ke ke fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā B. H. Lōpeti (1857–1933) ʻo e Kau Fitungofulú, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
ʻEletā B. H. Roberts

“Naʻe fakahoko ʻe Faifekau. Leine ʻo e siasi Metotisí ha malanga ʻi he kaveinga ‘Ko e hā ʻa e siasi ʻoku totonu ke u kau ki aí?’ Naʻá ne lau ai ʻa e [Sēmisi 1:5]. …

“Naʻe fakatupu ʻe he lea ʻo e veesi folofolá ha fifili lahi ʻi he fakakaukau ʻa [Siosefa Sāmitá]. Naʻá ne lau ia ʻi heʻene foki ki ʻapí, mo fakalaulauloto lahi ki ai” (B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:52–53; vakai foki, Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, 12–13).

Vahevahe e kau akó ke nau tautau toko ua pe ki ha fanga kiʻi kulupu iiki. Kole ange ke nau ako ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11–16 mo honau ngaahi hoá pe kulupú, ʻo kumi e ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa Siosefa Sāmitá ʻa ia ʻe ala tokoni ki heʻetau fekumi ki he moʻoní. Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e meʻa ʻoku nau maʻú.

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke ako mo aleaʻi ai ʻa e veesi 11–16, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau lipooti ha tefitoʻi moʻoni ne nau maʻu. ʻI heʻenau fai iá, fakakaukau ke kole kiate kinautolu ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he tefitoʻi moʻoní ʻi heʻetau fekumi ki he moʻoní.

Kapau he ʻikai ʻilo ia ʻe he kau akó, fakamahinoʻi ange ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻoku akoʻi ʻi he Sēmisi 1:5 (hangē ko hono lekooti ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11): Kapau te tau kole ki he ʻOtuá, te Ne foaki mai ʻa e potó ʻoku tau fekumi ki aí. Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Henelī B. ʻAealingi

“He ʻikai feʻunga ʻa e fakamaau mo e fakakaukau poto ʻa e tangatá ke maʻu ai ha tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí. ‘Oku tau fie maʻu ʻa e fakahā mei he ʻOtuá” (Henry B. Eyring, “Continuing Revelation,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 70).

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo faitāpuekina ai koe ʻi hoʻo ʻilo te ke lava ʻo kole ki he ʻOtuá mo maʻu ʻa e potó ʻo fakafou ʻi he fakahaá?

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau kole ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku nau fie maʻu ai ha poto mo ha fakahaá.

Naʻe hā ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, kia Siosefa Sāmita ko ha tali ki heʻene lotú.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he lau leʻolahi mei he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17–19. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi ʻa e founga naʻe tali ai e lotu ʻa Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni te tau lava ʻo maʻu mei he veesi 17–19? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi mooni ʻe niʻihi, kau ai e ngaahi meʻá ni: Naʻe hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita mo fefolofolai mo ia. Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Vakai ki he kupuʻi lea “Fakafetauʻilea mo e moveuveu ʻo e ngaahi fakakaukaú” ʻi he palakipoé.

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻilo ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ke tau ikunaʻi ʻa e puputuʻu ʻoku tupu mei he fakafetauʻileá mo e moveuveu ʻo e ngaahi fakakaukaú ʻi hotau kuongá?

Fakamatalaʻi ange, makehe mei he talanoa ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa ia ne lekooti ʻi he 1838 pea pulusi kimui ange ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōliá, naʻe lekooti foki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakamatala ʻi hono hisitōlia ʻi he 1832, tala-kae-tohi ha fakamatala ʻi heʻene tohinoá he 1835, pea tala-kae-tohi mo ha fakamatala ʻe taha ʻi he 1842 ʻi ha tohi naʻe fakataumuʻa ki ha ʻetita nusipepa ko hono hingoá ko Sione Ueniueefi. ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi fakamatala kehe ʻe nima ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí naʻe lekooti ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siosefa Sāmitá (vakai, “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

Fakaʻaliʻali ange ʻa e fakamatala ko ʻení, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

