Akoʻi ʻo e Toʻu Tupú mo e Kakai Lalahi Kei Talavoú
“Feinga Fakamātoato ʻI Homou Lotó Ke Mou ʻIloʻi.”


“Feinga Fakamātoato ʻI Homou Lotó Ke Mou ʻIloʻi.”

Efiafi mo ha Taki Maʻolunga • Fēpueli 8, 2019 • Tāpanekale Sōleki Sití

Kāinga, ʻoku fakafiefia ke ngāue mo kimoutolu ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni. ʻOku ʻoatu ʻeku ʻofa mo e houngaʻia ki he ngāue makehe kotoa pē ʻokú ke faí ʻi hono tokoniʻi ʻa e toʻu tupu kei tupu haké mo e kakai lalahi kei talavoú ke fakaloloto ange ʻenau ako ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI he loloto ange ʻa e ako ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tupulaki ʻetau kau akó ʻi he: (1) ʻilo mo e mahino, (2) malava ko ia ke fai ha ngaahi ngāue māʻoniʻoní mo (3) hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ko ha fehokotaki mahuʻinga ʻa e mahino ʻo e ongoongolelei ki he ʻilo ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi ngāue māʻoniʻoní. ʻOku ou fie vahevahe ha ngaahi fakaukau he efiafí ni kau ki he tokoni te tau lava ʻo fai ki heʻetau kau akó ke nau tupulaki ʻi he mahino ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Te u kamata ʻaki e kupuʻi lea fakaʻofoʻofa ʻa ʻApinetai ʻi heʻene valokiʻi ʻa e kau taulaʻeiki ʻa e Tuʻi ko Noá: “Kuo ʻikai te mou feinga fakamātoato ʻi homou lotó ke mou ʻiloʻi; ko ia, ʻoku ʻikai ai te mou potó.”1

Naʻe maʻu ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e folofolá, pea ne nau ʻilo ʻa e fonó mo e kau palōfitá, ka naʻe ʻikai te nau loto ke mahino kiate kinautolu. ʻOku fakataipe hotau lotó ʻetau fie maʻú, holí, tukupaá, tuʻunga moʻuí, meʻa ʻoku mahuʻingá, ongó, mo e fakamoʻoni ki he moʻoní.2

ʻOku ope atu ʻa e ʻuhinga ʻo e mahino ʻo e ongoongoleleí ʻi he aʻusia pē ʻo e fakakaukaú.3Ko ha aʻusia fakalaumālie ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní, fakamaama hotau ʻatamaí, pea liliu hotau lotó.4Ko ha meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻa e mahino ʻi he lotó.

ʻI he holi ha taha ʻo hoʻo kau akó ke mahino ʻi hono lotó ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí hangē ko e tui kia Sīsū Kalaisí, kuo pau ke fakaʻaongaʻi ʻene tauʻatāina ke filí ke fili ʻa Sīsū Kalaisi pea moʻuiʻaki e tefitoʻi moʻoni ko iá. Ko e matapā ki hono lotó ʻa e aʻusia naʻá ne maʻu ʻi he tefitoʻi moʻoni ko iá. ʻOku fakangofua ʻe heʻene filí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoni, fakamaama pea liliu ʻene ongo ki he ʻEikí mo e tefitoʻi moʻoni ko iá.5 ʻI he hokohoko atu ʻene moʻuiʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoní, fakakaukauloto ki heʻene aʻusiá pea fakamoʻoni ki he moʻoni kuó ne ʻiló, ʻe tupulaki ʻene mahino ki he tuí, pea ʻe liliu ʻa hono lotó:

  • ʻE fenāpasi ange ʻene fie maʻú, holí, mo e meʻa ʻoku mahuʻingaʻia ai kau ki he tui ki he Fakamoʻuí mo Hono finangaló.

  • ʻOku toe mahino loloto ange ʻa e tukupā ʻi hono lotó ʻi heʻene fuakava ki he ʻEikí ke ngāue ʻi he tui kiate Iá.

  • ʻOku loloto mo mālohi ange ʻene ongoʻi ʻofa, mateaki, fiefia mo e tui ki he ʻEikí.

  • ʻE tupulaki ʻene fakamoʻoni fakatāutaha ki he moʻoni ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí pea mo e mālohi ʻo e ʻEikí mo ʻEne ʻofá.6

Ko e hā te ta lava ʻo fai ko ha kau faiako ʻo e ongoongoleleí ke tokoniʻi ʻetau kau akó ke mahino ʻi honau lotó ʻa e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisi? Tuku ke u vahevahe ha talanoa ʻoku ou tui te tau ako mei ai ha ngaahi fakakaukau mahuʻinga.

Naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe ha faiako ha fānau ako kalasi 4 pea fai ange ʻa e talanoa ʻo Martin Luther, ko ha taulaʻeiki Siamane Katolika mahuʻinga ʻi he Liliu ne fai ʻi ʻIulopé.7Hili iá, naʻá ne ʻoange ha kiʻi sivi ki he fānaú. Naʻe tali ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻí ʻo hangē ne akoʻi kinautolu kau kia Martin Luther King Jr., ko ha taki ki he ngaahi totonu sivile ʻi ʻAmeliká; naʻe hala kotoa e talí.

Naʻe toe fakatahatahaʻi ʻe he faiakó ha kulupu kalasi 4 fika ua. Naʻá ne kamata ʻaki ʻa e fehuʻi: “Ko e toko fiha ʻo kimoutolu ʻoku mou ʻilo ʻa Martin Luther King Jr.?” Ne hiki kotoa honau nimá. Ne ʻilo lahi e fānaú kau kia Martin Luther King Jr. Ne toe fehuʻi ʻe he faiakó, “ʻOku mou ʻilo nai ki he ʻuhinga ne fakahingoa ai ʻe he mātuʻa ʻa Martin Luther King Jr. ia ko Martin Luther—King?” Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha. Naʻá ne pehē mai leva, “Te u tala atu hono ʻuhingá.” Naʻá ne akoʻi kinautolu kau kia Martin Luther, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala tatau ne fai ki he kulupu ʻuluakí. ʻI hono ʻoange ʻo e sivi tatau, ne tonu kotoa e tali ʻa e kulupu hono uá.

Ne ʻikai ako ʻe he kulupu ʻuluakí ha meʻa kau kia Martin Luther.8Ka naʻe fakafehokotaki ʻe he faiakó ʻi he kulupu hono uá ʻa Martin Luther kia Martin Luther King Jr., naʻe ʻilo lahi e kau akó ki ai pea ne nau ongoʻi moʻoni.

Naʻe hoko ʻa e ngaahi fehuʻi mo e fealeaʻaki ʻa e faiakó ke ne fakaava honau ʻatamaí mo e lotó ki ha fakamatala mo ha ngaahi ongo foʻou. Ne ʻikai ngata pē ʻi heʻenau ako kau kia Martin Luther, ka naʻe hoko ʻa e ako ko iá ke tupulaki ʻenau mahino kau kia Martin Luther King Jr.

ʻOku tau ako ha ngaahi meʻa mei he talanoá kau ki hono fa’u ha ngaahi aʻusia te ne tokoniʻi ʻetau kau akó ke mahino ʻi honau lotó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku makehe ai ha meʻa ʻe ua:

  1. ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi lahi ʻi hono fakafehokotaki ʻo e tefitoʻi moʻoni ki heʻenau ngaahi aʻusiá pea ki he meʻa kuo nau ʻilo mo ia kuo mahinó. ʻOku hoko ʻa e aʻusia fakatāutahá ko e matapā ki honau lotó.

  2. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí—ongo fehuʻí fakatouʻosi, fehuʻi ʻokutaufai mo e fehuʻi ʻa ekau akó. ʻOku fakaava ʻe he ngaahi fehuʻí honau ʻatamaí mo e lotó.

Ko ha ngaahi fakakaukau lelei ʻeni. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke fakaʻaongaʻi ia fakataha mo e ua kehe:

  1. Fili ke akoʻi ʻa e foungá. Ko e founga fakalaumālie ʻa hono ʻai ke mahino ʻi he lotó; ko ha meʻafoaki fakalaumālie ʻa e mahino ʻi he lotó. Kātaki ʻo akoʻi ki he kau akó ʻa e foungá ni. Tokoniʻi ke nau ongoʻi honau fatongia ke fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke fili ke fili ki he ʻEikí pea moʻuiʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoní. Akoʻi ke nau fakakaukauloto ki heʻenau aʻusiá, vahevahe ʻa ia ne nau akó, pea fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní. Te nau maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau feakoʻakí.9

  2. Tokanga taha pē ki he Fakamoʻuí. ʻOku nau fie maʻu ʻEne tokāteliné, māmá, ʻofá, mo e mālohí; ʻoku maʻu e meʻa kotoa ʻiate Ia. ʻI heʻetau fakamoʻoni kiate Ia pea fakafehokotaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní kiate Iá, ʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní, akoʻí pea fakamaama.

ʻI hoʻo fai ʻa e ngaahi meʻá ni, mo ha ngaahi meʻa kehe, ʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní, tautefito ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Te ne akoʻí fakatāutaha ʻa hoʻo fānau akó. Te ne liliu honau lotó, pea ʻe tupulaki ʻenau mahino ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni. ʻOku ou ʻoatu ʻeku ʻofa mo e fakamoʻoní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Mōsaia 12:27.

  2. Vakai, Merriam-Webster.com Dictionary, “Heart,”merriam-webster.com.

  3. Ki ha fealeaʻaki lahi ange ki he fekauʻaki ʻo e lotó mo e mahino ʻo e ongoongoleleí, vakai, : Tēvita A. Petinā,Increase in Learning2011], 66–70.

  4. Ko ha konga mahuʻinga moʻoni ʻo e founga ko ʻení hotau ʻatamaí. Ka ʻo kapau te tau fakaʻaongaʻi pē hotau ʻatamaí kae ʻikai “tokanga [hotau ngaahi] lotó ki he faʻa fakakaukaú” (Palōveape 2:2he ʻikai ke mahino ʻa e tefitoʻi moʻoní. Te tau ʻilo ki ai, ka he ʻikai mahino moʻoni ia ʻo fakatatau ki he taumuʻa ʻa e ʻEikí. Tānaki atu ki ai, ʻi heʻetau talanoa ki hono fakatupulaki ʻo e mahinó ʻi hotau lotó, ʻoku tau talanoa ai ki he liliu hotau lotó.

  5. ʻEletā Richard G. Scott (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua naʻá ne akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni: “The Lord will not force you to learn. Kuo pau ketau fakaʻaongaʻi e tauʻatāiná ke fakangofua ʻa e laumālié ke akoʻi koe. As you make this a practice in your life, you will be more perceptive to the feelings that come with spiritual guidance” (“To Acquire Spiritual Guidance,”EnsignLiahona,Nōvema. 2009, 8; vakai foki, 6–9).

  6. ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga mo mālohi ʻi heni. Kuo fakahaaʻi mai ʻe Sīsū ʻa e halá ʻi he meʻa kotoa. Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e ʻilo haohaoa ki heʻetau ngaahi vaivaí mo e faingataʻaʻiá, ka naʻá Ne fili ke faingataʻaʻia ʻi he kakanó (vakai,ʻAlamā 7:11). Naʻá Ne fai ia ke ne maʻulalo ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Hono lotó, pea ke Ne fonu ʻi he ʻaloʻofa mo ongoʻi moʻoni pea maʻu ʻa e mālohi ke huhuʻi, fakamālohia mo fakafiemālieʻi kitautolu. Ko e fakakaukau ʻeni— ʻi Heʻene finangalo lelei ke toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá ʻi he kakanó, ʻoku maʻu ai ʻe Sīsū ha mahino lahi ange ʻo hangē ko hono fakalea —lelei ʻe ʻEletā Neal A. Maxwell ʻi heʻene lea ko e, “Willing to Submit” (Ensign,May 1985, 70–73).

    ʻI he faingataʻaʻia ʻa Sīsū ʻi Ketisemaní, naʻá Ne kamata ke “ilifia lahi” (Maʻake 14:33pe ʻi he lea faka-Kaliki, “ofo” mo “ʻohovale.” “Fakakaukauloto atu, ko Sihova, ʻa e Toko Taha Fakatupu ʻo e māmani ko ʻení mo e ngaahi māmani kehé, naʻá Ne ʻʻohovale’! Naʻe tomuʻa ʻafioʻi pē ʻe Sīsū ʻa e meʻa kuo pau ke Ne faí, ka naʻe teʻeki ke Ne aʻusia tonu ia. Naʻe teʻeki ai ke Ne ʻafioʻi kimuʻa ʻiate Ia pē ʻa e founga māʻongoʻonga mo mafatukituki ʻo ha fakalelei. Ko ia ai, ʻi he taimi naʻe kakato ai ʻa e mamahí, naʻe fuʻu tōtuʻa, ʻo kovi ange ʻaupito ʻi he meʻa naʻe malava ke Ne fakakaukau ki ai ʻi Hono poto makehé! Tāneʻineʻi ke hā mai ha ʻāngelo ke fakamālohia ia (vakai,Luke 22:43)!

    ʻOku lahi e folofola ʻoku hā mahino ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu (hangē ko e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e mahino ʻa ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí) ʻi heʻetau toki moʻuiʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoní (vakai,Sione 7:17Sione 8:31–32ʻEfesō 1:17–21Mōsaia 12:27ʻAlamā 32:28ʻEta 12:6Tokāteline mo e Ngaai Fuakava 88:4Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:10–11

  7. ʻOku fakatatau ʻa e fakamatalá ni kia James E. Zull,The Art of Changing the Brain: Enriching the Practice of Teaching by Exploring the Biology of Learning(2002), 124–25.

  8. Naʻe nofotaha e kau ako ʻi he kulupu ʻuluakí ki he meʻa kotoa pē kuo nau ʻilo fekauʻaki mo Martin Luther King Jr. ʻI heʻenau fanongo ki he “Martin Luther,” ne nau fakafehokotaki ia mo e “King” pea nau fakakaukau ki he meʻa kuo nau ʻiló. Naʻe ʻikai pē haʻanau fakakaukau kia Martin Luther.

  9. Vakai,Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:77–78.

Paaki