Faigalotu o le 2019
Faaauau Pea ona Alualu i Luma Agai i le Faaipoipoga e Faavavau


Faaauau Pea ona Alualu i Luma Agai i le Faaipoipoga e Faavavau

Faigalotu i le Lalolagi Atoa mo Talavou Matutua • 5 Me, 2019 • Tapeneko i le Aai o Sate Leki

[Elder Carl B. Cook]

Ua ma faafetai lava ma Sister Cook i le faatasi ai ma outou i lenei po. Ua aumaia faatasi e lenei faasalalauga i tatou mai le lalolagi atoa, e aofia ai atunuu e 99 ma gagana e 39. E toatele outou o loo maimoa tuusao i lenei faasalalauga. O nisi o le a maimoa i le toe faasalalauina ona o le eseesega o taimi. Po o fea lava o outou i ai ma po o le a foi le auala o tou maimoaina ai lenei faigalotu—susu maia!

E tuuina atu se faafeiloaiga faapitoa ia i latou faatoa faauu talu ai nei mai aoga maualuluga o loo auai mai i lenei faatasiga i le lalolagi atoa mo le uluai taimi. Matou te faamoemoe o le a outou auai, o se vaega o lo outou a’otauina, i le inisitituti ma isi vasega faalelotu, ia manuia atili ai mai aoaoga faaleagaga o loo avanoa mo outou. O le auai i vasega ma gaoioiga o se lainaola taua e fesoasoani ai ia te outou ia folau ma le manuia i lenei vaitau o lou olaga.

[Sister Lynette H. Cook]

Ua faamanuiaina i ma’ua e faatasi ma outou taitoatasi. Ua outou siitia o ma agaga ma faateleina lo ma faatuatua i le lumanai. Ua ma faamemelo i le ala o loo outou tali atu ai i mea o loo faamamafaina e o tatou perofeta ma aposetolo. O le tou auai ma le faatuatua atoa i galuega o talafaasolopito o aiga, galuega faafaifeautalai, ma galuega faalemalumalu—e aofia ai le auauna atu o ni tagata faisauniga—e musuiaina. Ma te faafetai mo outou, ma e ma te alolofa ia te outou.

[Elder Cook]

O le a ou amata i le po nei i le faamatala atu ia te outou e uiga i se ma aafiaga ma Sister Cook ma nisi o talavou nofofua matutua i Nairopi, Kenia. Sa faia se matou talanoaga tatala e uiga i le faaipoipoga i se faigalotu. Sa ma fesili atu i talavou matutua po o a mea o latou sailia i se soa e faavavau.

I le mavae ai o ni nai tali, sa manino mai e lagona e nisi alii talavou o loo faamoemoeina i latou e nisi o tamaitai talavou ia i ai se faailoga mai se iunivesite, se taavale, ma se nofoaga toafimalie e nofo ai ae latou te le’i mafaufau e faaipoipo ia i latou. O nisi tamaitai talavou, i le isi itu, sa fai mai o loo latou loto e faatali mo na mea pe afai o galulue tinou alii talavou agai i mea na. E mafai ona latou galulue faatasi agai i na mea.

Se’i o tatou suesueina lena mea i le po nei. Uso nofofua o le vaitausaga faaipoipo, po o fea lava o e i ai, se’i ou fesili atu ia te oe. E toafia outou e lagonaina o outou o ni alii galulue malolosi o ni uiga lelei, malolosi molimau ma ola faaleagaga, ae masalo e te lagonaina le le saunia faaletino e faia se tamaitai ia fiafia i le faaipoipoga? Sii mai tou lima. Maualuga!

Ia outou tuafafine o loo nofofua. E toafia outou o loo loto e faatali mo faamanauiaga faaletino i se faaipoipoga a o e aoao ma tuputupu ae faatasi ma se alii galue malosi e te alofa i ai, o se alii o uiga lelei, malosi le molimau, ma ola faaleagaga? Sii mai tou lima. Maualuga!

