Lotu Fakatapuí

Temipale Nukuʻalofa Tonga, November 4, 2007

ʻE ʻOtua ko ʻemau Tamai Taʻengatá, ʻoku mau lōnuku mai he ʻahó ni ʻi Ho faletapu māʻoniʻoní ke toe fakatapui ia. Naʻe tomuʻa fakatapui ia ʻi he ʻaho 9 ʻo ʻAokosi, 1983. Naʻe toki lava ʻeni hano toe fakalahi mo fakaleleiʻi lahi. Kuo toe langa foʻou ia ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe.

Kuo tuʻo lahi ʻemau ʻaʻahi mai ki he ʻotu motu angaʻofá ni, pea kuo mau fiefia ʻi hono fakaʻofoʻofá mo e anga fakakaumeʻa mo e angaʻofa ʻa hono kakaí.

ʻOku mau fakafetaʻi ki he ʻAfioná koeʻuhí ko e tupulaki Hoʻo ngāué heni, pea pehē ki he Kāingalotu fakaʻofoʻofa tokolahi mo moʻui mateaki ʻoku nau kau ki Ho Siasí, pehē ki heʻenau faivelengá, tokoni fakatakimuʻá mo ʻenau ʻofa ki he ʻAfioná mo Ho ʻAlo ʻOfaʻangá.

ʻOku mau fakamālō ki he ʻAfioná koeʻuhí ko e kau faifekau tokolahi kuo nau ngāue heni he ngaahi taʻu lahi pea kuo nau lavaʻi ai ʻa e ngāue fakaofo kuo fokotuʻu hení.

Ko ia, fakatatau mo e fakahinohino ʻa Hoʻo tamaioʻeiki ko Palesiteni Gordon B. Hinckley, pea ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻoku mau toe fakatapui mo fakatoputapuʻi ai ʻa e falé ni, ʻa ia ko e Temipale Nukuʻalofa Tongá ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Tali ange muʻa ʻe he ʻAfioná ʻa e feilaulau ʻa Ho kakaí. Hōifua mai ki ai. ʻOfa ke ʻoua naʻa fakaʻuliʻi ia ʻe ha nima taʻemaʻa. Tāpuakiʻi ʻa e kelekele ʻoku tuʻu aí, ʻa e matalaʻiʻakaú mo hono ngoué. Tāpuakiʻi ʻa hono ngaahi holisí, ʻató mo e ʻīmisi ʻo Molonaí ʻoku fungani ʻaki e tumuʻaki ʻo hono taua māʻolungá. Fakamāʻoniʻoniʻi ia. ʻOfa ke toputapu ia kiate kinautolu kotoa pē te nau foua mai e feituʻú ni. ʻOfa ke nau ʻiloʻi ko e fale ia ʻo e ʻEikí.

ʻOku mau lotua ʻa kinautolu kotoa pē te nau hūfia e ngaahi matapā ʻo e fale toputapú ni, ke fufulu pea pani ʻa kinautolu ke nau hoko ʻo maʻa pea ke nau lava ʻo maʻu ʻa e ʻenitaumeni toputapú mo e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava taʻengata ʻo e silá.

Siʻemau tamai ʻofeina, ʻoku mau kolea e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻAfioná ke ne nofoʻia ʻa Palesiteni Hinckley, neongo ʻoku ʻikai lava ke ʻi heni mo kimautolu, pehē ki hono ongo tokoní mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Kau Fitungofulú mo e Kau Pīsopeliki Pulé, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku nau maʻu ha lakanga pe fatongia ʻi Ho Siasí mo Ho puleʻangá.

Ko ia ʻoku mau fie aofangatuku ʻaki ʻemau fakahaaʻi atu homau ʻofa ki he ʻAfioná mo Ho ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻOku mau vikia mo hūfia ʻa e ʻAfioná pea ʻoku mau tautapa atu ki he ʻAfioná ke ke lilingi mai maʻu mai pē Hoʻo ngaahi tāpuakí kiate kimautolu, ʻi he taimi kotoa pē mo e tūkunga kotoa pē, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.