Laipelí
ʻOku mei he ʻOtuá ʻa e Kau Faiakó


ʻOku mei he ʻOtuá ʻa e Kau Faiakó

Ko ha efiafi mo M. Russell Ballard

Lea ki he Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES • 26 Fepueli, 2016 • Tāpanekale Sōlekí

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fiefia ke ʻi heni fakataha mo kimoutolu he efiafí ni. ʻOku ou fuʻu fie fakahaaʻi ʻeku houngaʻia ki he kau faiakó kotoa mo honau ngaahi malí pea pehē kiate kinautolu kotoa ʻoku nau poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku faiakó. ʻOku ʻi ai hoku foha ʻi he fono ʻokú ne hoko ko ha faiako semineli pongipongi, pea ʻoku ou ʻilo ʻene feilaulau mo e mateaki ke akoʻi e semineli pongipongí, pea ʻoku ou sio ki he ngaahi ola ʻo e ngāue ʻa e kau faiako taimi kakató ʻi he toʻu tangata kei tupu haké, kau ai hoku makapuná. Fakatauange ke faitāpuekina kotoa kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻi he meʻa ʻoku mou fakahokó.

Naʻá ku lea ʻi ʻAokosi ʻo e taʻu kuo ʻosí kiate kimoutolu fekauʻaki mo e fie maʻu ko ia ke tau taliui ki he ngaahi fatongia maʻongoʻonga ʻoku tau maʻú. ʻOku fie maʻu ke tau akoʻi ke toe loloto mo mālohi ange ʻa e toʻu tangata kei tupu haké, ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku tau fie maʻu ke tau lelei ange mo toe fai lelei ange ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi kimuʻa.

ʻOku takiekina ʻeku fakakaukaú ki he ʻaʻahi ʻa Nikotīmasi ki he Fakamoʻuí he poʻulí, ʻo hangē ko hono hiki ʻi he vahe tolu ʻo Sioné, ʻi heʻeku fakakaukau ki he tukupā ʻa e ʻEikí pea mo e faingamālie ke u lea he pōní. Naʻe pehē ʻe Nikotīmasi: “Lāpai, ʻoku mau ʻilo ko e akonaki koe kuo haʻu mei he ʻOtuá: he ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku faʻa fai ʻa e ngaahi maná ni ʻokú ke faí, ʻo kapau ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻOtuá.”1

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakahā mai ai pe ko hai ʻa Sīsuú—ʻa ia ko ha faiako ʻoku haʻu mei he ʻOtuá—ka ʻoku pehē mo e meʻa ʻoku fai ʻe he kau faiako ʻoku mei he ʻOtuá: ʻOku nau fakahoko ha ngaahi mana ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku nau akoʻí koeʻuhi ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou ʻiloʻi lelei ha faiako pehē. ʻOku ou fie vahevahe atu he pooni ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ia. ʻOku ui “Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Taki Nesilií.”

Naʻe uiuiʻi ha fefine ke ne hoko ko ha taki nesilī ʻi hono uōtí. Naʻe fakataukeiʻi lelei ia ʻi he ʻunivēsití, pea naʻá ne mohu fakakaukau ʻi he ngaahi ʻekitivitī mo e ngāue fakameaʻa maʻá e fānaú. Naʻá ne fakakaukau ke ngaohi ʻa e nesilií ko ha feituʻu ke fakaʻaliʻali.

Hili pē ha ngaahi uike, ne loto siʻi ʻa e fefiné ni. Naʻe fakamafasia ʻa e nesilií kiate ia. Naʻá ne manavasiʻi he fehangahangai mo e fānaú. Naʻe fakafiufiu mo tangi mo taʻe-tokanga ʻa e fānaú kiate ia ʻi he uike kotoa pē, neongo ʻene ngaahi palaní. Naʻe ʻikai ʻaonga ʻene feingá. Naʻá ne foki loto mamahi ki ʻapi ʻi he uike kotoa pē.

Naʻá ne tangi ʻi heʻene loto hohaʻá, “Kuó u fai hoku lelei tahá! Ko e hā ha toe meʻa te u lava ʻo faí?”

Naʻe ʻi ai haʻane fakakaukau: Kole ki he Tamai Hēvaní pe ko e hā ʻoku totonu ke ke faí. Naʻá ne holoholoʻi hono loʻimatá peá ne tūʻulutui ʻo lotu. Naʻá ne lotua ʻa e nesilií, ʻene ngaahi ʻamanakí, loto hohaʻá, mo e loto mamahí. Naʻá ne lotua ʻEne tokoní mo e tatakí.

Naʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻene lotú. Naʻe haʻu ha ongo mālohi kiate ia: ʻOku fekauʻaki hoʻo ngaahi palani ki hoʻo lēsoní pea mokoe pē. Ka ke tokanga taha ki he fānaú; ako ke ke ʻiloʻi mo ʻofaʻi kinautolu.

Ko ha faleʻi lelei, pōpoaki lelei ka naʻe faingataʻa ke fanongo ki ai. Naʻe ʻiloʻi ʻe he fefiné kuo pau ke ne fakatomala. Naʻá ne fie maʻu ha fakakaukau mo ha founga foʻou ki he nesilií. Naʻá ne lotua mo ako ʻa e folofolá ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie.