Afai e i ai se tasi o outou e vaai atu i le isi pito o le potu i se tasi e te tosina i ai o loo sii lona lima i luga, ia …

I Nairopi, sa ou faasoa atu ai se upusii mai le Tusitaulima 2 o loo faamatala mai ai, “O le natura o agaga tane ma fafine ua faia ina ia faaatoatoaina ai e le tasi le isi. Ua faamoemoeina alii ma tamaitai ia aga’iga’i faatasi i luma i le faaeaga.”1

Ata
o se ulugalii o loo savavali sopo faatasi

Sa tu a’e i luga se tasi alii talavou ma fai mai ma le fiafia, “Oka se manaia! Ou te manatu, nai lo le fesili atu i se tasi pe fia faaipoipo ia te au, o le a ou fesili atu ia te ia pe fia manao e agai i luma faatasi ma au!”

O le mea moni, ou te manatu e anoanoai se atamai i le manatu o lenei alii talavou. E pei ona ta’ua i le muagagana FaaAferika, “Afai e te manao e te alu saoasaoa, alu na o oe. A e manao e te alu mamao, ō faatasi.” Ioe, ou te faaopoopo atu, “Ō faatasi, ma faatasi ma le fesoasoaniga a le Alii e mafai ai ona oulua alualu faatasi i luma ma faaatoatoa e le tasi le isi.”

Mai se vaaiga faamatematika, tasi faaopoopo le tasi ua lua. Ae a toalua ni tagata e tuufaatasia, tasi faaopoopo le tasi e matua sili atu lava nai lo le lua! Ma afai e avea le Alii ma se vaega o le lua olaga, o mea lua te ausia faatasi e lemafuatia ma faavavau!

E pei ona outou taumatea maia, o le a tatou talanoa e uiga i le faaipoipoga—ma sina mimiloga. O le a tatou talanoa e uiga i le alualu i luma agai i le faaipoipoga e faavavau. Ma e aofia i lena mea tagata uma, e aofia ai Sister Cook ma a’u. Faaipoipo pe nofofua ma po o le a lava le matua, e mafai ona tatou alualu uma i luma mai le mea o loo tatou i ai nei.

O le faaipoipoga e faavavau o le sauniga taualuga lea o le talalelei a Iesu Keriso. E aofia ai se alii ma se tamaitai e faamauina i le malumalu ma faamauina le la faaipoipoga e le Agaga Paia o le Folafolaga. Ua na o le mauaina lava o lenei sauniga faaleperisitua ma le tausiga o a tatou feagaiga e mafai ai ona tatou maua le faamanuiaga o le faaauau pea o se tane ma se ava, o ni soa e faavavau pe a mavae le oti.2

Ua i ai i totonu o i tatou se faananauga mo sootaga e faavavau. Sa saunoa Peresitene Nelson, “O le faananauga sili ona mamalu o le loto o le tagata e mo se faaipoipoga e mafai ona tumau i tala atu o le oti.”3

Ata
uu lima faatasi i fafo o le malumalu

O le faaipoipoga e faavavau e mafai mo i tatou taitoatasi. E oo lava i tulaga faigata o feagai ma fanau a lo tatou Tama Faalelagi i le olaga faaletino, o le faaipoipoga e faavavau e mafai i Lana fuafuaga e faavavau. “E leai se tasi na muai fuafuaina e itiiti mea na te maua nai lo mea uma [ua faamoemoe ai] le Tama mo Ana fanau.”4 Afai tatou te faatuatua, ua folafola mai ia i tatou mea uma ua i ai i o tatou Matua Faalelagi, e aofia ai se faaipoipoga e faavavau lea o se faigapaaga moni. E leai se tasi o loo faafofoga mai i lenei savali e tuusaunoa mai lena faamanuiaga folafolaina.

Ona o le “faaipoipoga i le va o [se] tane ma [se] fafine e taua i le fuafuaga e faavavau a le [Atua],”5 o loo tau faasaga ai le tiapolo ma ana ‘au i lenei mea, ma o loo faateteleina pea ma le tiga le taua. O le a le oo lava Satani i le faaipoipoga e faavavau, ma e pei ona ta’u mai e tusitusiga paia, o loo “saili o ia ia pagatia tagata uma e pei o ia lava.”6 “Le gata tuai lena, … o lē na fouvale faasaga i le Atua, … ua sii taua ai o ia i le au paia a le Atua, ma si’o faataamilo i [tatou].”7

E faape’i foliga o le taua a Satani e faasaga i le faaipoipoga e faavavau? Mafaufau i mea nei: I le avea ai ma fanau o le feagaiga a le Atua, pe a tatou sailia le alofa, e faasalalau e le tiapolo le tuinanau. Pe a tatou sailia le amio mama, na te faifai i le mama. Pe a tatou sailia le paia, na te faatosina atu [tatou] i le pogisa. Pe a tatou agasala, na te faateleina le lotovaivai nai lo le salamo.

Ata
tatou te sailia le alofa
Ata
e faasalalau e le tiapolo tuinanauga
Ata
tatou te sailia le amio mama
Ata
e faasalalau e le tiapolo tuinanauga
Ata
tatou te sailia le paia
Ata
e faatosina atu e le tiapolo [tatou] i le pogisa
Ata
tatou te agasala
Ata
e faateleina e le tiapolo le lotovaivai

Ua ia faia se sunami matautia o faatosinaga faataumaoi ua lofia ai le lalolagi atoa: ponokalafi, lē faamaoni i le va faaleulugalii, tauemuga mai tagata i le “fale tele ma le ateatea,”8 nofo toatasi, leai o se tautinoga, ma faaipoipoga malepelepe, nao ni nai mea ua ta’ua. E tusa lava pe tatou te mafaia ona aloese mai nisi o faatosinaga faalelalolagi, ae o lo tatou toafimalie e faiā i ai e mafai ona faafilemuina i tatou i le faamalieina ma taofia ai lo tatou alualu i luma agai i le faaipoipoga e faavavau.

Ae afai tatou te faalagolago i le Atua, faatino lo tatou faatuatua, ma ō maualuga i nofoaga maualuluga atu, o le a tatou tutu i luga a’e o faatosinaga faifai pea o mea lē lelei ia e oo mai e ala i tekinolosi, faafiafiaga faalelalolagi, ala faasalalau faaagafesootai, ma o nisi taimi o se taunuuga o tulaga lotonutimomoia o loo tatou molimauina i olaga o tagata o le aiga ma uo.

I ni tausaga ua alu, sa ta’u mai e se alii talavou faamaoni ia i maua ua faalotovaivaia o ia i le mauaina o se faaipoipoga fiafia. E le gata ua tete’a ona matua, ae faapena foi aunties ma uncles uma o itu e lua o lona aiga. Sa ia fai mai na te lei vaai patino lava i se ulugalii fiafia. Peitai, faatasi ma le fesoasoaniga a le Alii, sa ia tulai ai i luga a’e o ona popolega ma faaipoipo i le malumalu. Ua la maua ma lona toalua le olioli i le la faaipoipoga ma maua ni fanau aulelei se toalima.

I le avea ai ma fanau o le feagaiga a le Atua, e mafai ona tatou sii a’e i luga o tatou ulu ma tepa atu agai i luma i lo tatou lumanai ma le faatuatua ma le to’amalie. Ua manumalo lo tatou Faaola, o Iesu Keriso i le lalolagi, mafatia mo a tatou agasala, ma ua Ia saunia se ala mo i tatou e manuia ai ma alualu i luma.

E pei ona tatou molimauina uma lava, ua matala le lagi ma o loo tafe mai faaaliga e ala mai i o tatou perofeta ma aposetolo e fesoasoani ia i tatou e toso le pa i lo tatou va ma le tiapolo. O loo faapotopotoina e le Alii Ana ‘au—i tatou, Lana fanau o le feagaiga—i ni siosiomaga saogalemu ia e mafai ai ona tatou faamautuina ai ni faaipoipoga e faavavau ma aiga, e tusa lava pe faateleina le leaga o le lalolagi.

O le a la se mea e mafai ona e faia e oe lava ia e tetee atu ai i faatosinaga a le tiapolo? E mafai faapefea ona e taofia le tai fana’e o mea lē lelei o loo siomia ai faaipoipoga? E mafai faapefea ona e faavaivaia le mana o le tiapolo i lou olaga ma faaauau pea ona alualu i luma agai i se faaipoipoga ma se aiga fiafia e faavavau? E faigofie lava le tali. E mafai ona e ola i le talalelei a Iesu Keriso, utuvai mai le mana o Lana Togiola, saunia mo Lona toe afio mai, ma fesoasoani i isi e fai lea lava mea e tasi.

E mafai ona ta’imua e outou ua faaipoipo le ala i le faamautuina o aiga e faatotonugalemu i le talalelei ma tautatala i mea lelei e uiga i le faaipoipoga faatasi ma uso ma tuafafine nofofua o loo agai i luma faatasi i le ala o feagaiga.

Tala Fiafia

O le po nei, ma te fia faasoa atua ma Sister Cook ni nai tala fiafia e uiga i le faaipoipoga. Ma e anoanoai.

Se’i o ma amata i le faasoa atua o o ma lagona faamaoni ma a ma molimau loloto faapea o faaipoipoga ma aiga fiafia ma faamanuiaina e mafai ona atiae i le aso nei, e tagata le atoatoa e pei o outou ma a’u, afai tatou te faamautuina na mea i luga o se faavae o le talalelei o le faatuatua i le Tama Faalelagi, o Iesu Keriso, ma Lana Togiola; tatalo; salamo; faamagaloga; alofa; faamaoni; faamaoni i le va faaleulugalii; lotogatasi; ma feagaiga o le malumalu.9

Na faamalamalama mai e Peresitene Nelson, “O faaipoipoga taitasi e amata i ni tagata faaletonu se toalua. E aofia ai ni tagata lē atoatoa se toalua. O le fiafiaga e na o a latou taumafaiga naunautai sili e mafai ona oo mai ai ia i latou.”10 O le sailiga o se faaipoipoga e faavavau e le o se mea faasamasamanoa pe otometi. O se malaga o le olaga atoa e manaomia ai le lotomaualalo, filiga, ma taumafaiga manafanafa mai ia i laua uma o le tane ma le ava.

O le talafou silisili e faapea o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, ma Lana Togiola ua mafai ai ona faaauau pea agai i luma. O loo faaloaloa mai pea Ona aao ia te i tatou. A tatou faatino le faatuatua ia te Ia, tatalo, ma faia taumafaiga sili ona naunautai, e tutupu vavega i o tatou olaga. O faamoemoega lelei o le a taitai atu i faatinoga, o le salamo e taitai atu i le faamagaloga, o vaivaiga e avea ma malosiaga, ma o o tatou leaga e suia e amioga mama. E avea o tatou faamoemoega ma miti mo se faaipoipoga fiafia ma mea moni aua e faamalosia i tatou ma faagafatiaina e ala i le Togiola a Iesu Keriso, o ni tagata taitoatasi ma o ni ulugalii, tasi le aso i le taimi.

O le a tatou faalogo atu nei ia Sister Cook. Ou te faafetai mo la’u soa faatuatuaina; ou te iloa e alofa o ia i le Alii ma e tuuto atu ia te Ia, faapea ai ma a’u. O Lynette o la’u uo mamae. O ia o la’u soa faapelepele e faavavau .

[ Sister Cook]

Ou te matua faafetai lava mo la’u soa e faavavau. E agalelei o ia, ma e matua onosai lava. Ma e ma te fai mea fiafia faatasi foi. Ou te faafetai mo le faamanuiaga o le ola faatasi ma ia ma agai faatasi i luma.

O le po nei ma te faamoemoe e fesoasoani atu ia te oe ia faateleina lou faatuatua, e tusa lava po o a o tatou tulaga ma lē atoatoa, e mafai e i tatou uma ona alualu i luma agai i le faaipoipoga e faavavau. Ma te fia faamatala atu ni ulugalii masani se toalua o e faia lena mea. O nei ulugalii ua faamauina i le malumalu. Ua latou osia ni feagaiga ma le tasi ma le isi faatasi ma le Atua ia tausia Ana poloaiga ma faaaoga mataupu faavae o le talalelei i a latou faaipoipoga. Ua tuuto i latou e faateleina le alofa ma le lotogatasi ua latou maua mo le tasi ma le isi ma faatasi ma le Atua.

A o ou faasoa atua nei tala, ia taulai faapitoa atu i le taumafaiga o loo latou faia e atiae ai uiga FaaKeriso, ia o loo avea ma poloka e fau ai se faaipoipoga e faavavau.

