Faigalotu o le 2021
Totoa i le Molimau ia Iesu


Totoa i le Molimau ia Iesu

Faigalotu a le S&I i le Lalolagi Atoa mo Talavou Matutua 2021

10 Ianuari, 2021

Uso e ma tuafafine pele, o se moomooga matagofie lenei mo se tausaga fou—na lagiina i le FaaSipaniolo, “O se faamoemoe, ua olioli ai le lalolagi / Ua fanau mai le malamalama o se aso fou.”1

Sa faateia i ma’ua ma Sister Gong ma sa popole ina ua faamaonia ua maua i ma’ua i le KOVITI-19. Faafetai atu mo a outou savali ma tatalo mo lo ma toe malolosi atoatoa. E ui ina sa faanofoesea, ae ma te le’i lagonaina se faaesea. O le taimi nei ua atili ai ona ma tatalo ma Sister Gong mo i latou uma o loo mafatia i faigata o le faama’i oti.

I le lalolagi, pe tusa ma le 1.47 piliona tagata matutua i le vaitausaga o le 18–30. I la tatou Ekalesia, e 2.3 miliona tagata matutua i le vaitausaga o le 18–30 o loo nonofo i konetineta e 6 i ni atunuu ma itulagi pe ā ma le 180. Ua outou faitauina le Tusi a Mamona i le silia ma le 114 gagana.

Ma te fiafia lava ma Sister Gong e feiloai atu ia te outou i Rexburg, Idaho; Manaus, Pasila; Bogota, Kolumipia; i le salafa o le lalolagi;2 i konetineta uma; i tulaga uma.

Tou te silafia ua i ai nei se tatou Siteki i le Pole i Matu i Alaska?

Ua tatou potopoto i le asō e ala i tekinolosi. Ou te tatalo o le a faia e le Agaga ia tatou tasi i lo tatou faatuatuaga, ia ootia o outou loto, ma faafaigofie mo outou i nei taimi faigata.

O’u uso e ma tuafafine pele, o loo soifua le Atua. Faamolemole o mai ia lagonaina Lona alofa ma Lona mana e tuputupu a’e ai ma suia. Ia tuu atu ia te Ia e siomia oe “i aao o le saogalemu”3 faatasi ma Lana faamautinoaga ua lava lena. Ua ia te outou le tele o le mana paia e mafai ona outou atiina ae i aso taitasi.

O le asō ou te faasoa atu ai ni valaaulia se tolu na musuia ai a’u e 1) faalolotoina ai la’u sootaga ma le Atua, 2) suia ai nei le lumanai, ma le 3) e avea ai ma se a’u ua lelei atili. Ou te tatalo, a tuu faatasi, o le a faamalolosia e nei valaaulia lou faatuatua ma tosina atili ai oe i le Atua ma i latou o loo siomia ai oe, a o e mauaina le olioli tumau i luga o Lana ala o feagaiga.

Valaaulia muamua: faatasi ai ma se alofa maoae, ua folafola mai le Tama Faalelagi, “Ina soia, ma ia outou iloa o A’u lava o le Atua.”4

Sa ou ola a’e i le aai ae ou te fiafia lava e alu ma la’u atofaafafa i atumauga. E saoloto e suesue mea fou, matou te sopo ma a’u uo i le aso atoa, ona tolauapi lea i autafa o vaituloto i le vaomatua i lalo o le vateatea i le agimalu o le savili i le po.

Talu ai nei, sa ma tietie atu ai ma Sister Gong i se nofoaga sa matuai pogisa ma le matagofie, sa mafai ai ona ma vaaia le Aniva. Sa toetoe lava a pei o le susulu o le ata lenei.

O le Aniva o loo aofia ai i tala faafagono, e ofoofogia, ma o se mealilo. I le FaaSaina, o le Aniva o le “Tian He” (“vaitafe o le lagi”). I le FaaPelarusi, Esitonia, Finelani, o le “ala o manulele.” E faaigoa e nisi le Aniva o le “ala i Santiago.” I le gagana a se ituaiga o tagatanuu Amerika i Matu, o “le ala e sola ai le taifau”; i le FaaEperu, “o le vaitafe o le malamalama.”5

“Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga. … Ma sa silasila atu le Atua, ma ua lelei.”6 E silafia e le Atua, e mamana, ma e lelei. O le faamoemoega, matagofie, ma le paegamalie o Ana foafoaga ua molimauina ai Lona alofa e lē uma ma Lana fuafuaga o le fiafia mo i tatou taitoatasi. Ua molimau mai Alema, “Ua faailoa mai i mea uma o loo i ai se Atua; ioe, e oo i le lalolagi, ma mea uma ua i ona luga, ioe, ma lona faataamilosaga, ioe, ma paneta uma foi o loo i o latou ala masani ai ua molimau mai o loo i ai se Foafoa Silisiliese.”7

E manaomia le taumafaiga ma le loto i ai e faatelegese ai ma “ia filemu.” E manaomia le faamaoni faaleagaga ma le lotomaualalo e “iloa ai o loo soifua le Atua.”8 O nisi o taimi o le faatelegese i mea e faalētaua e fesoasoani ia i tatou e iloa ai mea e sili ona taua.

O se auala taua e iloa ai o le Atua o le Atua, o le iloatino lea o Lana tosinaga i foafoaga na faia e faafiafia ai le loto. Tatou te pepese:

Le lalolagi manaia,

Ma le lagi o i luga,

Ma le alofa o le Tama,

Siomia ai tatou uma,

Le Alii e, ia oe matou Matai.

O la tatou viiga lea o le vivii a’e ma le faafetai.9

O se tasi auala e iloa ai le Atua o le vaaia lea o le agalelei ma le uiga i fegalegalea’iga faaleatua—i le agamalu, o faamanuiaga e lei faamoemoeina, faaleleiga, faamagaloga, ma le ositaulaga.

Na saafi talu ai nei Peresitene Russell M. Nelson i faatufugaga, galuega faafatua’iupu, ma musika e mafai ona faamauoaina ai i tatou.10 E faapena foi ona mafai e saienisi, pe a oo ina malamalama i ai ma le faatuatua.

O ni vaaiga aupito lauiloa nei se lua i le vanimonimo i le po.

I le vaaiga faasaienisi, o se ata i le lualoto o le vanimonimo e pueina e se meavaai tele o loo i le vanimonimo, ua faamanatu mai ai ia i tatou e faapei ona vaaia e perofeta maoae o Mose ma Aperaamo, e le mafaitaulia, e oo lava i vaipanoa e foliga gaogao mai i le po.

Mai faatufugaga, na pu’e lelei e Vincent Van Gogh le Po Maninoa i se ata valisuauu i luga o le tapoleni ae toeitiiti oso a’e le la. O se fatuga faavaaifetu o le lagi ia Iuni 1889, ua ta’u mai ai o le fetu o le taeao a Van Gogh o le paneta o Vinesi. Ua musuia e faatufugaga maoae ni auala fou e vaaia ai le agalelei o le Atua.

O le agalelei o le Atua e mafai ona faamauoa ai o tatou agaga. O le lalolagi vāvāō, gaogaosa, ma palapala e mafai ona faigata ona “[filemu]” ma iloa o A’u lava o le Atua.”11 Tatou te le manatua le pa’ō o le ili o le umukuka sei vagana ua tatou tapeina. E faafememea’i ma tosina ese i tatou i mea faaletino, o mea e foliga mai e taua ae leai, ma mea e soona alu ai le taimi ae galo ai autu ‘anoa. O le popole faapea ua misia (PFM) o se tala ua pasiā, e ui ina tele taimi o tatou nopiai ai i a tatou masini faatekinolosi. Ua manatu nisi o le tele o mea eseese e fai i le 24/7 e faateleina ai lo tatou tau po o le taua.

Ua tatou faatulagaina ma faava’a le olaga ia foliga “atoatoa vave” e mo le isi [post] e sosoo ai i le Instagram, tusa lava pe tatou te iloaina o le “atoatoa vave” e le “vave” e le “atoatoa” foi. Tatou te popole i faamamā fou mo atapu’e, faapea foi mea e le moni ma lē matalitonuina, e aafia ai le faapasi po o le toe oomi faalua e se isi tagata e matamata i ai pe leai.

I le pepa o faamatalaga o le The Social Dilemma,, o loo lapatai mai ai le au popoto faapitoa faatekinolosi, “Afai e te le o totogia le oloa, o oe la o le oloa.” Ua i ai nisi tagata popoto ua popole ua faamanu’alia ma le le faamoemoeina e faasalalauga faaleagafesootai ia sosaiete ma le soifua manuia faaletagata. Ua latou popole o faiga e foia ai faafitauli o faasalalauga faaleagafesootai na mamanuina ia faalautele ai le faaaogaina o le upega tafa’ilagi, fefaasoaa’iga, ma aloaia ai faaletulafono polofiti o faasalalauga, a ua faateleina ai foi masalosaloga, fevaevaea’iga, ma atuatuvalega.12 Atonu o se mea aupito iloga, o nei au popoto faapitoa i tekinolosi o loo puipuia o latou aiga mai le soona faaaogaina o faasalalauga faaleagafesootai.

O le filemu ma mafaufau loloto e le o le tuuatoatasi lea. Na fai mai Leonardo da Vinci, “E ui e na o oe ua na o oe lava.”13 O le faalemū e matalatala ai lo’u ulu ma lo’u fatu. Ona mafai lea e le lotofaafetai ma ona uso masaga o le amioatua, ma le lotomaualalo, ona tatala ia mata ma taliga faaleagaga i faamaoniga o le anoanoai o Lona agalelei o loo siomia ai i tatou.

Ua faamalamalama mai e se tasi faasalalau o le gagana Eperu o le uiga o le faaupuga ia filemu e mafai ona faauigaina e “faaseloa.” Ia iloa o a’u o le Atua e mafai ona faaliliuina “o le iloa aloaia o Lona mana lavea’i i o tatou olaga.”14 I se isi faaupuga, “Ia filemu ma iloa o A’u o le Atua” o le tuu lea ia faamuamua le Atua i o tatou olaga.15

Ua saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson, “E leai se mea na te tatalaina le lagi e pei o le tuufaatasiga o le mamā a’ia’i faateleina, usiusitai sa’olele, sailiga ma le naunautai, taumafa i aso taitasi i afioga a Keriso i le Tusi a Mamona, ma taimi faisoo e tuuto atu i le galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga.”16—o se ala o feagaiga i le olioli tumau.

Pe a oo ina tatou faalemū ma saili atu ma le faatuatua, e suia la tatou vaaiga. I se tasi aso o sauniuniga, a o avea ma faifeautalai talavou i Ausetalia, sa manatunatu loloto ai Elder Marion G. Romney (na mulimuli ane avea o se Aposetolo ma se uso o le Au Peresitene Sili, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76.

“Ina ua mae’a lana faitauga, sa te’i o ia ina ua ia iloa ua po. … Sa ia tepa a’e i le lagi, i le mea sa susulu mai ai ma le matagofie tulaga ese le Aniva i Saute ma isi fetu. A o pulato’a atu ma le maofa o ia, sa foliga mai na aveina a’e o ia i luga atu e le Agaga ina ia vaai i mea na ia faitauina. I se uiga faavavega, sa faatagaina o ia ia iloa e le o ni talafatu na mea, ae o ni mea moni ua aupito sili ona taua ma loloto.”17 Fai mai le tala otooto o lona soifuaga, “Na afua mai iina ona i ai sana vaaiga i le faavavau.”18

O se vaaiga i le faavavau e mafai ona tuutaula i ai i tatou i ona po nei. E pei ona sa valoia, “O le a vāvāō mea uma.”19 Ua fetalai mai le Alii e faalogoina Lona siufofoga i mafui’e, matagi malolosi, ta’uta’u, galu o le sami e fafati mai i latou lava e tia’ina o latou tuaoi.20 I taimi nei, ua ta’u e nisi le lelei o le leaga ma le leaga o le lelei;21 a ua fai mai isi “aai, feinu, ma fiafia; … aua o taeao tatou feoti.”22 Ae o le malamalama faaleagaga ma le upumoni e tuliese ai le pouliuli mai totonu o i tatou.23

Ua faamautinoa mai e le Alii, “faalologo ia, ina malu ia.”24 “Ia tatou tutu, ma le mautinoa atoatoa, e vaai i le faaolataga a le Atua, ma mo lona aao e faaali mai.”25 Faamolemole, o’u uso e ma tuafafine pele “ia filemu, ma ia iloa [o le Atua] o le Atua lava.”26

O le taimi nei, o la tatou valaaulia lona lua: ia fausia fegalegaleaiga e suia ai nei le lumanai.

Talu ai nei, sa ou maua le lotofaafetai e faafetai atu ai i se tasi ou te lei feiloai muamua i ai, ae na ia suia lo’u lumanai.

O lona igoa o Melba Oakes (e lē faiā ma Peresitene Dallin H. Oaks).

Ina ua 21 tausaga le matua o Melba, sa faatoa uma ona faaipoipo ma sa nonofo i San Mateo, Kalefonia. O Melba ma se tasi e 17 tausaga le matua faatoa liliu mai e igoa ia Jean, na avea ma se uo.

Sa a’oga Jean i se mea e mamao mai lona aiga, ae na o ia le tagata o lona aiga na auai i le Ekalesia. Sa faamoemoe nisi o le aiga o Jean o le a ia faagalo le Ekalesia i se nofoaga fou.

Peitai, i nai ala iti ma le faatauvaa, sa i ai Melba ma isi iina faatasi ma Jean. Ina ua faauu Jean mai le a’oga maualuga, sa i ai Melba iina. O loo i ai pea ia Melba Oakes le tusi valaaulia o le faaipoipoga a Jean.

Sa logoitino le alofa o Jean ma sa faaipoipo ai i se alii lelei tele e igoa ia Walter. O le mea moni, sa faatolu ona faaipoipo i la’ua—i se faaipoipoga FaaSaina, se sauniga FaaAmerika, ma le faamauga mo le olaga nei ma le faavavau i le malumalu paia. Ina ua feiloai i la’ua, sa i ai se molimau malosi FaaKerisiano a Walter, ae na te le’i iloaina Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa aoao e Jean ma isi o ia i le talalelei toefuataiina. Na avea o ia o se tagata faamaoni o le Ekalesia ma se peteriaka o le siteki.

Atonu tou te mate’ia, i le faaipoipo ai ia Walter Gong, na avea ai Jean ma Jean Gong—o lo’u tina pele. O le taimi nei ua 94 tausaga o lo’u tina. O Melba Oakes ua 98 tausaga. Na uo i la’ua i le talalelei mo le 77 tausaga.

Talu ai nei, sa ou iloaina ai o loo nofo Sister Melba Oakes i St. George, Iuta. Sa ou vili i ai e faafetai atu ia te ia i lona suia o lo’u lumanai faapea foi ma lo’u aiga. I le fesoasoani ai ia Jean Gong ina ua avea o ia ma tagata liliu mai ma’ale’ale mo le taimi muamua, sa faamanuiaina ai e Melba Oakes le mea ua avea nei ma augatupulaga e fa o le aiga o Gong i lenei itu o le veli ma le 34 augatupulaga ua lauiloa o le aiga o Gong i le isi itu o le veli, ua tau atu ai i tua i le Uluai Dragon Gong, na fanau i le 837 TA.

O le mea e faanoanoa ai, o isi o uo a lo’u tina ua le o toe i ai i le Ekalesia. O le tasi na aluese ina ua faaesea o ia e nisi o tagata o le Ekalesia ona o lona lanu. O le isi na se ese ina ua ia lagonaina e tatau ona ia filifili i le va o uo i le Ekalesia ma uo e le auai i le Ekalesia. O le lona tolu na faatagaina uunaiga faalelalolagi e fatuina masalosaloga e uiga i aoaoga a le Ekalesia. Ioe, ua outou feagai ma luitau e sili atu ona ogaoga i aso nei.

Ou te faafetai e faavavau ia Melba Oakes ma i latou uma sa fesoasoani i lo’u tina i le taimi na fou ai o ia i le talalelei. Ou te faamalo foi i lo’u tina. Sa tumau o ia i lona faatuatua ma sa toa i lana molimau. Sa naunau i la’ua ma lo’u tama ia auai malolosi i le Ekalesia moni a le Atua. Sa faamanuiaina i la’ua e ui i le faasausili faalesosaiete ma uiga faaalia faailogalanu a nisi o tagata o le Ekalesia.

Uso e ma tuafafine, o loo i ai ni Jean Gongs ma ni Melba Oakeses o loo siomiaina i tatou uma—i o tatou faletotogi, falefaigaluega, uarota po o paranesi, i o tatou li’o ma mafutaga. E leai se tasi e fia manao e avea ma se polōketi. Tatou te tau fai vaai uma mo fegalegaleaiga ma avanoa e saofagā ai. Tatou te manaomia uma se nofoaga saogalemu e fesili ma saili atu ai, se nofoaga saogalemu e aoao ai ma ola i aoaoga faavae o le talalelei ma le aganuu a le Ekalesia. Tatou te mananao ia vaaia i tatou o ni tagata matutua ma ia faia ni tiute ma saofagā atu o ni tagata matutua.

Tatou te mananao i le Ekalesia ia avea o se nofoaga tatou te le faamasinoina ai le tasi ma le isi ma tatou salamo pe afai e lagonaina e se tasi ua tatou faamasinoina i latou i se ala faatiga. Fai mai le faatina o lo tatou Malumalu i Guadalajara Mekisiko, e musuia o ia e le malumalu ia “tuuitiitia le faamasino atu a ia tele atu le alofa.” E sa’o o ia. Faamolemole sau e pei ona e i ai. Matou te manaomia oe. A oo ina tatou agaalofa ma faitaulia isi, ma valaaulia isi e faia le mea lava lea e tasi, o le a atili matala mai loto o o tatou nuu faaletalalelei, fesootai gofie, ma tosina mai ai isi. I se isi itu, tatou te avea uma lava ma tagata fou liliu mai, tagata ua toefoi mai, tagata faatoa masi’i mai, o loo tau sailia lo tatou ala.

I sosaiete fevaevaea’i, e mafai e soo o Iesu Keriso ona faasoa atu se uiga paia masani ma le agaalofa e sili atu nai lo soo se eseesega. I taimi pogisa, o nisi taimi e matautia, e faasusulu mai ai e le au talitonu Lona malamalama ma le upumoni tuusaoloto. O le mea e i ai le oge faaleagaga i le nuu,27 tatou te faamanatuina ai o Ia o le vai ola ma le areto o le ola.

I se lalolagi ua naumati, o loo galala mo se ataata, matelaina mo se faatalofa, e mafai ona tatou toefaatulagaina o tatou sone lagomalie. Nofo i tafatafa o se tasi o loo nofonofo na o ia. Faaaofia, faamalo, faamalosiau, i le tagata patino ma i luga o le initoneti. Aua e te faamasino atu pe a e le iloa le tala atoa. Faalogo, alu, ma ia i ai iina. Auauna atu ma se manatu talafeagai po o se mau. Amana’ia lagona o isi tagata. Tatalo e le aunoa.

O nei e te fesoasoani mai ai ia te a’u. O taeao ou te fesoasoani ai ia te oe. Ua tatou i ai iinei mo le tasi ma le isi. O le mea lena e faia e uo ma aiga o le talalelei.

Ou te iloa o le toatele o outou e na o oe le tagata auai i le Ekalesia, pe na o oe foi e toaga i le lotu, i lou aiga. Tou te totoa ma faamaoni, ae e faigata i le tele o taimi. Faamolemole ia uumau i le āi u’amea—po o le auala na faaupu ai e se talavou matua i Manau, Pasila, “feel the steel [tago i le u’amea].” Ia tonu o le a e tumau ma mausali, o se sooga malosi i ou augatupulaga. O le a aoga lava.

E faalētaua pe afai o i tatou o le uluai tupulaga po o le tupulaga lona ono i le Ekalesia nai lo lo tatou totoa ia tatou molimau ia Iesu Keriso. Faamolemole ia totō, faafailele, ma puipuia lena fatu taua o le faatuatua. Ia tuu atu ia matua mauaa malosi ma ia fuga mai ia te oe ma lou aiga e faavavau.

Faamolemole ia avea oe o se Melba Oakes po o se Jean Gong—fausia ni fegalegaleaiga i le asō e suia ai le lumanai mo se tausaga se 1, 5, pe 77 foi o le a oo mai.

Ua aumaia ai nei i tatou i la tatou valaaulia lona tolu: ia avea ma se oe lelei atili e ala i le galulue faatasi ai ma i autafa o le Alii o le seleselega.

A o tatou aoao e galulue i le faatuatua ma le filiga, e mafai e le Alii o le seleselega e ala i le tulafono o le seleselega ona faamanuiaina i tatou i le “olioli i fua o a outou galuega.”28 A o tatou galulue malosi ai ma galulue ma le atamai, e matala mai avanoa. O le mea e ta’u e nisi o le laki,, tatou te faamamaluina o faamanuiaga. Ua tatou iloa o le tatalo faamaulalo ma le saga uunai pea e aumaia faatasi ai vavega i Lana lava taimi ma le ala.

O le tusi a Kalatia i le Feagaiga Fou o loo faamatala mai ai le tulafono o le seleselega e faapea “o le mea e luluina e se alii [po o se tamaitai] o le mea lava lea e seleseleina mai e ia.”29 E le tatau ona tatou “faapalapala i le amio lelei: aua o ona po e tatau ai tatou te selesele mai ai, pe afai tatou te le faavaivai.”30 I se isi faaupuga, tatou te selesele i mea tatou te totō—e toefuatai mai le lelei mo le lelei, e faapena foi i le amiotonu, faamasinotonu, ma le alofa mutimutivale.31

Fai mai London ma Luke Brockbank, o ni faifeautalai faamaoni ua maea misiona sa faamauina talu ai nei i le malumalu paia, sa la aoaoina faatasi ma o la aiga le tulafono o le seleselega i le togalaau a o tuputupu a’e.

[Start video transcript]

London: Ia, matou te alapopo a’e i le taeao a o lei ala mai pi ma a o lei vevela le la ma taumafai ia tele ni vao e vele, ia tele ni laau e toto, ma taumafai ia ola pea mea e ala i le faafetilaisaina ma ufiufi le palapala ina ia mālū, ma tau lava ina tausisia mea uma i lona lava vaitau e tatau ai.

E mananao tagata uma ma fiafia e tau fualaau suamalie—ma aai nisi o fua a o tauina—ae ou te faapea atu o le veleina e aupito sili ona faigata ona e te punou i ou tulivae ma ou lima, ma e le umi se taimi ae amata ona lagona le tiga. Ma ua palapalā ou lima. E pisia lanumeamata tumutumu o o matou tamatamailima ma o matou limamatua mai le veleina o vao.

Elder Gong: O le mafuaaga lena latou te fai mai ai e te limaola.

London: Ioe, e te manatu ona o le ola lelei o laau; ae ona ua veleina vao.

Luke: Na talanoa atu London e uiga i le faia o mea faavae uma e te faia e mafai ai ona fai se togalaau. Tou te iloa, e tatau ona faafetilaisa ma totō. E le mafai ona tau na ona e alu i le togalaau faa-tasi i le vaiaso ma faamoemoe o le a matuai lelei mea uma.

[End video transcript]

Elder Gong: Sa ou fesili ia London ma Luke e uiga i lo tatou Faaola o le vine moni o le e faafaileleina i tatou faaleagaga.32

[Start video transcript]

London: Pe a tatou tausia ia laau i le togalaau, e manaomia ona tatou faafetilaisaina ina ia maua e la’au niuterene e ola ai pea. E foliga tutusa lena mea ia tatou molimau aua e le mafai ona tatou ola i se aafiaga faaleagaga se tasi. Tatou te manaomia lena faafouga faifai pea o aafiaga fou. O le manatuaina o o tatou aafiaga faaleagaga—o ni mea matagofie e tomanatu i ai, ae tatou te manaomia pea lava ni isi mau aafiaga.

Luka: Na pau le mea e mafai ona 100 pasene lo tatou talitonuga e i ai, o le Faaola lea. Ma ou te manatu o lena itu o Ia moni lava o le vine moni, lea e mafai ona tatou faalagolago ia te Ia e le aunoa. Ma afai tatou te taumafaia le mea sili tatou te mafaia o le faaogatusaina o o tatou loto ma Lona finagalo e pei ona fai mai—ia tumau o Ia i totonu ia i tatou ma o i tatou foi i totonu ia te Ia.

London: Ou te alofa i le Faaola, ma ua ia te a’u se molimau malosi ia te Ia ma le mea sa Ia faia mo i tatou. E lagonaina moni lava o Ia o se uo aupito sili, o se tasi o le a le tuulafoaiina lava oe. Ona ua ou mautinoa e tofu i tatou uma ma ni uo lelei ua tuua lo tatou autafa, ma le le’i faamoemoeina po o le faamoemoeina foi. Pe o le a lava, e le o se aafiaga malie. Ae e ofoofogia le iloa o le a le finagalo lava le Faaola, o le a faatasi pea o Ia ma i tatou, ma o loo i ai o Ia iina e faamafanafana i tatou ma fesoasoani ia i tatou pe a tatou manaomia.

