Ngaahi Fakataha Lotu 2019
“ʻOua ʻe Loto Veiveiua, Kae Tui Pē”


“ʻOua ʻe Loto Veiveiua, Kae Tui Pē”

Fakataha Lotu maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • ʻAho 13 ʻo Sānuali  2019• ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi-Hauaiʻí

ʻEletā Dale G. Renlund:Fakamālō atu ʻi homou kau mai mo kimaua he ʻaho ní. ʻOkú ma ‘ilo ne ‘i ai ha ngaahi meʻa kehe ke mou fai. ʻOkú ma lotua ʻe faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻomou feilaulaú. ʻOku ou fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí mo Hono Siasí ʻi he fakamālō atu ʻi hoʻomou tuí mo e faivelengá.

Sisitā Ruth L. RenlundKo e meʻa fakaʻofoʻofa ke tau ʻi heni. Naʻe fakaofo e kuaeá pea ʻokú ne ʻomi ʻa e Laumālie ʻo e fakatahá. ʻOkú ma houngaʻia ʻiate kinautolu ʻoku meʻa atu ʻi muʻa ní mo fakamālōʻia honau ngafa ʻi heʻetau moʻuí. ʻOkú ma fakaʻapaʻapaʻi ʻenau sīpinga ʻi he tuʻunga fakaākongá.

ʻOkú ma ongoʻi ʻoku ueʻi kimaua ke vahevahe ha kaveinga kuó ma fakakaukaua ʻi he ngaahi māhina lahi: ko e tuí mo e loto veiveiuá. Naʻá ma vahevahe ʻi Sune ʻo e taʻu kuo ʻosí ha talanoa fakatātā ʻi he fakamafola ako fakataʻu maʻá e kau faiako ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú. ʻI heʻetau kamata he ʻaho ní, ʻokú ma fie vahevahe mo kimoutolu ʻa e talanoa fakatātaá ni.

ʻEletā Dale G. Renlund:Fakakaukauloto ʻokú ke ʻi ha vaka ʻoku mafuli lolotonga ʻene folau he moaná. ʻOkú ke tui ha teunga fakahaofi moʻui pea kakau ʻi ha ngaahi lau houa ki ha matāfanga ʻokú ke pehē ko e ofi taha atu ia kiate koé, ka ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi. Kuó ke fuʻu fie inua ʻaupito, pea ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke kamata kakau aí, ʻokú ke ongoʻi ninimo mo ongosia. Ko hoʻo fakafuofua lelei taha ki he matāfangá ʻoku kilomita ʻe 30, pe maile ʻe 18 , hono mamaʻó. ʻOkú ke manavasiʻi ki hoʻo moʻuí koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo kakau mamaʻo pehē. ʻOkú ke fanongo ki ha kiʻi mīsini mei he mamaʻó. Pea hangē ʻoku haʻu fakahangatonu ʻa e ongó kiate koe; pea toe lahi ange hoʻo ʻamanaki ʻe fakahaofi koé. ʻI hoʻo vakai holó, ʻokú ke mamata ki ha kiʻi vaka toutai ʻoku fakaofi atu.

Sisitā Ruth L. Renlund: ʻOkú ke pehē, “ʻOi, fakafetaʻi ki he ngaahi langí, ʻoku fakatokangaʻi mai au ʻe he ʻeiki vaká!” ʻOku tuʻu atu ʻa e vaká, pea ʻoku tokoni angaʻofa atu ha tangata toutai mo fofonga ongosia ke ke heka ki vaka. ʻOkú ke faifeinga hake ʻi he loto houngaʻia ki ha sea, mo fakatau hoʻo mānavá. ʻOku ʻoatu ʻe he tangata toutaí ha vai mo ha ngaahi laʻimā pakupaku. ʻOkú ke kai fakavave ia. ʻOku ʻoatu ʻe he vaí mo e mā pakupakú ha fakamāmālohi feʻunga ke ke toe fakaakeake ai. ʻOkú ke ongoʻi fiemālie mo fiefia. ʻOkú ke fai fononga ki ʻapi.

ʻI he kamata ke ke ake mo ongoʻi saí, kuo kamata ke ke vakai ki ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ke fuʻu fakatokangaʻi kimuʻa. ʻOku kiʻi ifo motuʻa e vaí pea ʻikai ko e vai ia ne ke saiʻia aí, hangē ko e Evian pe Perrier. Naʻe ifo ʻa e mā pakupakú ka ko e meʻa naʻá ke fie maʻú ko ha kiki kuo kukiʻi lelei pea fakaʻosi ʻaki ha keke sokoleti. ʻOkú ke fakatokangaʻi foki ʻoku motuʻa e tangata toutai angaʻofá, peá ne tui ha puti motuʻa mo ha tangakalī lanu pulū. ʻOku tuhituhi e palaea tali pupuha ʻi hono tātaá, pea hangē ʻoku ngali palopalema ʻene fanongó.

ʻEletā Dale G. Renlund: ʻOkú ke toe fakatokangaʻi foki kuo motuʻa e vaká pea makokokoko e tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e taumuʻá. Kuo mafohifohi pea mataʻaki atu ha konga ʻo e valí. ʻOkú ke fakatokangaʻi foki ʻi he taimi ʻoku tukuange ai ʻe he tangata toutaí ʻa e fohé, ʻoku afe e vaká ki he toʻomataʻú. ʻOku kamata ke ke hohaʻa naʻa ʻikai lava ʻe he vaká mo e ʻeiki vaká ʻo fakahaofi koe fakatatau mo hoʻo fie maʻú. ʻOkú ke ʻeke ange ki he tangata toutaí fekauʻaki mo e ngaahi makokokokó pea mo e fohé. ʻOkú ne talaatu kuo ʻikai hohaʻa ia ki he ngaahi meʻa ko iá he kuó ne fakaʻuli he vaká ki he ngaahi potu tahi toutaí pea foki mai, ʻo fou ʻi he halanga tatau, he ʻaho kotoa ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Kuo ʻave malu mo hao ia ʻe he vaká ki he feituʻu kotoa pē ʻoku loto ke ʻalu ki aí.

ʻOkú ke ʻohovale lahi! ʻOku anga fēfē ʻa e ʻikai ke ne hohaʻa ki he makokokokó mo e foheʻulí? Pea ko e hā nai naʻe ʻikai ke ifo ange ai kiate koe ʻa e meʻatokoní? Ko e lahi ange ko ia hoʻo tokanga ki he vaká mo e tangata toutaí, ko e lahi ange ia hoʻo hohaʻá. ʻOkú ke fakafehuʻia hoʻo fili ke heka ʻi he vaká. Kuo kamata ke fakalalahi hoʻo loto-hohaʻá. Faifai pē, kuó ke fekau e tangata toutaí ke taʻofi ʻa e vaká ka ke toe foki ki loto tahi. Neongo ʻoku kei toe ha kilomita ʻe 20  tupu, pē maile ʻe 12  ka ke toki aʻu ki he matāfangá, ka ʻoku ʻikai ke ke fiemālie he ʻai ke ke nofo ʻi he loto vaká. ʻOku taʻofi ʻe he tangata toutaí e vaká mo lotomamahi, peá ne tokoniʻi koe ke ke toe foki ki loto tahi. ʻOkú ke toe kakau tokotaha pē.

Sisitā Ruth L. Renlund:Fakakaukau ki he talanoá ni ko ha talanoa fakatātā ʻa ia ʻoku fakafofongaʻi ai ʻe he vaká ʻa e Siasí pea fakafofongaʻi ʻe he tangata toutaí ʻa kinautolu ʻoku ngāue ʻi he Siasí.1Ko e taumuʻa pē ʻe taha ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ke tokoniʻi e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi Heʻena ngāue ke fakahoko e moʻui taʻengata ʻa e fānau ʻo e ʻOtuá.2 ʻOkú ne ʻomi e ʻo e fuakavá, ʻa e hala ke foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní. Neongo ʻoku ʻikai haohaoa ʻa kinautolu ʻoku ngāue ʻi he Siasí, ka ʻoku nau mahuʻinga ke tokoniʻi mo poupouʻi kitautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he vaká mo e tangata toutaí kiate kitautolu fekauʻaki mo e Siasí? ʻOku hanga nai ʻe he ngaahi makokokokó mo e vali mafohifohi ʻi he Siasí ʻo liliu ʻa ʻene malava ke ʻomi e ngaahi ouau fakamoʻui mo hakeakiʻi kuo fakamafaiʻi ke tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní? Kapau ʻe fie maʻu ke pikimaʻu ʻa e tangata toutaí ki he fohé ʻaki hono ongo nimá kae lava nofo maʻu ʻi he halanga folaú, ʻoku fakataʻeʻaongaʻi nai ai ʻene malava mo e vaká ke ʻave malu mo falalaʻanga kitautolu ki he feituʻu ʻoku tau fie ō ki aí? ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke hoko ko ha tangata kikite kuo fakanofo ʻo hangē ko hoku husepānití, kae lava ke ke ʻilo ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e toe foki ki loto tahí kae ʻikai nofo ʻi he vaká. Ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau vakai ai ki he fakatātā fakalūkufuá, ʻe lava ke hā ngali lahi e fanga kiʻi makokokokó mo e vali mafohifohí, ʻi heʻetau fakakaukaú.

ʻOku fie maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē haʻane fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Siasi kuo fakafoki maí. Ka ʻikai ha ului moʻoni, kau ai ha liliu lahi ʻo e lotó, ʻe kamata leva ke ke tokanga taha ki he mā pakupakú mo e vali mafohifohí.

Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he konifelenisi ʻo ʻEpeleli 2018: “ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke fifili pe ko e hā ʻoku moʻoní [vakaiMolonai 10:5 ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke fifili pe ko hai te ke falala moʻoni ki aí. ʻI he fakahā fakatāutahá, te ke lava ai ʻo maʻu hoʻo fakamoʻoni pē ʻaʻau ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ko Siosefa Sāmita ko ha palōfita, pea ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí. Tatau ai pē pe ko e hā ʻe lea ʻaki pe fai ʻe he niʻihi kehé, he ʻikai lava ha taha ʻo toʻo ha fakamoʻoni kuo fakatō ki ho lotó mo e ʻatamaí ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku moʻoní.”3 ʻOku mahuʻinga fau ange e fakamoʻoni ko ʻení he taimí ni ʻi ha toe taimi ange.

ʻEletā Dale G. Renlund:Naʻe kamata ke fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku nofo ʻi ʻIatepoki, ʻi Suētení. Naʻá ku taʻu 11 . Naʻe fakahoko ʻe he palesiteni fakamisioná ha fakaafe ki he kakai kei talavou kotoa pē ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku tali e tukupā ko iá pea kamata ke u lau ia. ʻI he lolotonga ʻeku laukongá, naʻe talamai ʻe ha taha ʻo e ongo tokoni ki he palesiteni fakamisioná ʻoku totonu ke mau lotua e meʻa ʻoku mau laú. ʻOku ou manatuʻi ʻa e efiafi naʻá ku fakahoko lelei ai ʻa e fakaafe ko iá. Naʻá ku tūʻulutui ʻi hoku veʻe mohengá, peá u kamata ha lotu faingofua ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe ʻikai ke u fanongo ki ha leʻo, ka naʻe hangē naʻe folofola mai ʻa e ʻOtuá ʻo pehē, “Ne u ʻosi talaatu pē talu mei muʻa, ʻoku moʻoni ia.” Naʻe liliu au ʻe he aʻusia ko iá; naʻe liliu ai ʻeku moʻuí. Naʻe kamata ai ha founga ʻo e tuí, ha founga ʻo e nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá mo e feinga ke toe ngāue lahi ange mo lelei angé. Naʻá ku ako ʻi ʻIatepoki ʻa e founga ke fakatomalá. Naʻe kamata ke u ʻiloʻi hoku Huhuʻí ʻi ʻIatepoki. Naʻe kamata ʻi ʻIatepoki, ʻeku ako mei ha niʻihi ne nau fakahoko totonu honau ngaahi uiuiʻí mo ngāue mālohi ke langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe hoko ʻa ʻIatepoki ko hoku “ngaahi vai ʻo Molomoná.”4

Sisitā Ruth L. Renlund:Naʻá ke maʻu ʻi fē ʻa e ʻilo fekauʻaki mo ho Huhuʻí? Naʻá ke ongoʻi fēfē? Kapau kuo ngalo ʻiate koe, ʻokú ma tapou atu ke ke fai ha meʻa ke toe maʻu ai e ongo ko iá. ʻOku hoko ʻa e ʻilo mo e ngaahi ongo ko ʻení ko e kamataʻanga ia ʻo e tuí.

Ko e tuí ko ha foʻi fili ia kuo pau ke fai ʻe he tokotaha kotoa. Ko e tuí ʻoku ʻikai ko e kehe pē ke te fie maʻu ha meʻa ke moʻoni peá ke kiʻi fakalotoa koe ʻoku moʻoni ia. Ko e tuí ʻa e ʻilo pau ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki ai ʻi he kakanó. Ko e tuí ko ha tefitoʻi moʻoni foki ia ʻo e ngāué.

“Kuo pau ke makatuʻunga ʻa e tuí ʻia Sīsū Kalaisi [ke] ne lava ʻo tataki atu ha taha ki he fakamoʻuí.… ʻOku fakatupu ʻa e tuí ʻe he fanongo ki he ongoongoleleí ʻi hono akoʻi ʻe ha [kau faiako] kuo fakamafaiʻi ʻa ia naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá [vakaiLoma 10:14–17]. ʻOku ʻikai hanga ʻe he ngaahi maná ʻo fakatupu ʻa e tuí, ka ʻoku fakatupu ʻa e tui ʻoku mālohí ʻe he talangofua ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea ʻi hono fakalea ʻe tahá, ʻoku hoko mai ʻa e tuí ʻi he māʻoniʻoni [vakai ʻAlamā 32:40–43].”5 ʻOku ʻikai maʻu e tuí mei hono fie maʻu ha ngaahi fakaʻilonga mei he ʻOtuá ka ʻi he talangofua pea muimui ki Heʻene ngaahi fekaú.

ʻEletā Dale G. Renlund ʻOku finangalo e ʻOtuá ke tau maʻu e tuí ka Ne lava ʻo tāpuekina kitautolu.6Ko e tuí ʻa e kī te ne fakaava e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku fie maʻu ke fili ʻe ha tokotaha pe ʻokú ne fie maʻu ʻa e tuí pea ngāue leva ʻi he tui kimuʻa pea toki lava ke tupulaki e tuí. Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā: “Kae vakai, kapau te mou ʻā hake ʻo fakaake homou ʻatamaí, ʻo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku ngaahi leá, pea ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio, kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate kimoutolu, kae ʻoua ke mou tui ʻi he anga te mou lava ai ʻo fakaʻatā ha potu ki ha konga ʻo ʻeku ngaahi leá.”7Kuopau ke fili ʻe ha taha ke ne maʻu ʻa e tuí pea ngāueʻi ia, kae lava ke tupulaki ʻa e tuí.

Sisitā Ruth L. RenlundKuo pau ke iku e loto-holi ʻa ha taha ki he tuí, ki ha ngāue. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau tuí ʻi he ngaahi founga lahi, ʻaki hotau vaʻé.

ʻOku fakamatalaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he talaʻofa he Tohi ʻa Molomoná ne muimui ai hoku husepānití ʻi hono taʻu 11. “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa [e] tui kia Kalaisí, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”8

ʻI hoʻo kamata ʻaki ʻa e fehuʻi, “ʻE malava nai ke ʻikai moʻoni e ngaahi meʻá ni?” ʻoku iku ia ki ha kamataʻanga ʻo e tui ko ia ʻe tupulaki kapau ʻe tanumakí. “ʻE malava nai ke ʻikai moʻoni e ngaahi meʻá ni?,” ko ha fehuʻi ia ʻoku fakamahamahalo ʻoku moʻoni ia. Hangē ko ʻení, kapau te u pehē, He ʻikai koā te ta fakaʻuli mei Honolulu ki he tafaʻaki fakatokelaú,” ʻoku fakamahamahalo ia te ma fakaʻuli. Ko e fehuʻi ko ia ne fokotuʻu mai ʻe Molonai ke tau fai fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakaʻaiʻai ia ʻe he tuí pea ʻoku iku ai ki ha tui lahi ange.

Ka ʻo kapau te tau kamata ʻaki ʻa e fehuʻi, “ʻE lava nai ke loi ʻa e ngaahi meʻá ni?” ʻoku iku ia ki he loto veiveiuá. Pea he ʻikai teitei iku e loto veiveiuá ki he tuí.

ʻEletā Dale G. Renlund:Lolotonga haʻaku ʻaʻahi ki ha konifelenisi fakasiteiki, naʻe kole mai ʻe ha palesiteni fakasiteiki ke u ʻaʻahi ki ha tangata te u ui ko Sitīveni. Ne hoko ʻa Sitīveni ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí. Naʻá ne ngāue fakafaifekau peá ne mali ʻi he temipalé. Naʻá ne fua fatongia faivelenga ʻi ha ngaahi taʻu lahi ka naʻe kamata ke ne maʻu ha loto veiveiua fekauʻaki mo e Siasí. ʻI heʻeku ʻaʻahi kia Sitīvení, naʻá ne pehē naʻe tālafili fekauʻaki mo hono hiki pe tala kae tohi ʻe Siosefa Sāmita ha fakamatala kehekehe ʻe fā ʻo e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí. Naʻá ne fakakaukau ʻe ala ʻuhinga ʻeni naʻe faʻufaʻu pē ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻene aʻusiá.

Naʻá ku fakafetuʻutaki ʻa Sitīveni mo ha tangata kuó ne fakatotolo ki he fakamatala e fā ko ʻení ʻi ha lauʻi taʻu kimuʻa. Naʻe ʻaʻahi ʻa Sitīveni ki he tangata fakatotoló. ʻI heʻeku talanoa hoko mo Sitīvení naʻá ku ʻeke ange, “Ko e hā hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou ongoʻi sai ʻeni he kuo tali ʻeku ngaahi fehuʻí. ʻOku ʻikai ke u toe tokanga ki ai. Ka ʻoku ou hohaʻa lahi he taimí ni fekauʻaki mo e mali tokolahi naʻe fakahoko ʻi Nāvuú pea ʻi he hili e Fakahā he 1890. ʻOku ou hohaʻa ʻaupito he meʻa ko iá.”

Naʻá ku kole kia Sitīveni ke ʻaʻahi ki ha taha kuó ne fakatotolo ʻi he ngaahi kaveingá ni ʻi he ngaahi tefitoʻi maʻuʻanga tokoni falalaʻangá. Hili e fealēleaʻaki ko iá, naʻá ku fetuʻutaki kia Sitīveni ʻo ʻeke ange pe naʻe fēfē.

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ʻikai ke u toe hohaʻa au ki ai. ʻOku mahino kiate au ʻa e meʻa naʻe hokó, pea kuo fakaleleiʻi ʻeku ngaahi tālafilí. Ka ʻi he taimi ní ʻoku ou tokanga au ki he vahaʻataimi ne taʻofi ai e lakanga fakataulaʻeikí mei he kau hako ʻAfiliká.”

Sisitā Ruth L. Renlund:Ko e fakaʻofá, naʻe fili ʻe Sitīveni ke hoko ko ha tokotaha loto veiveiua taʻetūkua. Naʻe fakafiefia ange kiate ia ʻa e loto veiveiuá ʻo lahi ange ʻi he ʻiló9pea naʻá ne taʻaki hake ʻi he loto veiveiuá ʻa e meʻa naʻá ne tō ʻi he tuí.10 ʻI he fakalau ʻa e taimí, ʻi he taimi ne fakaleleiʻi ai ha hohaʻa ʻe tahá, naʻe hoko ha hohaʻa ʻe taha. Neongo pe ko e hā e lahi ʻo e feinga ha taha ke tali e ngaahi fehuʻí ni, ka naʻá ne maʻu ʻe ia ha kaveinga kehe naʻá ne loto-hohaʻa ai. Naʻá ne tokanga taha ki he ngaahi makokokoko ʻi he vaká kae ʻikai ko e malava ʻa e vaká ke tataki ia ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa naʻe fai e Sitīvení ko ha “keimi whack-a-mole ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí.” ʻOku mou ʻilo e keimi ʻa e fānaú ʻa ia ʻoku ʻasi hake ai e fanga kiʻi manú mei ha laʻi papa pea ʻi hoʻo taaʻi pē iá, kuo toe ʻasi hake ha kiʻi manu ʻe taha ʻi ha feituʻu ʻe kehe.

Neongo ʻe ala fakaleleiʻi fakataimi ʻe ha fakamatala poto ha loto-hohaʻa, ka ʻoku ʻikai solova kakato ia ʻi he fakamatala lahi angé, he ʻoku hangē ko e tohi ʻa Paula ki he Kakai Kolinitoó, “Ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakakakanó ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá: he ko e vale ia kiate ia: pea ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻilo ia, he ʻoku ʻilo fakalaumālie pē ia.”11 ʻOku fie maʻu foki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí pea mo ha fakamoʻoni ʻoku ʻomi ʻe he Laumālié.

Kuo ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa ha tokolahi, veiveiua ʻenau fakakaukaú, pea faingataʻa ke maʻu honau fakavaʻe fakalaumālié, ka kuo nau kei faivelenga pē mo nofo he hala ʻo e fuakavá. ʻI he taimi ʻe niʻihi heʻenau lotú, kuo nau maʻu e tali naʻe maʻu ʻe ʻEleta Niila L. ʻEnitasoni ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻi he taimi naʻá ne fifili ai pe naʻá ne mateuteu feʻunga ke hū ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻene lotú, naʻá ne maʻu ai ʻa e ongo: “ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ka ʻoku feʻunga pē ʻa hoʻo ʻiló!”12Ko hono moʻoní—ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi—ʻe peheni e tali ʻa e ʻEikí, “ʻOku feʻunga pē hoʻo ʻiló ke ke nofo he hala ʻo e fuakavá pea tauhi ʻEku ngaahi fekaú.”

ʻI he taimi naʻe fehuʻi ai kia Nīfai pe naʻá ne ʻilo ki he āfeitaulalo ʻa e ʻOtuá, naʻá ne pehē, “ʻOkú ou ʻilo ʻoku [ʻofa ʻa e ʻOtuá] ki heʻene fānaú; ka neongo ia ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē.”13Naʻe feʻunga pē ʻa ʻene ʻiló. He ʻikai ke tau teitei ʻilo ʻi he moʻuí ni ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē, ka ʻoku feʻunga pē ʻetau ʻiló. ʻOku makatuʻunga hotau ikuʻangá ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻetau kihiʻi tui ko ia ʻe tupulaki ʻi heʻetau ngāue ʻi he tuí.

ʻEletā Dale G. Renlund: ʻOku ʻikai pea he ʻikai ʻaupito teitei tupu ʻa e tuí mei he loto veiveiuá ʻo hangē ko e ʻikai fakatefito ʻa e māmá ke tupu mei he fakapoʻulí. Naʻe ʻikai talaange kia Pita ʻi heʻene kamata ngoto hifo ki he vaí hili ʻene feinga ke lue aí, “ʻE Pita, kapau pē naʻe toe lahi ange hoʻo loto veiveiuá.” ʻIkai, naʻe talaangé, “ʻA koe ʻoku siʻi hoʻo tuí, ko e hā ʻokú ke fakataʻetaʻetui aí?”14

ʻOku fakamatalaʻi ʻi heLectures on Faith,e faikehekehe ʻi he tuí pea mo e loto veiveiuá ʻo pehē: “ʻI he feituʻu ʻoku ʻi ai e veiveiuá mo e tālafilí … ʻoku ʻikai pe he ʻikai lava ke ʻi ai ʻa e tuí. He ʻoku ʻikai lava ke maʻu ʻe ha taha ʻa e loto veiveiuá mo e tuí he taimi tatau; … he ʻikai lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku loto veiveiua mo manavasiʻí, ha loto-falala taʻeueʻia; pea ʻi he feituʻu ʻoku ʻikai ʻi ai e loto-falala taʻeueʻiá, ʻoku vaivai ai ʻa e tuí; pea ʻi he vaivai ʻa e tuí, he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fakafepakiʻi e ngaahi ʻahiʻahi, faingataʻa mo e mamahi ʻe pau ke nau fehangahangai mo ia kae lava ke nau hoko ko e kau ʻea-hoko ʻa e ʻOtuá, pea kaungā ʻea-hoko mo Kalaisi Sīsuú; pea ʻe ongosia ʻenau fakakaukaú, pea ʻe maʻu ʻe he filí ha mālohi kiate kinautolu pea fakaʻauha kinautolu.”15

Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kia Sitīvení. Naʻá ne tuku ʻene loto veiveiuá mo e tālafilí ke ne kāpui ʻene fakakaukaú. ʻI he fakalau ʻa e taimí, naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e ivi ke fakafepakiʻi ʻaki e ngaahi faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo ia ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe fakaʻau ʻo ongosia ʻene fakakaukaú, pea mole atu mo ʻene tuí.

Sisitā Ruth L. Renlund: ʻOku angamaheni pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki pea mo e Siasí mo hono ngaahi tokāteliné pea ko e kamataʻanga ia hono ako e ongoongoleleí. Naʻe mahino ia kia Siosefa Sāmita ʻi heʻene lau ko ia e, “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.”16

Ka ʻoku hoko atu ʻa e potufolofolá ʻo pehē, “Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo [ʻikai] fakataʻetaʻetuí.”17

ʻI hono fakalea ʻe tahá, kole ki he ʻOtuá, ʻo ʻikai veiveiua te Ne foaki atu ha tali. ʻOku hoko atu ʻa e potufolofolá ʻo pehē, “He ko ia ʻoku fakataʻetaʻetui [pe veiveiuá] ʻoku hangē ia ko e peau ʻo e tahí ʻoku fakateka mo felīlīaki ʻe he matangí. Ke ʻoua naʻa mahalo ʻe he tangata ko iá ʻe maʻu ʻe ia ha meʻa mei he ʻEikí. Ko e tangata ʻoku lotolotouá, ʻoku taʻemaau ʻi heʻene anga kotoa pē.”18

ʻOku fie maʻu ke tau kole ki he ʻOtuá ʻi he loto tui mo ha ʻatamai ʻoku holi ke fakahā mai e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, kae lava ke maʻu ʻa e faʻahinga tali ko ia naʻe fekumi ki ai ʻa Siosefa Sāmitá, mo e faʻahinga tali ʻoku tau holi ki aí.

ʻEletā Dale G. Renlund: ʻOku ma saiʻia ʻi ha lea naʻe fai ʻe ʻEletā John A. Widsoe, ko ha ʻAposetolo ʻi he kamakamata ʻo e kuonga [fakakosipelí ni.] Te u fakamatalaʻi fakanounou ʻene leá. Kapau he ʻikai fetongi e loto veiveiuá ki he fekumi ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni pau mo falalaʻangá, ʻoku ʻikai hano mahuʻinga pe totongi. Ko e tokotaha loto veiveiuá, ʻa e tokotaha ʻoku fiemālie pē ʻiate ia, ʻo ʻikai loto ke fai e feinga ʻoku feʻungá, ke totongi e mahuʻinga ʻo e ʻilo fakalangí, ʻoku iku pau ia ki he taʻetuí pea mo e fakapoʻulí. ʻOku tupu ʻa ʻene loto veiveiuá ʻo hangē ha fakamalu tēvolo kona ʻi he ngaahi fakapōpōʻuli hono tuʻunga fakaʻatamai mo fakalaumālié. ʻOku iku ia ʻo hangē ha kiʻi manu fakaʻauha ʻi hono ʻaná, ʻokú ne angamaheni ke fetongi e ʻuhinga leleí ʻaki e fakaangá, ngāué ʻaki ʻa e nofo noá, pea fakaʻau ke hoko ko ha tahaako fakapikopiko. ʻOku ʻikai hala ʻa e loto veiveiuá tukukehe kapau ʻe hoko ia he ʻoku loto pē ʻa e fakafoʻituituí ki ai. ʻOku kovi ʻa e veiveiua ko ia ʻoku keina mo tupu ʻiate ia peé, pea tupu ʻo lahi angé.19

ʻOku kei moʻoni pē e ngaahi lea ʻa ʻEletā Widstoe. He ʻikai taki e loto veiveiua tuʻumaʻú ki ha ʻilo e moʻoni ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne Fakaleleí; ʻoku ʻikai tataki ia ki hono ʻiloʻi moʻoni ʻoku ʻi ai ʻetau Tamai Hēvani angaʻofa mo ʻofa naʻá ne fokotuʻu e palani maʻongoʻonga ʻo e fakamoʻuí. Te tau lava ʻo ʻilo e moʻoni ʻo e ngāue ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ka ʻoku fie maʻu ia ke tau fili ʻa e tuí, kae ʻikai ko e loto veiveiuá, pea ke tau vakai ki he maʻuʻanga tokoni falalaʻanga mo moʻoní ke maʻu ʻetau talí.

Sisitā Ruth L. Renlund:Naʻe toe lea foki ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Naʻá ne pehē, “Pea ko ia, ʻilonga ia ʻe fakafefeka hono lotó, ʻe maʻu ʻe ia ʻa e konga siʻi ange ʻo e folofolá; pea ʻilonga ia ʻe ʻikai fakafefeka hono lotó, ʻe foaki kiate ia ʻa e konga lahi ʻo e folofolá, kae ʻoua kuo tuku kiate ia ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu ki heʻene ʻiloʻi hono kotoa. Pea ko kinautolu ʻe fakafefeka honau lotó, ʻe foaki kiate kinautolu ʻa e konga siʻi ange ʻo e folofolá kae ʻoua kuo ʻikai ke nau ʻiloʻi ha meʻa ʻo kau ki heʻene ngaahi meʻa liló; pea ʻe toki fakapōpulaʻi ʻa kinautolu ʻe he tēvoló, pea taki hifo ʻa kinautolu ʻi heʻene faʻitelihá ki he fakaʻauhá.”20

Te ke kumi nai ha faleʻi fakapaʻanga mei ha taha ʻoku hala paʻanga pea toe moʻua fakapaʻanga?

ʻEletā Dale G. Renlund:Te ke ʻeke nai ha faleʻi fakafaitoʻo mei ha taha tuʻuaki kākā?

Sisitā Ruth L. Renlund:Ko hai te ke fie maʻu faleʻi mei ai ʻi hono fakaleleiʻi hoʻo tā he vaʻinga tenisí—ko ha taha te ke totongi he fakaʻosinga e uiké pe ko Lousa Fetalela?

ʻEletā Dale G. Renlund:Ko ia ko e hā te ke fakafalala ai hoʻo malu taʻengatá kiate kinautolu ʻoku hala ʻi he ʻilo fakalaumālié koeʻuhí kuo nau taʻaki ʻi he veiveiuá ʻa e meʻa ne nau tō ʻi he tuí21pe ko kinautolu, ʻo hangē ko e lea ʻa Selemaiá, “kuo nau liʻaki [ʻa Kalaisi] ko e matavai moʻuí, pea kuo nau tā kiate kinautolu ʻa e ngaahi ʻaiʻanga vai, ko e ngaahi ʻaiʻanga vai mafōfōa ʻa ia ʻoku ʻikai faʻa maʻu ai ha vai?”22Kuo mamaʻo e kakaí ni mei he matavai ʻo e vai moʻuí pea loto ke ke falala ki ha meʻa ʻoku ʻikai ke ne tānaki e vaí.

Sistā Ruth L. Renlund:Kāinga, te mou lava ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha Kalaisi Moʻui.23He ʻikai lava e mitiā fakasosialé ʻo fetongi ʻa e ako folofolá mo hono lau e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló. Lehilehiʻi hoʻo tuí ʻaki hoʻo ʻalu ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻangá ke maʻu e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí.

ʻEletā Dale G. Renlund: ʻI heʻetau feinga ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni pe ʻikai ha meʻá, ʻoku ʻomi ʻe he palōfita ko Molomoná ha sīpinga ke tau muimui ai:

“Ko ia, ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku leleí ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá; pea ko e meʻa ʻoku koví ʻoku tupu ia mei he tēvoló; …

“Kae vakai, ko e meʻa ko ia ʻoku tupu mei he ʻOtuá ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke failelei maʻu ai pē; ko ia, ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke faileleí, mo ʻofa ki he ʻOtuá, pea tauhi kiate iá, ʻoku ueʻi hake ia ʻe he ʻOtuá.

“…  ʻOku tuku kiate kimoutolu ke mou fakamāuʻi, koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; pea ko e founga ke fakamāuʻí ʻoku mahinongofua, koeʻuhi ke mou ʻilo ai ʻi ha ʻilo haohaoa, ʻo hangē ʻoku faikehekehe ʻa e ʻahó mei he pō fakapoʻulí.

“He vakai, ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí; ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá.

“Ka ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakalotoʻi ʻa e tangatá ke faikoví, ʻo ʻikai tui kia Kalaisí, pea fakaʻikaiʻi iá, pea ʻikai tauhi ki he ʻOtuá, ʻoku mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he tēvoló.”24

Ko ia ai, ʻoku faingofua pē ia. Kapau ʻoku tataki koe ʻe ha foʻi fili ke ke fai lelei mo tui kia Kalaisi, ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá. Kapau ʻoku fakaʻaiʻai koe ʻe ha foʻi fili ke ke fai kovi mo fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisi, ʻoku tupu ia mei he tēvoló. ʻI hoʻo fononga ko ia ʻi he hala ʻo e fuakavá, te ke lava ai ʻo ʻilo ko e ngaahi meʻa ʻokú ne tohoakiʻi hoʻo tokangá mei he hala ko iá, ʻa ē ʻokú ne fakalotoʻi koe ke ʻoua naʻá ke tui kia Kalaisí, ʻoku hala ia. Ko e ngaahi meʻa ko ia ʻokú ne fakalotoʻi koe ke ke tui ki he ʻOtuá, ʻofa kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻoku mei he ʻOtuá ia. ʻE mole meiate koe e ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālié kapau te ke fili ke veiveiua maʻu pē, ʻo tafunaki ʻaki e ngaahi tali mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku siʻi ai e tuí mo taʻefalalaʻangá.25

Sisitā Ruth L. Renlund:Tau foki angē ki heʻetau talanoa fakatātaá, ko kinautolu ʻoku fili ke nofo pē ʻi he vaka kuo fakaʻaongaʻi lahi, makokokoko mo mafohifohi e valí, ko kinautolu ia kuo nau ʻiloʻi naʻe fakahaofi kinautolu ʻe he vaká mei he melemó pea lava ke ne ʻave hao kinautolu ki he matāfangá. ʻI hano toe fakalea ʻe tahá, ʻoku nau aʻu ki he hala ʻo e fuakavá pea nofo maʻu ai. Pea, ʻi heʻenau kātaki ki he ngataʻangá, ʻoku foaki mai ai ʻa e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá. Ko e meʻaʻofa māʻongoʻonga taha ia ʻe ala foaki ʻe he ʻOtuá. ʻOku fakafou ʻi he ngāue ko ʻení ʻa ʻetau ʻilo ʻa Sīsū Kalaisí, ke ʻilo e moʻoni ʻEne moʻuí, pea mo ʻilo ʻEne ʻofá mo e manavaʻofá.

ʻOku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “ʻOku foaki ki he niʻihi ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke nau ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe [tutuki] ia koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní. ʻOku foaki ki he niʻihi kehe ke nau tui ki heʻenau ngaahi leá, koeʻuhí ke nau lava foki ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻo kapau te nau fai atu ai pē ʻi he faivelengá.”26Fakatokangaʻi ange ʻoku tatau pē ʻa e palé pe ʻokú ke ʻilo pe tui—ko e moʻui taʻengata ki he kau faivelengá.

Eletā Dale G. Renlund:Naʻe hikinimaʻi au ʻi ʻEpeleli 2009 ko ha Taki Māʻolunga ʻi he Siasí. Naʻe kole mai ʻi ʻOkatopa 2009 ke u lea ʻi he konifelenisi lahí. Naʻá ku hohaʻa pe ʻe lava ʻeku tangataʻeikí ʻo fanongo ki he konifelenisí. Kuó ne ngāue mālohi ko ha tokotaha tufunga mo langa fale ʻi heʻene moʻuí kotoa, pea, ʻi hono taʻu 92, ne uesia lahi hono tuʻá. Naʻe ʻikai lava ai ke ʻalu ki he Senitā Konifelenisí. Ko ia ai, ne fakapapauʻi ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi tuofāfiné te ne lava ʻo mamata he fakatahá ʻi he TV ʻi hono ʻapí, ʻi Sōleki Sití.

Hili e konifelenisí ne u ʻalu ki hono ʻapí ke vakai pe ko e hā haʻane fakakaukau ki heʻeku leá. Naʻe ʻikai ko ha tangata ia ne manako he faʻa talanoá pea naʻe ʻikai maheni mo e talanoa fakahikihikiʻí.

Naʻá ku pehē ange, “Teti, naʻá ke sio he konifelenisí?”