“ʻOku faitatau pē ʻa e talanoa ʻo e ngaahi fakamatala kehekehe ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, neongo ʻenau kehekehe he meʻa ʻoku fakamamafaʻí mo e fakaikiikí. ʻOku ʻamanaki ʻa e kau faʻu hisitōliá, ko e taimi ko ia ʻoku toe talanoaʻi ai ʻe ha tokotaha fakafoʻituitui ha aʻusia ʻi ha ngaahi tūkunga lahi ki ha kakai kehekehe, ʻi ha ngaahi taʻu lahí, ʻe fakamamafaʻi ʻe he fakamatala takitaha ʻa e ngaahi konga ʻo e aʻusiá mo ʻi ai ha ngaahi fakaikiiki makehe. ʻIo, ʻoku ʻi ai ha ngaahi faikehekehe tatau ʻi he ngaahi fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ʻi he fakamatala fakafolofola ki he mata-meʻa-hā-mai ʻa Paula ʻi he hala ki Tāmasikusí mo e aʻusia ʻa e Kau ʻAposetoló ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú. Neongo ʻa e ngaahi faikehekehé, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku faitatau kotoa ai ʻa e ngaahi fakamatala ki he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. Kuo maʻu hala ha niʻihi ʻo tala ko ʻene kehekehe pē hono toe talanoaʻi ʻo e foʻi talanoá, ko e fakamoʻoni ia ʻoku loi. ʻOku ʻikai ke pehē ia, ʻoku hanga ʻe he lekooti ʻoku mohu fakahisitōliá ʻo ʻai ke tau lava ʻo ako lahi ange ki he meʻa mahuʻingá ni ʻi ha meʻa ne tau mei malava kapau naʻe siʻi pē hono fakamatalá” (“First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

Ke tokoni ke mahino ange ki he kau akó ʻa e aʻusia ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene mamata mo fefolofolai mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, vahevahe e kalasí ki ha ngaahi kulupu ʻe tolu, pea ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e lauʻipepa tufa ko ʻení, “Ngaahi Fakamatala Kehe ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí Meia Siosefa Sāmita.” Vahe ki he kulupu takitaha ke nau ako ha taha ‘o e ngaahi fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ‘i he lauʻipepa tufá, ʻo kumi ha ngaahi fakamatala fakaikiiki ʻoku tokoni ke mahino lahi ange kiate kinautolu ʻa e meʻa ne hoko ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi e ngaahi fakaikiiki ʻoku mahuʻinga kiate kinautolú.

Ngaahi Fakamatala Kehe ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí Naʻe Fakahoko ʻe Siosefa Sāmitá

Hisitōliá, Fakafuofua ki he Faʻahitaʻu Māfana ʻo e 1832

ʻĪmisi
Vaoʻakau Tapú

“Ne u tangi ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, he naʻe ʻikai mo ha toe feituʻu te u lava ʻo maʻu mei ai ha ʻaloʻofa. Pea naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻeku tangi ʻi he toafá, pea lolotonga ʻeku ui ki he ʻEikí, ʻi heʻeku taʻu hongofulu mā onó, naʻe ʻi ai ha pou maama naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he maama ʻo e hoʻatā mālié, ʻa ia naʻe maliu hifo mei ʻolunga ʻo nofo ʻiate au. Naʻe fonu ʻiate au ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, pea naʻe fakaava ʻe he ʻEikí e ngaahi langí kiate au peá u mamata ki he ʻEikí.

“Pea naʻá Ne folofola mai kiate au ʻo pehē, ‘Siosefa ko hoku foha, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá. ʻAlu ʻi ho halá, ʻaʻeva ʻi heʻeku ngaahi fonó pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú. Vakai, ko au ko e ʻEiki nāunauʻiá. Na‘e tutuki au maʻá e māmaní ke lava ʻe kinautolu kotoa ʻe tui ki hoku hingoá ʻo maʻu ‘a e mo’ui ta‘engatá. Vakai, ʻoku nofo ʻa e māmaní ʻi he angahalá ʻi he taimí ni, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻe fai lelei, ʻikai, hala ha taha. Kuo nau tafoki mei he ongoongoleleí pea ʻikai tauhi ʻeku ngaahi fekaú. ʻOku nau ʻunu ofi mai kiate au ʻaki honau loungutú, ka ʻoku mamaʻo honau lotó meiate au. Pea ʻoku fakalalahi ʻeku houhau ki hoku kakai ʻi he māmaní, ke ʻaʻahi kiate kinautolu ʻo fakatatau mo honau anga taʻe fakaʻotuá pea ke fakahoko ʻa ia kuo lea ʻaki ʻe he ngutu ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Vakai, ʻoku ou haʻu vave, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻo kau kiate aú, ʻi he langí, kuó u kofu ʻaki ʻa e nāunau ʻo ʻeku Tamaí.’

