Konifelenisi ʻa e Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES
11johnson


Fakahinohino ki he Fonongá

Ko ha Efiafi mo ha Taki Māʻolunga

Pulelulu, 5 ʻo Fēpueli 2020

ʻOkú ma houngaʻia ke ʻi heni mo kimoutolu he poó ni. Naʻá ku ngāue mo Jill ʻi ha taʻu ʻe fā mo e kakai lelei ʻo ʻIulopé, pea naá ma ʻohovale mo fiefia ʻi he kole mai ʻa Palesiteni Nelson ke ma toe foki ki he CES. ʻOku hangē ia ko ha toe foki ki ʻapí ke fetuʻutaki vāofi mo kimoutolu ʻoku mou fakahoko mateaki hoʻomou ngāué mo e lotó ke tokoni ke ako mo moʻui ʻaki ʻe he kakai kei talavoú ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻeku vakai ki he ngaahi faingataʻa mo e pole ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku ou fakakaukau ai ki he fononga ʻoku tau fai ki he moʻui taʻengatá. Kiate kitautolu ʻoku tau tali ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, ʻoku tatau pē ʻa e sīpinga ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku tau tui ki he Fakamoʻuí pea muimui kiate Ia neongo e ngaahi faingataʻá. ʻOku tau fakatomalaʻi ʻetau ngaahi angahalá, maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻoku fie maʻú pea kātaki ki he ngataʻangá. Ka ʻoku kehekehe ʻa e fakaikiiki ʻo e moʻui takitaha, pea kehekehe pē ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau takitaha fehangahangai mo iá.

Fakakaukau ki he fononga ʻa Līhai mo hono fāmilí ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻE lava ʻe heʻenau fonongá ʻo ʻomi ha ngaahi fakakaukau ki heʻetau fonongá. Ne nau ʻilo naʻa nau fakataumuʻa ki ha fonua ʻo e talaʻofá, ka ne ʻikai ke nau ʻilo e meʻa kotoa kau ki he feituʻú pe ko e hala ke nau aʻu ai ki aí. Ne nau fepaki mo ha ngaahi faingataʻa he fonongá. Ne fakamatala ʻe Nīfai, ʻa ia ne ʻikai ke lāungá, ne nau “kātekina ʻa e ngaahi faingataʻaʻia lahi mo e fuʻu faingataʻa, ʻio, naʻe pehē fau hono lahí, ʻoku ʻikai ai te mau lava ke tohi kotoa.”1

Ne tataki kinautolu he halá. Ko hono moʻoní, ne talaange kia Līhai lolotonga e poó “ke ne fai ʻi he pongipongi haké ʻene fononga ki he feituʻu maomaonganoá.”2 Naʻá ne ʻilo ʻi he matapā hono tēnití e Liahoná ʻa ia naʻá ne ʻomi ha fakahinohino fakalangi ʻi heʻenau fonongá. Ka naʻe ʻikai liliu ʻe he Liahoná ia ʻa e siokālafi ʻi honau vahaʻa mo e fonua ʻo e talaʻofá. Ne ʻikai ke ne fakasiʻisiʻi e vahefonua ʻAlepeá pe ko e ngaahi tahi ne pau ke nau folauá. Ne kei fie maʻu pē ke nau hoko atu neongo e ngaahi faingataʻa ne fekauʻaki mo ʻenau fonongá. Ka naʻe tataki kinautolu ʻe he Liahoná “ki he ngaahi potu mahu ange ʻo e feituʻu maomaonganoá,”3pea kapau ne ʻikai ke nau fakapikopiko, naʻá ne tokoni ke nau ʻalu ʻi he hala hangatonú.4

Ne lāunga ʻa Leimana mo Lēmiuela koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻa ne nau fehangahangai mo ia ʻi he fonongá. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ko iá ko e fakatupu pē ʻe kinaua. Pea, naʻa mo e taimi ne nau muimui ai ki he fakahinohinó pea nau fononga leleí, ne nau kei kai kakanoʻi manu mata pē pea mo e ngaahi ʻaho laʻā vevela ʻi he toafá. Hangē tofu pē ko e aʻusia ʻa Leimana mo Lēmiuelá, taimi ʻe niʻihi ʻoku fakakaukau e kakaí he ʻikai ke nau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa, kapau ʻoku nau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻe faingofua ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai pehē ia. ʻOku ʻuhinga ia ʻe lava ke fakamālohia mo tataki kitautolu, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia he ʻikai ke tau fepaki ai mo ha ngaahi faingataʻa.

Neongo ne nau fononga ko ha kulupu, ka naʻa nau takitaha fai foki ha fononga fakafoʻituitui. Neongo hono ʻomi kinautolu ki ha feituʻu pē ʻe tahá, ka naʻe kehekehe ʻa e founga ne nau aʻu ai ki aí pea naʻe fakapapauʻi ia ʻe heʻenau ngaahi fili fakatāutahá mo ʻenau ngaahi ngāue ʻi he fonongaʻangá.

ʻOku ʻi ai ʻetau fononga fakafoʻituitui takitaha ʻi he moʻuí ni, ka ʻoku tau vahevahe foki ha konga ʻo e fononga ko iá mo ha niʻihi kehe. Hangē ko ʻení, ʻoku tau fononga fakataha ʻi heʻetau ngaahi ngāue ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú mo e ako a e Siasí. ʻOku ʻi ai haʻatau taumuʻa; ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku tau fononga ki aí, ka ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi e ngaahi faingataʻa pe fakaikiiki kotoa ʻo e hala ke aʻu ki aí.

ʻOku tau takitaha fili ʻa e founga te tau fononga ai mo e kulupú. Te tau lava ʻo lāunga. Te tau lava ʻo fiefia. ʻE lava ke tau fakamālō ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻá. ʻOku faingataʻa ki ha niʻihi ʻa e ngaahi liliu ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni pe founga ngāue ʻa e Siasí. ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku sio ki he founga hono tali ʻe he S &I ʻa e ngaahi liliu ne ueʻi fakalaumalie ʻo fakamamafaʻi ʻa e ako ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ʻoku fakatefito ʻi ʻapí pea poupouʻi ʻe he Siasí.

Te tau, pea ʻoku tau, fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá. ʻI heʻetau muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí, te tau ikunaʻi pea ako mei he ngaahi faingataʻá ni. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Naʻe hā mahino naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kimautolu ha mālohi ʻo feʻunga mo e ngāue ke fakahokó, mo ha ivi ʻo fakatatau mo e pue kuo tuku ʻi homau ʻaó, mo e ʻaloʻofa pea mo ha tokoni ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi fiemaʻú.”5

ʻOku tau maʻu e fakahinohino ke tokoni ke tau ʻalu ʻi he hala hangatonú pea fononga ʻi he ngaahi potu lelei taha ʻo e maomaonganoa ʻoku tau fononga aí. ʻOku tau maʻu ha fakahinohino mei he kau palōfitá. ʻOku ou ʻilo ʻoku tataki kitautolu ʻe he kau palōfitá, kau tangata kikite mo e kau maʻu fakahā. He toki tāpuaki moʻoni eni! ʻOku tataki kitautolu ʻe he Poate Ako ʻa e Siasí, pea ʻi ai ʻa Brother Webb mo ʻene timí mo ha kau taki ueʻi fakalaumālie kehe. Makehe mei aí, ʻoku lava ke tau maʻu ha fakahinohino fakatāutaha ʻi heʻetau fehangahangai mo ha ngaahi palopalema pau ʻi heʻetau ngāue fakafoʻituituí.

ʻOku fakataha fakamāhina ʻa e Poate Ako ʻa e Siasí pea mo e kōmiti pule ʻo e Poate ko iá. ʻOku mau maʻu ʻi he ngaahi fakataha ko iá ha fakahinohino mo ha faleʻi. ʻOku tau maʻu fakataʻu foki e tāpuaki ʻo e “Ko ha Efiafi mo ha Taki Māʻolungá” pea ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, kuo tau maʻu ha ngaahi tokoni mo ha fakahinohino ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fonongá—ko ha houalotu mo e fakafoʻituitui.

ʻOku ou lotua ke tau ongoʻi ngofua ʻa e tataki mo e fakahinohino mei he ʻEikí. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui pea te Ne tokoni mo tataki kitautolu.

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki