Faigalotu o le Kerisimasi
12nielson


12NIELSON-0

Faigalotu o le Kerisimasia le Au Peresitene Sili

6 Tesema, 2020

O Le Alii o le Filemu

(Isaia 9:6)

Saunia e Elder Brent H. Nielson

O Le Au Peresitene o Fitugafulu

I se isi taimi ma i se isi nofoaga mamao, mamao lava mai iinei, o lo’u tama, o Norman Nielsen, sa talavou lava ma faaaluina lana tausaga lona lua o tausaga e fa e tau ai i le Pasefika i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O lona ata lea i luma o lona faleie, o se tagata tomai faapitoa mo fanafanua e tafana ai i lalo vaalele, sa nofo i le vaomatua i Papua Niu Kini. I le Aso Kerisimasi i le 1943, na ia tusia lenei tusi i lona tina ua maliu lana tane: “E pei ona e iloaina i le aso, o nei le Kerisimasi. Sa ou ala a’e i luga i le 7:00 i le taeao, inu le ti, ma faigaluega seia ta le 3:00 i le afiafi ma ou alu ai i lalo i le ālia e tatā o’u lavalava ma ta’ele. I le meaai o le afiafi i le po nei sa i ai nai vaega iti lava o le pipi, sina umala, sana, salati, ma le pai vine. Ou te matua manao lava ia faatasi i le fale ma oe ma le aiga ma toe saofa’i i se laulau ma toe ai uma meaai na masani ona tatou aai ai a o tatou faatasi i ni nai tausaga ua alu. Ua matou lē fiafia lava ona e le’i taunuu mai matou afifi o le Kerisimasi a o le’i oo i le Kerisimasi. E toatele i matou e le’i mauaina se mea mo le Kerisimasi. Ou te manatua lou ta’u mai ia te a’u i le tele o taimi aua e te misia le vai seia oo ina matutu le vaieli.”

O le tausaga na se’i mavae atu nei sa tusia ai e lo’u toalua, o Marcia, ma lo’u tuafafine, o Susan le talafaasolopito o le fa tausaga o lo’u tama na auauna ai i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Sa la tuufaatasia uma tusi na tusi atu ai o ia i lona tina i le fale. E ao ona ou faapea atu ina ua ou faitauina lenei tusi faanoanoa o le Kerisimasi, sa fai si o’u le talitonu. E ui e foliga mai e fai si faatauvaa o lenei mea ia te outou, ona o lo’u tama lea, o lē ou te alofa i ai, ae sa ou manao ia suia mea na tutupu i lena aso Kerisimasi. Sa ou tagi i lo’u loto, “O le a se tele o puapuaga e mafai ona onosaia e lenei alii talavou mai Idaho?” Sa maliu si ona tama i le pe o le fatu ae faato’a 12 ona tausaga. Sa tausi a’e o ia e lona tina, sa lesitala i le militeli, ae o lea la ua nofo nei o ia i le vaomatua i le vevela o se taua matautia. Pe le mafai ea ona tau na ona ia maua o se meaalofa mo le Kerisimasi? A o ou mafaufau loloto i tulaga na ia oo i ai, sa ou lagona le fetalai mai o le Agaga ia te a’u. “Brent, ua e iloa le faaiuga o lenei tala. Sa mulimuli ane maua e lou tama le meaalofa aupito taua ma faaauau ai ona ola i se olaga e tumu i le faatuatua faatasi ma le Kerisimasi o le taimi sili lea ona ia fiafia i ai o le tausaga.”

A o ou faitau atili i le talafaasolopito o lo’u tama, sa ou tau ai i se tasi o ana tusi mulimuli i lona tina ia Fepuari o le 1945. I le gasologa o lana fa tausaga, i lalo o le taitaiga a General Douglas MacArthur, sa ia tau ai mai Darwin, Ausetalia, i Papua Niu Kini, i le Faga i Leyte i le Atu Filipaina, ma mulimuli ai i Manila, lea na faamae’a ai lana tautua faamiliteli ma toefoi ai i le aiga. O le tele o taimi sa ia faaalu e auauna ai i le taua sa leai ni sauniga a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ae o le taimi lava na taunuu ai o ia i Filipaina, i le faatausiusiuga o lana tautua, sa mafai ai ona ia maua se sauniga a le Ekalesia. Ina ua mavae ona auai i lena sauniga, sa ia tusia lenei tusi mata’ina [ma lafo atu] i le aiga i lona tina: “Sa ou alu i le Lotu ananafi, ae sa ou le’i ano tele i le lauga. Tina ua tele lava mea ua foliga mai ua faatauvaa tele ia te a’u ae o mea na matua taua tele. Ou te le o faapea atu o lo’u talitonuga i le Atua, o le mea lena e masalo ua faateleina le malosi, ae ou te vaai i le Atua o se tagata e agaalofa ma malamalama nai lo se tasi o loo tu i o’u luga i taimi uma e faasala oe mo mea sese uma e te faia.”