ʻI he ʻalu ʻa e faiakó ki he nesilií ʻi he Sāpate hokó, naʻe ʻikai ke ne toe ongoʻi manavasiʻi. Naʻá ne falala ki he ʻEikí. Naʻá ne fakafetaulaki ki he fānaú ʻi he matapaá, tūʻulutui hifo ke nau māʻolunga tatau, pea fakafeʻiloaki kiate kinautolu ʻaki honau hingoá. Naʻá ne fakamatala kiate kinautolu kau ki honau ngaahi fāmilí, meʻakai ʻoku nau saiʻia aí, pea mo ha ngaahi meʻa kehe. Naʻá ne fakahoko ha taimi hiva mo lau ange ha ngaahi talanoa. Naʻe tangi mo fakafiufiu ha niʻihi e fānaú, ka naʻe ʻi ai ha ongo makehe ʻi he nesilií ʻi he uike ko iá. Naʻe ongosia ʻa e fefiné ʻi he taimi naʻe ʻosi aí, ka naʻe ʻikai loʻimataʻia.

ʻI he ʻalu pē ʻa e taimí mo e ʻiloʻi lelei ange ʻe he fefine lelei ko ʻení ʻa e fānaú, naʻe liliu hono lotó. Naʻe hanganaki atu ʻa e taki nesilií ki he ʻaho Sāpaté. Naʻá ne vēkeveke mo fiefia ke feohi fakataha mo ʻene fānau nesilií. Naʻá ne ʻofaʻi kinautolu.

Pea … naʻe hoko mai ʻa e ueʻi fakalaumālié. ʻI ha uike ʻe taha naʻá ne ʻave ha meʻa faitā ki he nesilií ʻo faitaaʻi ʻa e tamasiʻi takitaha. Naʻá ne teuteuʻi ha papa fakaʻaliʻali tā, fokotuʻu ki ai ʻa e tā e fānaú, peá ne ʻave ʻa e papá ki he nesilií ʻi he uike kotoa pē. Naʻe saiʻia e fānaú ke mamata ki honau taá ʻi he papá. Naʻe ʻikai ngata pē heʻenau ongoʻi ʻoku nau mahuʻingá; ka naʻa nau ongoʻi hono ʻofaʻi kinautolú.

Hili ha kiʻi taimi, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he taki nesilií ʻene ngaahi ʻekitivitií mo e ngāué ke akoʻi e fānaú. Naʻe saiʻia e fānaú ai. Ko hono moʻoní, naʻe saiʻia ʻaupito e fānaú ʻi he nesilií, pea nau lele ki ai hili e houalotu sākalamēnití. Naʻe saiʻia ʻa e fānaú ʻi he nofo he nesilií. Naʻa nau ʻofa ʻi he taki nesilií, pea naʻá ne ʻofaʻi kinautolu.

ʻOku lahi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ʻe ha taha ʻo ako mei he talanoa fakatātā ko ʻení. Ko e mahuʻinga tahá ʻa e tui ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻe tūʻulutui ʻa e faiakó ʻo lotu koeʻuhi ko ʻene tuí, naʻe fakaʻaiʻai ia ʻe he tuí ke fakatomala, pea naʻe tataki ia ʻe he tuí ke ne vilitaki atu neongo naʻe teʻeki ai ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí. Ko e tuí ʻa e ʻuluaki tefitoʻi moʻoní.

Ko hono uá ko e ʻamanaki leleí. ʻE malava ke faingataʻaʻia e longaʻi fānaú ke ʻalu ki he nesilií. Mahalo te nau ongoʻi ilifia, pe tuēnoa, pe liʻekina. ʻE lava ke nau fifili pe ʻoku ʻi ai ha founga ke mavahe ai. Naʻe ongoʻi tatau pehē pē mo e taki nesilií, ka naʻá ne ngāue ke ikunaʻi ia, peá ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ʻa e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí. Naʻe “longomoʻui,” “maamangia,” mo “ngingila” ʻene ʻamanaki leleí, pea naʻe ongoʻi ia ʻe he fānaú.

Ko e tefitoʻi moʻoni hono tolú ko e loto fakatōkilaló. ʻOku fakatuʻutāmaki fakangāue ki ha faiako ke ne loto hīkisia mo falala ki hono poto ʻoʻoná. Ko e faitoʻo ʻoku mahuʻinga ki he loto hīkisiá, ko e loto fakatōkilaló—ʻoku malava ke akoʻi ngofua. Naʻe ngāue ʻaki ʻe he taki nesilií ʻene tui kia Kalaisí ke ne maʻu ha loto fakatōkilalo ki heʻene Tamai Hēvaní. Naʻá Ne fakamāmaʻi mo tāpuekina ia ʻaki ʻa e potó ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e tefitoʻi moʻoni hono faá ko e ʻofá—ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Naʻe ʻikai faingofua ke ʻofaʻi ʻa e fānaú ʻi he kamataʻangá. Ka naʻe maʻu ʻe he taki nesilií ʻa e tui kia Kalaisí, peá ne vilitaki atu ʻi he loto fakatōkilalo mo e ʻamanaki lelei ʻiate Iá ke ʻofa ʻi he fānau ko iá. Naʻe tāpuekina ia ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, pea naʻe ongoʻi ia ʻe he fānaú. Ko hono moʻoní, naʻe fokotuʻu ʻe he taki nesilií ha ngaahi haʻi ʻo e ʻofá mo e fānau ko iá. Naʻe hoko ʻa e ngaahi haʻi ko iá ko ha tafenga vai fakalaumālie ia ke tafe atu ai ʻa e akó, fakalotolahí, mo e ʻamanaki leleí.

Siʻi kāinga, ʻoku ou lotua ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ke ʻiate kitautolu, koeʻuhí ke tau lava kotoa ʻo ngāueʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, loto fakatōkilaló, mo e ʻofá ʻaki ʻa e mateaki, lototoʻa, mo e faʻa kātaki ʻoku lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa, neongo pe ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku tau faiako aí. ʻOku ou ʻiloʻi kapau te tau fai ʻeni, te tau maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí pea tau hoko moʻoni ko e kau faiako ʻoku mei he ʻOtuá, ʻi heʻetau fakahoko e ngaahi mana ʻi he moʻui ʻetau fānau akó. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki