Seminare
Iakopo 3


Iakopo 3

O Upu Tatou Te Tautatala Ai

Ata
O tamaitai talavou e toatolu o loo ataata ma taliē faatasi.

O upu tatou te tautatala ai e i ai le mana. E mafai ona e mafaufau i ni aafiaga i lou olaga na e lagonaina ai le mana o upu, a le mo le lelei po o le leaga? I lana tusi, na aoao mai ai e Iakopo le taua o le puleaina o a tatou upu. O lenei lesona ua faamoemoeina e fesoasoani ia te oe e iloilo ai upu e te tautala ai ma pe o faapefea ona aafia ai au taumafaiga e avea atili e faapei o le Faaola.

O le mana o upu

Vaai i ata o loo i lalo ma vaai faalemafaufau i le talanoaga atonu o loo faia e tagata taitoatasi. Mafaufau i le aafiaga e mafai ona i ai i upu tatou te faalogo i ai ma faaaoga.

Ata
Ua finau se tina ma lana tama tama talavou a o la tutu i le latou umukuka.
Ata
O se tamaitai talavou ma lona tina o loo faaaogaina se tapeleti ma mau atonu o suesue ma faia se talanoaga.
  • O le a se mea mulimuli e mafai ona e manatua sa fai atu ai se tagata ia te oe sa fesoasoani pe faatiga ia te oe?

  • O le a se mea mulimuli na e fai atu ai i se tasi na faamalosia pe faamalosiauina ai i latou?

Mafaufau pe na e faia se tala talu ai nei atonu na i ai se aafiaga le lelei i se tasi. A o e suesue i aoaoga a Iakopo, vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani e te malamalama lelei ai i le mana o upu. Gauai atu i lagona, mafaufauga, ma uunaiga e faaosofia ai oe e tautala atili e faapei o le Faaola.

O le laulaufaiva e pei o le …

Sa faamamafa mai e Iakopo le mana o upu tatou te faalogo ma tautatala ai ma faatusatusa le laulaufaiva i le tele o mea eseese. Faitau le Iakopo 3:2–12, ma vaavaai po o le a le mea na faatusa i ai e Iakopo le [laulaufaiva]. Tusi se ata faigofie o se tasi pe lua o faatusatusaga a Iakopo i lau api faamaumau mo suesuega, ma mafaufau loloto pe mafai faapefea ona pei a tatou upu o mea o loo e tusia ata.

Faitau le lisi lenei e vaai ai pe na e tau i faatusatusaga lava ia.

  • O se faagutu. Iakopo 3:2–3, 5. O se faagutu (tagai i le fuaiupu 3) o se fasi uamea laitiiti e tuu i totonu o le gutu o se solofanua lea e faamau i fusi o le faagutu, e mafai ai e se tagata tietie solofanua ona faatonutonu le mea e alu i ai le solofanua.

  • O se foeuli. Iakopo 3:4–5. O se foeuli (tagai i le fuaiupu 4) e faatonutonuina le tapili o se vaa, lea e uliina pe liliuina le vaa.

  • O se afi. Iakopo 3:5–6. O le “vao laau” e faasino i se vaomatua (tagai i le fuaiupu 5, vaefaamatalaga e).

  • O se meaola e le’i faalataina. Iakopo 3:7–8.

  • Mea oona. Iakopo 3:8.

  • O se vaipuna ma se laau o le mati. Iakopo 3:10–12.

1. Tali fesili nei i totonu o lau api faamaumau suesuega:

  • E mafai faapefea e nei faatusatusaga ona fesoasoani ia i tatou e malamalama lelei ai i le mana o upu tatou te faalogo ma tautatala ai?

  • O a isi faatusatusaga e mafai ona e faaopoopoina e faamatala ai le aafiaga o upu tatou te tautatala ai?

E faatatau i aoaoga mamana a Iakopo, na faasoa mai ai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea nei:

Ata
Atatosi Aloaia o Elder Jeffrey R. Holland. Na pueina ia Ianuari 2018.