[End video transcript]

Elder Gong: Faafetai, London ma Luke. Sa matou talanoa ma London, ma Luka e uiga i le faamasinotonu ma le alofa mutimutivale i le tulafono o le seleselega. Tatou te selesele i mea tatou te lulu. Peitai, e faaopoopo foi e le Atua Lona alofa mutimutivale i a tatou taumafaiga. Fai mai le Aposetolo o Paulo, “Na ou totoina, na faasusuina e Apolo; a e peitai o le Atua ua faatupuina.”33 Pe a faatupuina e le Atua, Na te toina pupuni o le lagi, ma sasaa atu le manuia mo outou, ina seia silisili ona tele.34 O le vaai atu i mata faaleagaga, e tele ina sili mamao atu le alofa mutimutivale o le Alii i le tele o taimi nai lo mea e na o a tatou galuega e mafai ona maua ai.

Ae ui o lea, e foliga e le amiotonu i le olaga ma faaitu’au i nisi o taimi faigata, pogisa, ma tuulafoaiina. Faatasi ai ma se manao amiotonu ma se taumafaiga usiusitai, atonu tatou te lagona ua tatou faia mea uma na poloaiina ai i tatou. Ae atonu e lei sologa lelei ia mea i le ala sa ma faamoemoe ai. E faigata. Atonu tatou te lagonaina le leai o se faamoemoe, le fiafia, po o le ita foi. I taimi faapena, faamolemole ia manatua, i ni auala e le mafai ona tatou malamalama ai, “Na afio ifo le Atalii o le Tagata i lalo o i latou uma.”35 E malamalama o Ia aua sa i ai o Ia iina.36 “Faauta, ua Ou togitogia oe i luga o alofilima o o’u lima.”37 Ua Ia folafola mai, “O nei mea uma e te maua ai le poto masani, ma o le a avea ma ou lelei.”38

Tatou te faatalitali i le Alii ma le faamoemoega ma (o nisi taimi) e popole. E mautinoa lelei Ana folafolaga: “A o ē faatalitali ia Ieova, e toe faafouina lo latou malosi, latou te sii ae apaau e pei o aeto, latou te femoeai, a e le vaivai, latou te savavali, a e le matapogia.”39 “E afe ane le tagi i le afiafi, a o le alaga fiafia i le taeao.”40 E leai se faanoanoaga i le lalolagi e lē mafai e le lagi ona faamaloloina.”41

I Lona lava taimi ma le ala, o le a faasa’oina ai e le Atua amioletonu uma, faanoanoaga, ma ni le fiafia. Mo ē naunau ma lotomaualalo, o Lana talalelei o se talalelei o avanoa ta’ilua ma ta’itolu, e oo atu lava i le faafitugafulu ni fitu.42 O i latou o ē e tausi i poloaiga a le Atua e manuia, ma o le a “faamanuiaina i latou i mea uma.”43

I o tatou taimi, faatasi ai ma se mafatiaga ogaoga ma manaoga faaletagata soifua i soo se mea, ua tatou lagonaina se mafuaaga uuna’i ma se faamoemoega paia o le ofoina atu o le auaunaga faaKerisiano. Mo i tatou, o le alofa i le Atua ma le tuaoi e faauiga i le avanoa ma le tiutetauave o feagaiga. O loo ta’u mai i se sailiiliga talu ai nei a le Ekalesia o talavou matutua o loo faailoa aloaia ma taulimaina manaoga ogaoga faaletagata soifua i Europa, Amerika Tutotonu ma Saute, o le Atu Karipeane, Asia, Aferika, Amerika i Matu, ma le Pasefika. O outou ma a outou uo, ua ta’ua na o ni nai [vaega o outou]:

  • su’iina ufifofoga,

  • lagolagosua i nofoaga tutotonu o sulufaiga mo tamaitai,

  • fesoasoani i le faamamaaga ma le toomaga mai mala faalenatura,

  • tuuina atu meaai mo tamaiti,

  • fauina nuu i le lotoifale, ma

  • tiliva meaai i taavale meaai.44

I lenei faama’i oti o le KOVITI, o loo tilivaina atu e o tatou tagata, o a tatou uo, ma la tatou Ekalesia la tatou tali aupito telē o fesoasoaniga mo tagata i galuega faatino e 964 e tali atu ai i le KOVITI-19 i atunuu e 151. O i latou e manaomia ua mauaina le silia ma le 28.4 miliona aitema o mea patino e puipuia ai (PPE), 3.5 miliona mea tau meaai, 1.8 miliona pusa o mea tau tumama, ma le 1.07 miliona o mea faafomai ma sapalai.

E oo mai i le taimi nei, mai le faatoaga seia oo ina ua saunia e taumafa, e silia ma le 700 uta a loli o meataumafa ma isi mea moomia ua oo atu i le 1.6 miliona maila mai le polokalama o faleteuoloa a epikopo o le Ekalesia e oo atu i faleteu meaai e 380, o nofoaga mo ē leai ni aiga, ma ofisa o galuega alofa. Sa ou fesili po o le a se mea o i ai i se loli e masani lava e 18-pau. E masani lava, e aumaia e loli taitasi le 3,264 apa povi po o pipi; 7,488 apa sana, pi meamata, po o tamato tipitipi; 6,528 apa o sitiu, supo po o chili; ma le 792 fagu o lo matou pinati pata lauiloa —ma o la’u mea lea e sili ona ou fiafia i ai—e gaosia e le Ekalesia, e tumu i meaai paleni, malosi, ma le agalelei.

E la’uina foi e a tatou loli ia fualaau ‘aina suamalie, o oloa gaosi i le susu, ma meaai suamalie e gaosia e le Lotu i faatoaga e 19, togalaau suamalie e 3, faletuu ‘apa e 4, faletaususu e 1, ma falefasi manu e 3. Atonu tou te nonofo i se nuu e faapaaga ai le Ekalesia ma vaega i le lotoifale e saunia ai ma tuuina atu taumafa ma isi mea e manaomia.

Matou te atugalu i fesoasoani tau mea taumafa i le salafa o le lalolagi faapea le malupuipuia o taumafa. Ua valoia e Malo Aufaatasi o le a i ai se faaopoopoga o le 130 miliona tagata e feagai ma le matelaina ogaoga ona o lavasiga o le KOVITI. E ui ua na o se amataga, ae o loo faifai pea sao o a tatou fesoasoaniga mo tagata soifua, e manaomia, ma o loo taliaina i eria ua afaina e pei o Somalia, Iemeni, DR Congo, Haiti, ma Zimbabwe, ma i itulagi o fetauaiga i Suria, Iemeni, Sutana Saute, DR Congo, ma le itulagi o Saheli Aferika, ma isi.

E manaomia e tamaiti fia’a’ai ni meaai. Faatasi ai ma se paaga e tasi o fesoasoaniga mo tagata soifua, o loo tatou tilivaina atu taumafataga e 30 miliona i tamaiti aooga i atunuu tau atia’e e iva. O ipu meaai taitasi e aofia ai kelori o fatu e tausia ai le ola, polotini, fualaau faisua, ma fualaau aina suamalie.

E pei ona sa tatou vaaia, e faia e la tatou Ekalesia ni foa’i i le salafa o le lalolagi e fesoasoani ai i tagata soifua ma tuuina atu le lagolago limafoai i Amerika i Matu ma Saute ma isi eria e nonofo ai le toatele o tagata o le Ekalesia.

O tagata sulufai ma tagata ua tutuliese faamalosi mai o latou atunuu, o se luitau tele lea i fesoasoaniga mo tagata soifua. O loo taulamua la tatou Ekalesia e tali atu i le anoanoai o faalavelave tau tagata sulufai. Faatasi ai ma a tatou paaga, ua tatou tuuina atu ai meaai, o mea tau tumama, vai ma mea e faamama ai, pusa mo malutaga, lavalava, mea patino e puipuia ai, ma le lagolagosua faalea’oa’oga, i Amerika Latina, Europa, Aferika, Asia, ma Sasae Tutotonu.

Tatou te faafetauia ma faataunuu manaoga faalelotoifale. Tatou te faaaloalogia agaifanua faalelotoifale ma aganuu. Mo se faataitaiga, o le sunami faataumaoi i Initonesia na fasiotia ai pe o loo leiloloa pea pe tusa ma le 228,000 tagata. O le anapogi a le Ekalesia i le lalolagi atoa na fesoasoani e toefauina ai faletapuai faamosalemi, faatau ai laau su’isu’i e faia ai lavalava masani sa moomia, ma toefausia ai fale ma a’oga. Fai mai taitai Isalama ia i matou, “Matou te anapopogi, o lea la, o foai mai anapogi ua i ai se uiga faapitoa mo i matou. O la outou anapogi ma osigataulaga ua atagia ai lo outou faatuatua ma le alofa o le Atua.”

I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, o lo tatou auai i feagaiga ma le Atua faapea ma le tasi ma le isi, ua valaaulia ai i tatou ia lelei ma faia mea lelei. E pei ona outou silafia, e tuuina atu e la tatou Ekalesia fesoasoaniga alofa e aunoa ma se manatu i le lanu, aafiaga tau lotu, ma ituaiga. E le faaaogaina a tatou fesoasoaniga alofa e talai atu ai o tatou talitonuga. Tatou te galulue faapaaga ma faatuatuaga uma, pe le o ni faatuatuaga foi. Tatou te tali atu i manaoga faavavave ma manaoga mo taimi uumi. Tatou te nonofo ai lava a o faaauau pea tulaga manaomia, e umi atu talu ona o ese pueata o talafou. Tatou te fesoasoani e ati a’e le taua o le tagata lava ia ma ia ola-tutoatasi. Tatou te lagonaina faamanuiaga a le lagi a o tatou faailoa atu lo tatou alolofa o le Atua e ala i le faia o mea uma e tatau ai mo o tatou uso ma tuafafine, o Ona atalii ma afafine, i soo se mea, i mea uma tatou te mafaia.

Uso e ma tuafafine, a o outou aoao, tuputupu ae, ma auauna atu, ma a o outou taumafai malosi ia totoa i a outou molimau ia Iesu Keriso, faamolemole ia onosai ma ia malamalama ia te oe lava. E tele naua taimi tatou te soona faafaigataina mo i tatou lava. Ua valaauina i tatou e le Alii ia o mai e pei lava ona tatou i ai e faia mea uma i le “poto ma le faatulagaga tatau.” Na te le o faamoemoeina i tatou e taufetuli saoasaoa nai lo tatou malosi, e oo lava foi pe a tatou filiga ma totoa.45

O nisi taimi, atonu tatou te lagonaina le faalē-manao pe faalēta’utino atu pe afai e lei poloai mai le Alii ia i tatou e faia “se mea tele.”46 Ae, o le tele o taimi, o le mea e aupito sili ona manaomia e le Alii, e mo i tatou ia faasusulu atu lo tatou malamalama i aso taitasi. Manatua, o Iesu o le vine moni. O lou tuputupu ae faaleagaga ma le fiafia e taua ia te Ia.

I le aotelega, a o amata le tausaga fou, se’i ou valaaulia lava oe ia e maua ia faamanuiaga uma o valaaulia e tolu:

  1. Ia filemu ma iloa o le Atua o le Atua lava Ia.47 Ia gaepuina e Lona agalelei ma foafoaga ou manatunatuga, faatoafimale ma faamautinoa lou loto, ma molimau atu o loo faatalitali o Ia ua saunia e faalolotoina la oulua mafutaga patino.

  2. Sui nei le lumanai. Ia faafailele mafutaga faaleāugatupulaga e tele ia o le a faamanuiaina ai oe ma i latou o loo siomia ai oe mo tausaga a sau.

  3. Faalagolago i le Alii o le seleselega e fesoasoani ia te oe ia avea ma se oe lelei atu. A tatou galulue faatasi ma Ia ma i Ona autafa i Lona tovine, o le a tuuina atu e le Alii o le seleselega se faatelega mau. O Ana faamanuiaga o ni faamanuiaga o se olioli ua tumu.48

O le a fesoasoani ni faatinoga faaopoopo se tolu e faamalosia ai lou faatuatua ia e toa i lau molimau ia Iesu Keriso.

  1. Umia ma le agavaa se pepa faataga o loo aoga o le malumalu. Faamolemole ia faia tusa lava pe le o tatalaina atoa le malumalu. Faamolemole ia faia tusa lava pe manaomia ona e faatulaga tatau ni nai mea i lou olaga.

  2. Faailoa i lou epikopo po o le peresitene o le paranesi pe o ai oe ma le mea o e i ai. Afai e te le o umia i le taimi nei se valaauga i le Ekalesia, faamolemole mafaufau e fai atu, “Epikopo/peresitene o le paranesi, afai ua i ai i le Alii se valaauga mo a’u, o le a ou fiafia lava e auauna atu i la tatou Ekalesia.”

    Tatou te tofu manaomia ni apaau ma ni a’a—se li’o lautele o faauooga ma fegalegaleaiga ma se li’o itiiti atu lea e mafai ai ona tatou auauna atu e le aunoa ma paaga ma taitai alolofa, e aofia ai se epikopo o loo umiaina ki.

  3. A o e tu’itu’i atu, ōle atu, ma saili, faamolemole ia fatufatu se siosiomaga patino e faafailele ai le faatuatua ma fesoasoani ia te oe e tausia poloaiga a le Atua. Na tuuina mai i le alofa, o poloaiga a le Atua e puipuia ma faamanuiaina ai. Ia ola agavaa ina ia mafai ai e le Agaga Paia ona avea ma au soa ma fesoasoani ia te oe ia maua le mea e sili ona e manaomia ma o loo sailia. Aua ne’i e faatagaina le lalolagi e faafoliga e ofo atu ia te oe mea na te le mafai ona faatino.

Uso e ma tuafafine pele, o le Atua o lo tatou Tama e Faavavau. O Lona Alo Pele o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. O sauniga e faavavau, feagaiga, ma aoaoga faavae o loo maua i Lana Ekalesia toefuataiina ua valaauina i lona suafa: O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O Le Toefuata’iga o le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso o loo faaauau pea, mai lava i le Perofeta o Iosefa Samita e oo mai ia Peresitene Russell M. Nelson i ona po nei. O Le Tusi a Mamona ma tusitusiga paia o loo molimau mai e pei ona ou faia foi, o Iesu o le Keriso.

A’u uo pele, ia faasusulu atu lou malamalama!49 Tumau le faamaoni i au feagaiga ma le toa i lau molimau ia Iesu Keriso. Ia faapelepele oe e le Atua i Lona agaalofa ma faamanuia oe i ou faamoemoega ma manaoga amiotonu. Ia outou maua le olioli ma le auai i feagaiga i Lana talalelei, nofoaga ma le avanoa i Lana Ekalesia, la tatou Ekalesia. I le suafa paia ma le mamalu o lo tatou Faaola o Iesu Keriso, amene.

Lolomi