O le mea na aoao ai a’u e le Agaga e faapea e ala i taimi ogaoga o tofotofoga, a o auai ai i se taua matautia lea e anoanoai fitafita, fomai, seila, au felelei, ma tagata lē sala i itu uma e lua na ma’umau ai o latou ola, ae sa maua e lo’u tama le meaalofa—sa ia mauaina le uiga moni o le Kerisimasi. Sa ia aoaoina sa i ai sona Tama Faalelagi alofa sa malamalama ia te ia ma sa leoleoina o ia. O le lesona sili ona taua o le olaga atoa na ia aoaoina o lenei: “Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.”1 I ona mafatiaga ogaoga, ina ua matuā tofotofoina o ia i faigata ogaoga na mafai ona ia onosaia, sa maua ai e lo’u tama se Tama Faalelagi alofa, ma agalelei. O le mea na maua e lo’u tama na aumaia le filemu ma le olioli ma le fiafia ia te ia i se lalolagi na tumu i le fenumiai ma tiga ma puapuaga. Ina ua ia tuua le taua, sa ia aumaia le meaalofa i le aiga.

Ou te le mautinoa pe mata e mafai ona ou sao mai faigata na feagai ma lo’u tama i na Kerisimasi e tolu sa aluese ai mai le aiga, ae ua ou iloa o le lesona sa ia aoaoina ma sa ou aoaoina e faapea o le meaalofa moni i le Kerisimasi, na foai mai e lo tatou Tama i le Lagi, o le Faaola o Iesu Keriso. O lenei Kerisimasi, ona o tulaga o le lalolagi, o nisi o i tatou ua oo i ni tulaga ua mamao ese mai le aiga pe ua fai’esea foi mai ia i latou e tusa lava pe o nonofo lata mai. O nisi o i tatou atonu e lagonaina i lenei tausaga e pei ona lagonaina e lo’u tama i le Aso Kerisimasi o le 1943. Atonu foi tatou te tuufesili pe aisea na tatou le mauaina ai ni meaalofa po o ni āsiga. Ae afai tatou te tepa i luga ma vaai atu i le Atua ma ola, o le a tatou iloa o Iesu Keriso o le meaalofa silisili lea. O le faaaogaina o lena meaalofa tatou te maua ai le ki i se olaga matagofie ma filemu.

I le Mareko mataupu e 4 o le Feagaiga Fou, sa oo ai soo o le Faaola i se aafiaga taufaamatau. Sa latou i ai i luga o le vaa ma le Faaola i luga o le Sami i Kalilaia ae oso mai se matagi tele. Sa fefefe le au soo, ma sa fetalai atu le Faaola ia i latou e faapea, “Se a le mea tou te fefefe ai faapea? O i fea ea lo outou faatuatua?”2 I se fetalaiga faapoloaiga, sa faafilemu ai e le Faaola matagi ma galu. Ona fesili lea o soo i lenei fesili faatupu lagona lea ou te talosagaina outou ia mafaufau loloto i ai i lenei Kerisimasi: “Po o ai lava lenei [tagata], … ua [oo] … lava [i] le matagi ma le vai [ua usitai] ia te ia?”3 O le a ou taumafai e tali lenei fesili. O Iesu Keriso o le “Silisiliese, o le Faipule, o le Atua malosi, O Le Tama o le faavavau, O Le Alii o le Filemu.”4 “[Ona o] ia, ma ala mai ia te ia, ma o ia, ua i ai lalolagi ma na foafoaina.”5 O Ia o lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola; o Ia o le Ulumatua a le Tama na Fanaua.

Ua faamatalaina e Isaia le Faaola i le ala lenei: “Tou te le iloa ea? Tou te le i faalogo ea, o le Atua o le faavavau, o le Alii, o le na Foafoa i tuluiga o le lalolagi, e le vaivai o ia, e le tigaina foi o ia? … A o ē faatalitali ia Ieova, e toe faafouina lo latou malosi, latou te sii ae apaau e pei o aeto, latou te femoeai, a e le vaivai, latou te savavali, a e le tigaina.”6

O mea uma nei na oo ai le Faaola, ua Ia valaaulia ai i tatou uma i lenei vaitau o le Kerisimasi ma aso uma ia, “O mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o a’u foi e malolo ai outou. … Aua o a’u le agamalu ma le loto maulalo: ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga. Aua e avegofie la’u amo, o la’u avega foi e māmā ia.”7 O Lana valaaulia ia i tatou “ia o mai.”

O lo’u faamoemoe i lenei vaitau o le Kerisimasi po o a lava o tatou tulaga, po o fea lava o tatou i ai, ma pe faapefea foi ona tuueseeseina i tatou mai aiga po o uo, o le a tatou manatua lava o Ia, le Faaola o Iesu Keriso, o le meaalofa; ma a tatou o mai ia te Ia, o le a Ia faamāmāina a tatou avega; ma ia mafai ona tatou iloaina o Ia, e pei ona iloa e lo’u tama i le vevela o se taua matautia. Na fetalai le Faaola, “Ou te tuuina atu ia te outou le manuia, o lou manuia ou te avatu ai ia te outou: ou te le avatu ia te outou faapei ona avatu e le lalolagi. Aua le atuatuvale o outou loto, aua foi tou te matatau.”8 A tatou faalagolago ia te Ia, o le a tatou maua le filemu ma le fiafia, e tusa lava po o a o tatou tulaga o i ai.

Ou te faamanuia atu le Kerisimasi ia te outou uma ma tatalo, o lenei tausaga, a o olioli ai le lalolagi vaivai, o le a outou mauaina ma faamamaluina le meaalofa na foai mai e se Tama alofa ia i tatou ina ua Ia faatagaina le taulaga a Lona Alo e Toatasi na Fanaua. Ou te molimau atu i lenei Tama Faalelagi alofa ma Lona Alo atoatoa, le Alii o le Filemu. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Lolomi