Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Te u lava fēfē ʻo hoko ko ha faiako fakaʻapi lelei angé?


Te u lava fēfē ʻo hoko ko ha faiako fakaʻapi lelei angé?

ʻI hotau fatongia ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fekauʻi ke tau “akoʻi [hotau] fatongiá” pea “ngāue … ʻi he faivelenga kakato” (T&F 107:99). Ko e taha e fatongia mahuʻinga taha ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko e fatongia ko ia ke fakaafeʻi e tokotaha kotoa pē ke nau haʻu kia Kalaisi (vakai, T&F 20:59). ʻOku ʻi ai mo e fatongia lahi ange ʻo e kau taulaʻeikí mo e kau akonakí ke “aʻahi ki he fale ʻo e kāingalotu takitaha” mo “leʻohi ʻa e siasí maʻu ai pē, pea ke ne ʻiate kinautolu mo fakamālohia ʻa kinautolu” ( T&F 20:47, 53). Ko e taha e founga ʻoku tau fakahoko ai e ngaahi fatongiá ni ko ʻetau hoko ko ha kau faiako fakaʻapi. ʻOku tau hoko ko e kau faiako fakaʻapi ola lelei tahá he taimi ʻoku tau ʻofa aí, leʻohi, mo fakamālohia ʻa kinautolu ʻoku vahe mai ke tau akoʻí.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Ko e hā kuó ke fai ke ke hoko ai ko ha faiako lelei angé? Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻe he faiako fakaʻapí? Ko e hā ha ngaahi aʻusia te ke lava ʻo vahevahe mo e kau talavoú?

Ko e hā ʻa e ongo ʻa e kau talavoú fekauʻaki mo e faiako fakaʻapí? Ko e hā ha ngaahi aʻusia ʻe lava ke nau vahevahe mo e niʻihi kehé?

Fakatokangaʻi ange: ʻi he teuteu atu ki he lēsoni ko ʻení, ʻe lava ke ke kole ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻoku nau hoko ko ha kau faiako fakaʻapí ke fakaafeʻi honau hoa faiako fakaʻapí ke kau atu ki he fakataha fakakōlomu ko ʻení pea kau ʻi he fealeaʻaki ʻi he hoko ko ha faiako fakaʻapi lelei angé.

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā ʻe tokoni ki he ueʻi fakalaumālie ʻa e kau talavoú ke nau hoko ko ha kau faiako fakaʻapi lelei ange?

Ko Hono Fakahoko ʻa Hoku Fatongia ki he ʻOtuá (2010), 28–29, 52–53, 76–77

ʻAlamā 18:12–40; 22:4–18 (Ko ha ngaahi Sīpinga ʻa ʻĀmoni mo ʻĒlone)

T&F 20:46–59 (‘Oku maʻu ‘e he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ‘a e fatongia ke fakaafeʻi ‘a e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Kalaisi)

Jeffrey R. Holland, “Kau Fakafofonga ʻo e Siasí,”EnsignpeLiahona, Nōvema. 2016, 61 – 67

Thomas S. Monson, Kau Tauhisipi Moʻoní, Ensign pe Liahona, Nōvema 2013

Ngaahi fatongia ʻo e kau Faiako Fakaʻapí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 7.4.1

Vitiō: “Faiako Fakaʻapí: Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné”

Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamo‘uí

Ne hoko e Fakamoʻuí ʻi he tūkugna kotoa pē ko e sīpinga haohaoa mo ha faiako kiate kinautolu naʻá Ne akoʻí. ʻE lava fēfē ke ako ʻa e kau talavoú mei hoʻo sīpingá— mo e ngaahi sīpinga ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki kehé — ʻi heʻenau feinga ke fakahoko honau ngaahi fatongia ko e kau faiako fakaʻapí?

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú (pe ko ha ʻasisiteni ki he pīsopé ʻi he kōlomu ʻa e kau taulaʻeikí). Te ne tataki e kau talavoú ʻi he fealēleaʻaki fakataha ʻo kau ki he pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), fakalotolahiʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia ʻi hono fakahoko honau fatongia ki he ʻOtuá, pea fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke ne teuteu ʻaki ʻene fakafonu e ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú lolotonga ha fakataha fakapalesitenisī.