“Naʻe fonu hoku laumālié ʻi he ʻofa, pea ne u fiefia ai ʻi he nēkeneka moʻoni ʻi ha ngaahi ʻaho lahi.”

Tohinoa, ʻaho 9–11 ʻo Nōvema, 1835

“Ne u ui ki he ʻEikí ʻi ha lotu tāumaʻu. Naʻe hā mai ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú. Naʻe nofo hifo ia ʻiate au mo fakafonu au ʻaki ha fiefia ʻoku ʻikai lava ke faʻa fakamatalaʻi. Na‘e hā mai ha tokotaha ʻi he lotolotonga ‘o e pouafí, ʻa ia na‘e kāpui ia ka naʻe ʻikai vela ha meʻa. Naʻe toe hā mai mo ha tokotaha kehe ʻo tatau mo e ʻuluakí. Na‘á ne pehē mai kiate au, ʻKuo fakamolemole‘i hoʻo ngaahi angahalá.’ Naʻá ne fakamoʻoniʻi mai kiate au ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻalo ʻo e ʻOtuá. Pea naʻá ku mamata ki ha kau ʻāngelo tokolahi ʻi he mata meʻa-hā-mai ko ʻení.”

“Hisitōlia ʻo e Siasí” ʻAho  1 ʻo Māʻasi, 1842 (Tohi ʻa Ueniuēfí)

“Ne u ʻalu ki ha potu lilo ʻi ha vaoʻakau pea kamata ke u ui ki he ʻEikí. Lolotonga ʻeku kole tāumaʻu fakamātoató, naʻe toʻo ʻeku fakakaukaú mei he ngaahi meʻa naʻá ne takatakaiʻi aú, pea ne u tofanga ʻi ha mata meʻa-hā-mai fakalangi ʻou mamata ki ha toko ua nāunauʻia naʻá na tatau tofu ‘i he fōtungá, mo hona angá, na‘e ʻākilotoa ʻe ha maama ngingila naʻe ngingila ange ʻi he laʻā ʻo e ho‘atā mālié. Na‘á na fakahā mai kiate au naʻe tui ʻa e ngaahi siasí kotoa ki ha ngaahi tokāteline hala, pea ʻoku hala hanau taha ʻe lau ʻe he ‘Otuá ko hano siasi mo e puleanga. Pea na‘e fekauʻi mahino au ke ‘ʻoua naʻá ku muimui kiate kinautolu,’ ʻi he taimi tatau pē naʻá ku maʻu ha tala‘ofa ʻe fakaʻilo mai kiate au ʻa e kakato ‘o e ongoongoleleí ʻi ha taimi ʻi he kaha‘ú.”

(“Joseph Smith’s Accounts of the First Vision,” josephsmithpapers.org.)

ʻĪmisi
Lauʻipepa tufa: Ngaahi Fakamatala Kehe ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí Naʻe Fakahoko ʻe Siosefa Sāmitá

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke nau akó, fakaafeʻi ha kau ako mei he kulupu takitaha ke nau lipooti ki he kalasí ʻa e meʻa ne nau maʻú.

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi fakaikiiki mei he ngaahi fakamatala kehekehe kuo tau aleaʻí ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e aʻusia ʻa Siosefa Sāmita ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí?

  • Fakatatau ki he ngaahi fakamatala ko ʻení, naʻe tokoni fēfē e pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí kia Siosefa kau ki he ngaahi meʻa naʻe tokanga ki ai fekauʻaki mo e tuʻunga lelei ʻa hono laumālié?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení mo fakakaukau ke lekooti ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau tohinoa akó:

  • Naʻá ke ʻilo fēfē naʻe mamata mo fefolofolai ʻa Siosefa Sāmita mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha founga kuo liliu ai hoʻo moʻuí ʻi hoʻo fakamoʻoni ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe taha pe tokolahi ange ke vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí kapau ʻoku nau ongoʻi fiemālie ke fai ia.

ʻOku fakapapauʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Fakamatalaʻi ange naʻe ‘ikai tali ‘e ha faifekau mo ha niʻihi kehe ʻi he kolo ʻo Siosefa Sāmitá ʻene fakamoʻoní pea nau fakatangaʻi ia ʻi he taimi naʻá ne fakamatala ai fekauʻaki mo e mata meʻa-hā-mai naʻá ne aʻusiá (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:21–23).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:24–25 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e tali ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻe fili ai e kakaí ke nau taʻe tui ki heʻene fakamoʻoní. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi e ngaahi kupuʻi lea ʻoku mahuʻinga kiate kinautolú.

  • Ko e kupuʻi lea fē ʻi he veesi 24–25 ʻoku mahuʻinga kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá ʻi heʻene tauhi maʻu ʻene fakamoʻoní? (ʻE lava ke maʻu ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku moʻoni ʻa e ʻilo ʻoku tau maʻu mei he ʻOtuá neongo ʻoku fakafisingaʻi ia ʻe he māmaní. Te tau lava ʻo fili ke tauhi maʻu ʻetau fakamoʻoní neongo kapau ʻoku fehiʻanekinaʻi mo fakatangaʻi ai kitautolu. ʻOku tau fakatupu houhau ki he ʻOtuá mo fakatupu malaʻia kiate kitautolu kapau he ʻikai ke tau tauhi maʻu ʻetau fakamoʻoni kuó Ne foaki kiate kitautolú.)

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻi ai ha kakai he kuongá ni ʻo hangē ko e kuonga ʻo Siosefa Sāmitá, ʻa ia ʻoku nau feinga ke fakasiʻia e moʻoni ʻo e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) fekauʻaki mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia.

ʻĪmisi
Kōtoni B. Hingikelī

“Naʻe laka hake he senituli ʻe taha mo e kongá ʻa e feinga ha ngaahi fili, kau fakaanga, mo ha niʻihi ko ha kau ako mataotao ʻi heʻenau moʻuí kotoa, ke fakaʻikaiʻi ʻa e moʻoni ʻo e mata meʻa-hā-mai ko iá. Ko e moʻoni, he ʻikai mahino ia kiate kinautolu. ʻOku mahino kiate kitautolu e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá. Kuo teʻeki ha meʻa ʻe ala mafakatataua hono mahuʻingá ki ai talu mei he haʻelea ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa e māmaní ʻi he matelié. Kapau ne ʻikai ia ʻi heʻene hoko ko ha makatuʻunga ʻo ʻetau tuí mo e lotú, he ʻikai ke tau maʻu ha meʻa. ʻI heʻetau maʻu iá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e meʻa kotoa pē.

“Kuo lahi ha ngaahi meʻa kuo tohi, lahi mo ha ngaahi meʻa ʻe tohi, ko ha feinga ke fakahalaʻi ia. … Ka ko e fakamoʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia naʻe aʻusia ʻe ha kakai tokolahi fau ʻi he kotoa ʻo e ngaahi taʻú talu mei heʻene hokó, ne nau fakamoʻoni ai ʻoku moʻoni ia, naʻe hoko ia kia Siosefa Sāmita ʻo hangē ko ʻene fakamatalá” (Gordon B. Hinckley, “Four Cornerstones of Faith,” Ensign, Feb. 2004, 5).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá ko ha “makatuʻunga” ʻo ʻetau tuí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau tauhi maʻu ai pē ʻetau fakamoʻoni ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau ngāueʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 3–4 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.

ʻĪmisi
Lauʻipepa Tufa: Ngaahi Fakamatala Kehe ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí Naʻe Fakahoko ʻe Siosefa Sāmitá

Paaki