Naʻá ne pehē mai, “Ja.

Naʻá ku ʻeke ange, “Teti, naʻá ke fanongo ki heʻeku leá?”

Naʻá ne pehē mai, “Ja.

Peá u pehē atu, “Pea, ko e hā leva hoʻo fakakaukaú Teti?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻOi, naʻe sai pē. Naʻá ku meimei laukau ʻaki koe.”

Ka ne u ʻiloʻi ne kiʻi tohoakiʻi ʻene tokangá he efiafi ko iá, koeʻuhí naʻá ne fuʻu vilitaki ke vahevahe mo au ha misi naʻá ne maʻu he pō kimuʻá. Naʻe ʻikai ko ha tangata ʻāʻāvea ia. Naʻe ʻikai faʻa ʻi ai haʻane ngaahi fakakaukau ʻaʻana ʻe makehe. Kuo teʻeki ke u ʻilo haʻane talanoa ha meʻa ʻoku loi. Naʻá ne fuʻu faitotonu maʻu pē mo ʻikai toe heliaki. Naʻá ne pehē mai, “Ne u misi ʻoku ou mate peá u mamata ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Naʻá Ne ʻōʻōfaki au mo pehē mai kuo fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi angahalá. ʻE Teili, ko ha ongo fakaʻofoʻofa ʻaupito ia.” Ko e meʻa kotoa pē ia naʻá ne talamaí, pea naʻá ku momou ke toe fakaʻekeʻeke. Naʻá ne mālōlō hili ha māhina ʻe ua lolotonga ʻeku ʻi Matakasikā mo Luté.

Ne moʻui ʻeku tangataʻeikí, hili ʻene kau ki he Siasí ʻi Lāsamō, Finilani ʻi hono taʻu 24, ʻo fakatatau mo e maama mo e ʻilo naʻá ne maʻú. Naʻá ne fai e meʻa kotoa pē naʻe kole ange ke ne faí. Naʻá ne hoko ko ha taha taau mo e meʻafoaki ko ia ʻo e Laumālié ke ne ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea naʻe tutuki Ia koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní, pea mo ʻene ngaahi angahalá. ʻOku ʻikai makatuʻunga ʻete feʻunga ke maʻu e meʻafoakí ni ʻi hoto tuʻunga tangata pe fefiné, pea ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi hoto tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ko e pale ia kuo ʻosi talaʻofa ki hono fili e tuí pea mo e hala ʻo e fuakavá.27

Sisitā Ruth L. Renlund:Ko ia, te tau lava fēfē ʻo fakatupulaki e tuí mo tauhi ia ke mālohi ai pē? ʻOku fie maʻu pē ke fai ha ngāue. Kuó ke ʻi ha kalasi fika nai—tau pehē pē ko e fika kalakulasi—peá ke siofi e palōfesá heʻene solova e palopalema? ʻOkú ke maʻu fakafokifā pē nai ʻa ʻene ʻiló koeʻuhí naʻá ke siofi ia ʻi heʻene kumi e talí? Ko e meʻapangó, ʻikai. Ke maʻu ʻa e ʻiló—ʻa e ʻilo tatau ʻoku maʻu ʻe he palōfesá—ʻoku fie maʻu ia ke ke veteki ha foʻi palopalema fakakalakulasi ʻiate koe pē; ʻoku fie maʻu ke ke ako pea ke toutou veteki e ngaahi palopalemá kae ʻoleva kuó ke maheni mo e foungá, ʻa e ngaahi ʻekuasí, pea mo e ngaahi fakaʻilongá.

ʻI he founga tatau pē, ʻoku fie maʻu e ngāué ki hono kumi mo fakamālohia e tuí. Mahalo pē ʻe tākiekina kitautolu ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ha tui lahi, ka ʻoku ʻikai foaki mai e tui ʻa ha taha kehe ʻi he foungá. Kuo pau ke tau fakahoko pē ʻetau ako mei he ngaahi folofolá pea mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. Kuo pau ke tau lotu, ngāue mālohi ʻi he fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní, i he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa mahuʻingá ko hono maʻu e sākalamēnití ʻi he moʻui taau he uike kotoa pē pea mo manatuʻi e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ke foaki Hono ʻAló ke fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku langaki mo pukepuke ʻa e tuí ʻe he ngaahi ngāue fakataautaha mo fakafoʻituitui ko ʻeni ʻo e mateakí.

Eletā Dale G. Renlund:Ko hoku fuofua fatongia ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko ʻeku ʻalu ʻo fakahā ki he Potungāue Hisitōlia ʻo e Siasí te u fetongi ʻa ʻEletā Jeffrey R. Hōlani ko ha faifaleʻi ki heʻenau potungāué. Mahalo ʻokú ke fakakaukauloto mai pē, naʻe ʻi ai ha “tangi, mo e ngala, mo e fengaiʻitaki ʻo e nifó”28 ʻi heʻenau ʻilo ko ia ʻe fetongi siʻenau faifaleʻi ʻofeiná. Pea naʻe kamata ke siʻisiʻi mo e ngaahi pepa holoholó.

Ko e konga ʻo ʻeku ngāue ko ha faifaleʻi ʻi he Potungāue Hisitōlia ʻo e Siasí, kuó u lau ʻa e ngaahi tohi kotoa pē ʻo eThe Joseph Smith Papers.Kuó u lau foki mo e voliume ʻuluaki mo e konga ʻuluaki ʻo e voliume ua ʻo e fakamatala fakahisitōlia foʻou ʻo e Siasí, ʻoku ui ko eKau Māʻoniʻoní. 29 ʻI hono lau e meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻe Siosefa Sāmitá pe pehē naʻá ne lea ʻakí, kuo fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoni ki hono fatongia ko ha palōfita kuo fili ʻe he ʻOtuá ke fakafoki mai ʻEne ngāué ki he māmaní.

Naʻe faitotonu maʻu pē ʻa Siosefa Sāmita ki heʻene fakamoʻoní. Naʻá ne angamaʻu ʻaki pē. Naʻe hangē maʻu pē ʻene tōʻongá ha taha kuó ne mamata tonu ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí; Molonai; Sione Papitaiso; Pita, Sēmisi, mo Sione; Mōsese; mo ʻIlaiase; mo ʻIlaisiaá. Naʻá ne maʻu ha ʻulungaanga feʻunga mo ha taha naʻá ne maʻu ʻa e ʻū lauʻipeleti koulá mo liliu ʻa e ngaahi tohi kuonga muʻa ko iá ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne maʻu ha ʻulungaanga feʻunga mo ha taha ʻoku maʻu fakahā tonu meia Sīsū Kalaisi. Naʻá ne maʻu ha ʻulungaanga feʻunga mo ha taha naʻá ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kī faka-ʻAposetolo māʻoniʻoní.

ʻOku ou ʻilo ʻi ha ngaahi founga kehe ʻoku mālohi mo falalaʻanga ange ia ʻi he meʻa ʻe lava hoku ngaahi ongo ʻe nimá ke fakahaaʻi naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he meʻa naʻá ne pehē naʻe mamata ki aí, liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea maʻu mo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono ngaahi kī ki he fakamoʻui e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi māmani ʻa e ngaahi kī ko iá ʻi he ʻahó ni pea ko Palesiteni Nalesoní ko e fetongi totonu ia ʻo Siosefa Sāmita ʻi he māmaní.

Ko e meʻa ʻoku tau tala ko ha ngaahi makokokoko mo ha vali mafohifohi ʻi ha vaka motuʻá, ʻe ala hoko ia ko ha tuʻutuʻuni fakalangi kuo fakangofua mo tataki fakalangi mei ha tuʻunga ʻo e fakakaukau taʻengata. Mahalo ko ha finangalo pē ia ʻa e ʻEikí ke makokokoko pea mafohifohi e valí pe ʻokú Ne fakaʻaongaʻi ia fakatatau mo ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻOkú ou ʻiloʻi ʻoku tataki ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻEne ngāue ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni. ʻOku ʻiloʻi lelei Ia ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí.

Sisitā Ruth L. Renlund: ʻOku ou houngaʻia ke tānaki atu ʻeku fakamoʻoní ʻoku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí. ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi e tuí, kae ʻikai ko e veiveiuá ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí pea mo e fua ʻo ʻEne Fakaleleí, ʻoku faitāpuekina ai ʻetau moʻuí ʻo taʻengata. ʻOkú ou houngaʻia kuó Ne fakafoki mai Hono Siasí he kuongá ni mo e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻe lava maʻu ʻe he fānau ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.

Eletā Dale G. Renlund: ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi pea ko e Fakamoʻui Ia ʻo māmaní. ʻOkú ou fakamoʻoni ki Heʻene manavaʻofá, ʻofá, mo e tokanga ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ki Heʻene feilaulau fakalelei taʻemafakatataua maʻau pea mo aú. ʻI heʻeku fononga ke u ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí, kuó u ako ai ki Heʻene finangalo lahi ke tokoni ke fakamoʻui ʻa e ngaahi matakafó pea ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi loto kuo mafesifesí.

ʻOku ou lotua ke ʻa moutolu e ngaahi tāpuaki fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ou lotua ʻe tupulaki homou tui kia Sīsū Kalaisí, pea ʻe ʻikai te ke “loto veiveiua, ka ke tui pē”30 ʻOkú ou fakaafeʻi kimoutolu ke fakatupulaki homou tui kia Kalaisí ʻaki hono ako e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, lotu mo fetuʻutaki mo hoʻo Tamai Hēvaní, pea teuteu fakamātoato pea maʻu moʻui taau e sākalamēnití he uike kotoa pē. ʻE tapuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻi homou fakahoko e ngaahi ngāue fakataautaha mo fakafoʻituitui ko ʻeni ʻo e mateakí pea ngāue tokoni mo fakaetauhi ki he niʻihi kehé. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai M. Russell Ballard, “Nofomaʻu ʻi he Vaká pea Piki ke Maʻu!EnsignpeLiahona,Nōvema 2014, 89–92; mo e Gérald Caussé, “ ʻOku Fekauʻaki Ia mo e Kakaí,EnsignpeLiahona,Mē 2018, 111–13. ʻOkú ne pehē, “Naʻe hanga foki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo fakafehoanaki ʻa e Siasí ki ha meʻalele fakaʻofoʻofa. ʻOku tau saiʻia maʻu pē ke maʻa mo ngingila ʻetau meʻalelé. Ka ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e meʻalelé ke fakamatamatalelei; ko hono fatongiá ke ʻave holo e kakaí he loto meʻalelé.”

  2. Vakai,Mōsese 1:39.

  3. Russell M. Nelson. “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,EnsignpeLiahona,Mē 2018, 95.

  4. Mōsaia 18:30.

  5. Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tuí,” scriptures.lds.org.

  6. Vakai, ʻAlamā 32:22.

  7. ʻAlamā 32:27.

  8. Molonai 10:4.

  9. Paraphrase of Michel de Montaigne, “On the Education of Children,” quoting Dante’sInfernoFor doubting pleases me more than knowing.”

  10. Ko e ngāue ʻa ʻElisapesi ʻElioti (1926–2015), ko ha fefine Kalisitiane ʻAmelika faʻutohi mo e fefine lea naʻe fāʻeleʻi ʻi Pelisiume.

  11. 1 Kolinitō 2:14

  12. Neil L. Andersen. “ ʻOku Feʻunga Hoʻo ʻIló,EnsignpeLiahona,Nōvema 2008, 13.

  13. 1 Nīfai 11:17

  14. Mātiu 14:31.

  15. Lectures on Faith1985], 71.

  16. Sēmisi 1:5.

  17. Sēmisi 1:6.

  18. Sēmisi 1:6–8.

  19. Vakai, John A. Widtsoe,Evidences and Reconciliations[1960], 31–33.

  20. ʻAlamā 12:10–11.

  21. Paraphrased quote attributed to Elisabeth Elliot.

  22. Selemaia 2:13.

  23. Vakai, ʻAlamā 30:13–16.

  24. Molonai 7:12–13, 15–17

  25. See Neil L. Andersen, “ ʻOku ʻIkai Hokonoa ʻa e Tuí ka ʻi Hoʻo Fili Ki ai,EnsignLiahona,Nōvema 2015, 65–68.

  26. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:13–14.

  27. Vakai,Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:67–68.

  28. ʻAlamā 40:13.

  29. Vakai, Steven E. Snow, “Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui NíEnsign,Fēpueli 2018, 58–59.

  30. Molomona 9:27.

Paaki