Kamata ʻa e akó

Filifili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu ʻaki e lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí pea fakafeʻiloaki e lēsoni ʻo e uike ní:

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau lipooti mai e meʻa ne nau fai ke fakahoko ai ha faʻahinga ngāue ne nau maʻu lolotonga e lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí.

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ke vahevahe haʻanau ngaahi aʻusia ʻi heʻenau hoko ko e kau faiako fakaʻapí pe ko e ʻaʻahi atu ki ai ha kau faiako fakaʻapí. Ko e hā ʻoku kole ai e ʻEikí ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke nau ʻaʻahi ki he ngaahi fāmilí ʻi heʻenau hoko ko ha kau faiako fakaʻapí?

Ako fakataha

Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoni ki he talavou takitaha ke faʻu ha palani ke hoko ai ko ha faiako fakaʻapi lelei ange. ʻOange ha taimi ki he kau talavoú he lolotonga e fakataha fakakōlomú ke hiki ai ʻenau palaní ʻi heʻenau tohi Fatongia ki he ʻOtuá. Poupouʻi kinautolu ke nau fevahevaheʻaki ʻenau palaní. ʻI he ngaahi fakataha fakakōlomu he kahaʻú, fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ha ngaahi meʻa kuo nau aʻusia ʻi heʻenau hoko ko ha kau faiako fakaʻapí.

  • Lau fakataha ʻa e Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 20:53, pea fakaafeʻi e kau talavoú ke nau hiki ha lisi (pe tā ha fakatātā) ʻo e ngaahi founga ʻe lava ai ʻe ha kau faiako fakaʻapi ʻo “leʻohi ʻa e siasí maʻu ai pē, pea ke mo mo fakamālohia kinautolu.” ‘Oku lava fēfē nai ‘e he kau talavoú ‘o fakalakalaka ‘i heʻenau hoko ko e kau faiako fakaʻapí? Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e pīsopé, kulupulita ʻo e taulaʻeiki lahí, pe palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ke lea ki he kōlomú fekauʻaki mo e founga ke hoko ai ko ha faiako fakaʻapi leleí. (Vakai, Fatongia ki he ‘Otuá,52, 76.) Fakakaukau ke kole ki he kau talavoú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi kimuʻa ʻe lava ke nau fehuʻi ki he kau taki ko ʻení fekauʻaki mo e faiako fakaʻapí. Fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau sio ki he konga ki he “Ngāueʻí” ʻi heʻenau kiʻi tohi Fatongia ki he ‘Otuá (peesi 55 pe 77) pea faʻu ha ngaahi palani ke nau hoko ai ko ha kau faiako fakaʻapi lelei ange.

  • Kole ki he talavou takitaha ke lau ha taha ‘o e ngaahi talanoa mei he lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monsoni ko e “Kau Tauhisipi Mo‘oní”pe lea ʻa ‘Eleta Jeffery R. Holland ko e”
    Kau fakafofonga ʻo e Siasí.” Kole ki he tokotaha kotoa ke haʻu ki muʻa ʻi he lokí, toe fakamatalaʻi ʻa e talanoá ʻi he lea pē ʻaʻana, pea vahevahe e meʻa ʻokú ne akoʻi fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke ne hoko ai ko ha faiako fakaʻapi lelei ange. Ko e hā ha toe meʻa ‘oku mahuʻinga ki he kau talavoú mei he ngaahi lea ko ‘ení?

  • Vahevahe ʻa e kōlomú ki ha kulupu ʻe ua, pea kole ki he kulupu takitaha ke nau hiki ha lisi ʻo ha ngaahi founga ʻe lava ke nau fakalakalaka ai ʻi heʻenau hoko ko e kau faiako fakaʻapí. Hili ha ngaahi miniti si‘i, fakaafeʻi ‘a e kulupu ʻe taha ke tānaki atu ki he‘enau lisí ʻaki hano lauha ngaahi konga ‘o e lea ʻa ‘Eleta Jeffery R. Holland ko e “Kau Fakafofonga ʻo e Siasí.” Fakaafe‘i ʻa e kulupu ‘e tahá ke tānaki atu ki heʻenau lisí ‘aki hano lau e konga7.4.1{69}ʻo eTohi Tuʻutuʻuni Fika 2.Kole ki he ongo kulupú ke vahevahe mai ʻenau lisí, pea poupou‘i e talavou takitaha ke ne fili ha meʻa ‘e taha mei he lisí te ne ngāue ki ai kimuʻa he‘ene ʻa‘ahi faiako fakaʻapi hokó. Fakaafe‘i ʻa e kau mēmipa ‘o e kōlomú ke nau fakafaivaʻi ha ‘aʻahi faiako faka‘api lelei.

  • Huluʻi e vitiō “Faiako Fakaʻapí: Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné,” pea kole ki he kau talavoú ke nau kumi ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he kau maʻu lakanga taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻo kau ʻi he faiako fakaʻapí. Ko e hā ha ngaahi aʻusia ʻe lava e kau talavoú ʻo vahevahe ʻoku faitatau mo e meʻa ʻoku nau mamata ki ai ʻi he vitioó? Ko e hā ʻoku ako ʻe he kau talavoú mei he foʻi vitiō ko ʻení, ʻe lava ke tokoni ke fakaleleiʻi ʻaki ʻenau faiako fakaʻapí?

  • Kole ki he vaheua ʻe taha ʻo e kōlomú ke nau lau fekauʻaki mo ʻĀmoni ʻi he ʻAlamā 18:12–40; kole ki he vaheua ʻe tahá ke ne lau fekauʻaki mo ʻĒlone ʻi he ʻAlamā 22:4–18. Fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi pea vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ako meia ʻĀmoni mo ʻĒlone ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ko ha kau faiako fakaʻapi lelei ange— hangē ko ʻeni, ko e founga ne nau faiako ʻaki ʻa e Laumālié, akoʻi ʻi he ʻofá, liliu ʻenau ngaahi akonakí ke feau e fie maʻú, fai ʻo e fakamoʻoní, fakaʻaongaʻi e folofolá, fai ha ngaahi fehuʻi, pea mo e alā meʻa pehē. (ʻOku toʻo mei e ʻekitivitī ko ʻení mei ha ʻekitivitī ako fakatāutaha ʻi he peesi 231 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí).

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino kiate kinautolu e founga ke hoko ai ko ha kau faiako fakaʻapi lelei angé? Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku toe ʻi ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ki he tokāteline ko ʻení?

Tokoni fakafaiako

“Te ke lava ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau ongoʻi falala ange te nau lava ʻo kau ki ha fealēleaʻaki he lēsoní ʻo kapau te ke tali lelei ki heʻenau tali fakamātoato kotoa pē. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo pehē ange, ‘Fakamālō atu hoʻo talí. Ko ha fakakaukau lelei moʻoni ia’ ... pe ‘Ko ha sīpinga lelei ia’ pe ‘ʻOku ou houngaʻia ʻi he meʻa kotoa pē kuo mou lea ʻaki he ʻaho ní’” ( ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó[2000], 72)..

ʻĪmisi

Vitiō: “Fakaʻaongaʻi e Fakatātaá”

Mamata kahi ange

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi ʻa e fakatahá ʻe he talavou ʻokú ne tatakí. ʻE lava ke ne:

  • Tokoniʻi ʻa e kōlomú ke teuteu ha kiʻi fakamatala nounou fekauʻaki mo e faiako fakaʻapí ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ne nau ako he ʻaho ní. Te nau lava ʻo vahevahe ia mo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻi ha fakataha fakakōlomu he kahaʻú.

  • Fakamatalaʻi ange ʻe fakaafeʻi kinautolu he ngaahi uike ka hoko maí, ke vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau aʻusiá.

Paaki