E mautinoa lava e le o faapea mai Iakopo o o tatou laulaufaiva e tumu i le agasala i taimi uma pe o mea uma foi tatou te tautatala ai e “tumu i le mea oona e oti ai.” Ae e manino lava lona uiga, o ni isi mea tatou te tautatala atu ai e ono faataumaoi, e oona foi—ma o se tuua’iga matuia lena mea mo se tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai! O le leo e tuuina atu ai le molimau faamaoni, e momoli atu ai le tatalo naunautai, ma lagiina ai viiga o Siona e mafai ona avea ma leo lava e tasi e otegia ma faitio ai, faamaasiasi ma faamamasagia ai, faatiga ma faatamaia ai le agaga o oe lava faapea foi isi i le gasologa. …

… Sei o tatou taumafai ina ia avea o ni alii ma ni tamaitai “atoatoa” ia le itiiti ifo nai i le ala lenei e tasi i le taimi nei—e ala i le le faatiga lava i se upu po o i se isi tulaga lelei atu e faaupu ai, e ala i se gagana fou, le gagana lea a agelu. O a tatou upu, e faapei foi o a tatou amioga, e ao ina tumu i le faatuatua ma le faamoemoe ma le alofa mama, … e matua manaomia lava i le lalolagi i aso nei. Faatasi ai ma na upu, e tautalagia i lalo o le uunaiga a le Agaga, e mafai ai ona faamātū i loimata, e mafai ona faamaloloina loto, e mafai ona siitiaina olaga, e mafai ona toe faafoi mai le faamoemoe, e mafai ona faatumau le loto mautinoa.

(Jeffrey R. Holland, “O Gagana a Agelu,” Liahona, Me 2007, 16,18)

  • O le a se mea na e aoaoina mai i faatusatusaga a Iakopo ma le saunoaga a Elder Holland?

O se upumoni e tasi e mafai ona tatou aoaoina e faapea, e taumafai soo o le Atua e faaaoga la latou gagana mo faamoemoega amiotonu, ae le o le faasalalauina o le amioleaga.

Mafaufau mo sina taimi i le auala na e vaaia ai le faaaogaina o le gagana mo le lelei ma le leaga i tulaga nei:

  • i feau tusitusia po o faasalalauga faaagafesootai

  • i le lotu i Aso Sa

  • i le aoga ma au uo

  • i se ’au po o i se kalapu

  • i le fale ma lou aiga

  • O a ni aafiaga na e oo i ai o loo faapupula mai ai le aafiaga tele o upu e mafai ona faia i tagata, mo le lelei po o le leaga?

O Iesu Keriso sa o “se tagata atoatoa” ( Iakopo 3:2) ma o la tatou faataitaiga i mea uma, e aofia ai upu na Ia fetalai ai. O le manatuaina o mea e te iloa e uiga ia te Ia, mafaufau pe faapefea ona faaaoga e le Faaola Ana fetalaiga pe ana faapea sa i ai o Ia i tulaga sa lisiina muamua.

2. Tali le fesili lenei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:

  • O a ni eseesega e te ono maitauina i le va o le ala e te mafaufau e faaaoga ai e le Faaola upu ma mea e masani ona e vaai ma faalogo i ai i nei nofoaga i aso nei?

O le gagana tatou te faalogo ma faaaogaina

E ala mai i Ana perofeta, ua aoaoina ai i tatou e le Alii i mea e tatau ma e le tatau ona tatou tautatala atu ai.

Mafaufau loloto i au fesootaiga (i soo se ituaiga: tesi, ala o faasalalauga faaagafesootai, talanoaga ma isi, ma isi mea faapena) a o e faitauina faamatalaga nei e 10 na fetuunai mai i le Mo Le Malosi o le Autalavou ([tamaitusi, 2011], 20–21). Iloilo lau gagana e faaaoga ai se fua mai le 1 i le 5, o le 1 o lona uiga “Ou te manaomia se fesoasoani tele” ma le 5 o lona uiga “O loo o’u i se tulaga lelei lava.”

  1. Ou te taumafai e faaaoga gagana mama ma le poto.

  2. Ou te faaaogaina gagana faagaeetia, faamalosiau, ma le faamalo.

  3. Ou te tautala atu ma le agalelei ma le lelei e uiga i isi.

  4. Ou te le faalumaluma i isi pe taumāmāina i latou, e oo lava i talasua.

  5. Ou te taumafai e aloese mai le faitatala o soo se ituaiga ma aloese mai le tautala ma le ita.

  6. Pe a faaosoosoina [au] e tautala i ni mea faaonoono pe faatiga, ou te tuuesea ia aua nei tautalagia.

  7. Ou te faaaogaina suafa o le Atua ma Iesu Keriso i le migao ma le faaaloalo.

  8. Ou te taua le Tama i le Lagi e faaaoga ai le gagana migao ma le faaaloalo.

  9. Ou te le faaaogaina gagana po o taga masoa, leaga, pe mataga.

  10. Ou te le faamatalaina ni tala malie po o ni tala e uiga i amioga le mama.

Mafaufau i le gagana e te filifili e faaaoga, ma mafaufau loloto i mea e mafai ona e faia ia sili atu ona lelei.

3. Tali fesili nei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:

  • O le a se mea se tasi pe lua e mafai ona fesoasoani ia te oe e filifili ai ma le faaeteete upu e te tautala ma faalogo i ai?

  • O a ni tulaga e te manao faapitoa e faaleleia ai oe lava ia?

  • O a ni fuafuaga e ono fesoasoani ai?

  • E faapefea ona fesoasoani au taumafaiga ia te oe ia avea atili e faapei o le Faaola?

Faitalia pe Fai: O e Manao e Suesue Atili?

E faapefea ona atagia i a tatou upu i tatou o ni tagata taitoatasi?

Na aoao mai e Elder Robert S. Wood o le Fitugafulu le mea lenei:

Ata
Atatosi aloaia mulimuli o Elder Robert S. Wood o le Korama Lona Lua a Fitugafulu, 1999. Na valaauina e avea ma peresitene o le Malumalu o Boston Massachusetts, 2009. Na faamalolo mai le Korama Lua a Fitugafulu 3 Oketopa, 2009 i le konafesi aoao.

O a tatou upu ma uiga faaalia i fafo e le faapea o ni meanoa, aua e atagia mai ai o tatou tagata ma mamanu ai ituaiga tagata e avea ai i tatou. …

O upu tatou te tautatala ai ma auala tatou te taulimaina ai i tatou lava, e le gata ina faalataina ai o tatou tagata lilo, ae faapea foi ona mamanu ai lena tagata, i latou o siomia i tatou, ma faapena i tagatanuu uma lava. O aso uma lava e ta’uaafiaina taitoatasi ai i tatou i le punitia ai o le malamalama po o le tulieseina o le pouliuli. Ua valaauina i tatou e valaaulia le malamalama ma ia avea ma se malamalama, ia faapaiaina ai tatou lava ma aoaoina ai isi. …

A tatou tautatala ma faatino, e tatau ona tatou fesili ifo, pe o a tatou upu ma faatinoga ua faamoemoe e valaaulia mai ai mana o le lagi i totonu o o tatou olaga ma valaaulia ai tagata uma e o mai ia Keriso. E tatau ona tatou taulimaina ma le migao ia mea paia. E tatau ona tatou aveesea mai a tatou talanoaga ia faaupuga mataga ma tufanua, o upu saua ma le taufaamatau, o upu faalumaluma ma pepelo. E pei ona tusia e le Aposetolo o Peteru, “A e pei ona paia o ia na valaauina outou, ia faapea foi outou ona paia i a outou [ituaiga o talanoaga] uma” [1 Peteru 1:15]. O le faaupuga talanoaga o loo ta’ua iinei e le gata i le tautala ae faapea foi i a tatou amioga uma.

(Robert S. Wood, “The Tongue of Angels,” Ensign, Nov. 1999, 83–84)

E mafai faapefea ona tatou suia lelei le gagana tatou te faaaogaina ma faalogo i ai?

O le vitio “No Cussing Club” (4:56), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, o loo faaalia ai taumafaiga a se tasi alii talavou e fesoasoani i isi e aloese mai gagana leaga.

Lolomi