Dawie and Elisa

Na matou feiloai ma Dawie ma Elisa11 i ni nai tausaga talu ai i Aferika i Saute. Sa la faataitaia le olioli lea e oo mai i se mafutaga pe a tuufaatasia se tane ma se ava.

Ata
Dawie ma Elisa Motshweneng
Ata
Dawie ma Elisa Motshweneng

I se faigalotu a se paranesi i le faamalolosia o aiga, sa fesili atu ai Elder Cook i le vaega po o le a se mea na latou faia e faamalosia ai a latou faaipoipoga. Sa faasoa mai e Dawie se aafiaga sa ia maua ma lona toalua. Sa taumafa le la malu taeao i se tasi Aso Sa. Ona o le mamao sa la nonofo ai mai le falelotu, sa la savavali ai i le lua itula i le lotu, auai i sauniga tolu itula, ona toe savavali lea mo le isi lua itula e toefoi i le fale. Sa laua lelavava ma fiaaai, ae sa leai se la meaai. Sa iu lava ina la o e momoe ma le fiaaai.

I le tuneva o le po, sa la feala ai i luga, i le gogolo o o la manava. Sa lagona e Dawie le lofituina i le le mafai ona ia saunia se meaai mo Elisa. Sa popole o ia po o a ni lagona o Elisa ia te ia. Ae nai lo le faanoanoa po o le ita, sa taufaalili ai Elisa ia te ia e uiga i leo malie o loo faia i lona manava. Sa la taufai toē uma ma i’u a ina toe momoe.

I le faigalotu, sa faailoa atu e Dawie le lotofaafetai mo le agalelei [o Elisa], lagolago, ma le tuuto faamaoni. Sa ia fai mai, “Sa ono tuua e ia o a’u. O lo’u tiutetauave o le tausiga o ia. Ae e tutusa lava i maua.”

Ina ua talosagaina e faasoa ona mafaufauga e uiga i le aafiaga, sa fai mai Elisa, “O ia o la’u uo sili. Na te faia le tele o mea mo a’u. A i ai ni o’u faafitauli ma ni tagata i le galuega na te aumai fautuaga ma fesoasoani mai ia te a’u ia maua lagona lelei.”

Sa manino lava sa galulue Dawie ma Elisa e foia faatasi luitau o le olaga. I upu a Dawie, “e tutusa” lava i laua. O le leai o se meaai sa le o se faafitauli o “[Dawie]” po o se faafitauli o “[Elisa]” ae o le “la” faafitauli. La te le’i taulimaina le leai o se meaai o se faafitauli ogaoga faaleulugalii ae o se faaletonu lē tumau lea o le a la taulimaina lava faatasi. Sa la faaaogaina uiga malie e faamaluluina ai le faafitauli. Sa la faaalia le faatuatua i le ō e momoe, ma le faamoemoe o le a la faaleleia o la tulaga i le aso e sosoo ai.

E le gata e tuuto Dawie ma Elisa i le tasi ma le isi, ae e tuuto foi i laua i le Atua. E i ai lo la faatuatua afai la te tausia Ana poloaiga, o le a Ia fesoasoani mai ia i laua e foia o la luitau. Ma o loo olioli i laua i le malaga faatasi i le olaga o le tane ma le ava. La te le o faatagaina tulaga lu’itauina e vavaeesea i laua mai le tasi ma le isi faaletino, faalelagona, pe faaleagaga.12

Sa faasoa mai talu ai nei e Dawie ma Elisa ia i ma’ua o loo faamanuiaina moni e le Alii i laua. Ua anoanoai nei a la meaai e le gata mo i laua lava, ae ua lava foi e faasoa atu i isi o loo manaomiaina.13 O loo laua agai faatasi i luma.

Ua aoao mai e Peresitene Nelson le auala e mafai ai ona tatou alualu i luma o ni ulugalii.14

Nate ma Lexi (Faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Togiola)

E sosoo ai, o le a ou faamatala atua Nate ma Lexi.15 O i laua o se faataitaiga musuia o le mana e sau i totonu o se faaipoipoga pe a faatino uma e le tane ma le ava le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Togiola.

Ata
Nate ma Lexi Baldwin

Sa faaipoipo Nate ma Lexi ma sa naunau e maua se la pepe. I le mavae o ni masina o faatalitali, sa i’u ai ina manuia [Lexi]. Sa la faasoa atu ma le fiafia tele le talafou. Ae paga lea, i se taimi puupuu mulimuli ane, sa fafano ai le ma’i o Lexi. Sa nutimomoia o la loto.

I le mavae o nisi masina, sa toe maitaga foi Lexi. Sa sologa lelei le maitaga i le taimi lea. A o toeitiiti fanau mai le pepe, sa ou auai ai i se pati ma Lexi. Sa faagaeetia tagata uma e aofia ai ma Lexi, o le a le pine ae taunuu mai le le la pepe teine.

E le’i leva lena, ae matou faanoanoa i le iloaina ua maliu si a la pepe. Sa fanau mai e Lexi le la afafine ua maliu i le vaega e faatiga ma faafanau ai i le falemai na tumu i tina ma pepe. O se tala faanoanoa tele. Sa ma o atu ma Elder Cook e asi Nate ma Lexi i lo la aiga. Sa ma faamoemoe e maua atu i laua i se tulaga mafatia o le faavauvau.

Ata
Nate, Lexi, ma Hope Baldwin

A o ma ulufale atu i lo la fale, sa ma lagonaina se agaga toafilemu. Sa fafeiloai ma le mafanafana i maua e Nate ma Lexi. Sa la saofafai pipii faatasi i luga o le sofa ma faauouo a o la faasoa maia ia i maua nisi o faamatalaga e faatatau i le maliu o le la afafine. Sa la faamatala maia ia i maua le alofa mutimutivale agamalu na faamanuiaina ai i laua e le Alii e faamāmā ai le la avega. Sa la faailoa maia lo la lotofaafetai mo le la pepe aulelei, lea sa la faaigoaina ia Hope (Faamoemoe). Sa faafetai Lexi mo le avanoa sa ia tauaveina ai Hope ma fanauina.

Sa siitia i maua e le faatuatua o Nate ma Lexi. Sa faamafanafanaina i maua e lenei ulugalii talavou. Sa ou ta’u atu ia i laua sa ou lagonaina o se vavega le lelei o le la taulimaina o lenei luitau. Sa la taufai tali mai uma e ala i le faasoa mai o a la molimau e uiga i le mana siitia ma faamalosiau o Iesu Keriso ma Lana Togiola. Sa mamafa le la avega, ae sa fesoasoani [le Alii] ia i laua e tauaveina. Sa taulimaina ma le agamalu e le Alii i laua, ma sa taulimaina e Nate ma Lexi le tasi ma le isi i le agamalu. Sa lotogatasi i laua ma le Atua faapea ma le tasi i le isi.

Faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, e mafai e luitau ona faalotogatasia i tatou. Sa saunoa Elder D. Todd Christofferson e faapea, “A aunoa ma le Atua, o … aafiaga pogisa e oo atu i le leai o se faamoemoe, faanoanoa, ma le lototiga. Faatasi ma le Atua, e suia ai e le mafanafana le tiga, o le filemu e suia le vavaō, ma e suia e le faamoemoe le faanoanoa.”16

Matou te faamoemoe o tala e uiga i nei ulugalii e fesoasoani e faamalolosia lo outou faatuatua i faaipoipoga. E luitauina le olaga, ae e mafai ona tatou alualu uma i luma agai i le faaipoipoga e faavavau pe a tatou faaaogaina mataupu faavae o le talalelei.

[Elder Cook]

E faaopoopo atu i ulugalii ua ma faamamafa atua, e toatele isi, i vaega uma o le lalolagi, o loo olioli, fiafia ma agai i luma faaipoipoga. Ma te feiloai i nei ulugalii i soo se mea ma te o i ai. E aofia [i na ulugalii] tagata o vaitausaga uma ma talaaga. Ma te valaaulia outou ia faailoa nisi o ia ulugalii tou te iloaina patino. Matau i latou; talanoa ia i latou; fai atu ia i latou ni fesili. O le a le atoatoa i latou, ae e mafai ona outou aoao mai ia i latou. E mafai ona latou fesoasoani e faamalolosia lou faatuatua i le natura faavavau o le faaipoipoga ma musuia oe ia atiae uiga FaaKeriso ia o le a faamanuiaina ai oe ma lau soa e faavavau!

Faafitauli

Ona o loo tatou ola i se lalolagi pa’ū, e ao ona tatou taulimaina faafitauli—e aofia ai a tatou mafutaga. O le a ou ta’ua ni nai faafitauli e te lua ono fetaiai a o e tauivi e alualu i luma agai i le faaipoipoga e faavavau.

Faamoemoega Moni

O le tasi faafitauli taatele i faaipoipoga o le i ai lea o faamoemoega lē moni o le tagata o le a e faaipoipo i ai. O o tatou faamoemoega e le tatau ona maualuluga tele pe maualalalo tele. Pe a tatou fesootai atu i le lotomatala ma le faamaoni i le Tama Faalelagi e ala i tatalo faamaoni, ma le faamoemoega moni, o le a Ia taialaina i tatou.

Faamalieina

O le faamalieina e masani lava o se faafitauli i le faaipoipoga e faavavau. E faigofie lava ona faafilemuina i le saogalemu faaletino i le ola i se olaga o faanaunauga maualuga o le tagata lava ia ma tiutetauave maualalo. Tatou te ono toafimalie i o tatou olaga ma lē lagonaina se naunautaiga e tuputupu ae. O lenei lagona e feteenai ma le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi. O le faamoemoega atoa o lenei olaga faaletino o le avea lea e pei o Ia. E le mafai ona tatou avea ai pe afai tatou te le o loto e tuputupu ae, suia, ma alualu i luma. Afai o loo e i ai i se tulaga o le faamalieina, tatalo ma faatino le faatuatua e saoloto ai ma alualu i luma agai i le faaipoipoga e faavavau. E mafai ona fesoasoani le Tama Faalelagi ia te oe ia e iloa le mea e mafai ona e faia i lou tulaga faaletagata e alualu ai i luma, ma o le a Ia faamanuia ia te oe.

Tekinolosi ma Ala o Faasalalauga

Mea mulimuli, o se tasi o mala sili ma faafitauli o lo tatou vaitaimi o le faaaogaina ma le lē talafeagai po o le soona faaaoga o tekinolosi ma ala o faasalalauga. Na te faamanualiaina tagata taitoatasi ma faaleagaina mafutaga, i tafaoga faamasani ma faaipoipoga. Afai e te mauaina oe lava i luga o le initoneti o faapine, tuu mea i luga, matamata tuusao, tafana, fiafia i se mea, taalo, manumalo, faatoilalo, tuiti, sinapi, ma suipi e sili atu i lou mauaina o oe o taitoatasi ma se tagata soifua moni, talanoa, toē, fefaasoaai, fesoasoaniai, savavali, fesilisili, aoao, fetausiai, ma foai atu, masalo la o loo taofia oe e tekinolosi ma ala o faasalalauga mai le alualu i luma agai i le olioli moni o se faaipoipoga e faavavau. O fegalegaleaiga i le initoneti e le o se sui talafegai lea mo fegalegaleaiga faaletagata soifua—fegalegaleai ma tagata moni i taimi moni.

Ua faamamafa mai e Peresitene Nelson le taua o le tapeina o telefonipoto ma tuuese. Sa ia saunoa, “O taimi auau mama faatasi e matua taua lava! E manaomia e ulugalii se taimi e faatasi ai e faafailele le la mafutaga. E manaomia ona la aoao e faalogo, ma faalogo e aoao mai le tasi ma le isi. O lena taimi e manaomia ona vave fuafuaina. Afai o se faaipoipoga fiafia e matua taua tele, e onomea la i ai se taimi taua tele.”17 O a tatou mausa faatekinolosi i tausaga o tatou nofofua ai e tauave atu lava i a tatou faaipoipoga.

E Mafai Ona E Faia

Uso e ma tuafafine, faatasi ma le fesoasoaniga a le Alii e mafai ai ona e faatoilaloina soo se faafitauli e te lua feagai. Po o fea lava o e i ai i luga o le ala o feagaiga, lea e tau atu i le faaipoipoga e faavavau, e mafai ona fesoasoani mai le Alii ia te oe ia alualu i luma ina ia oulua savavali faatasi i le ala—ma se tasi e te alofa i ai. Pe o e nofofua e aunoa ma ni sini faamoemoeina, i se faaipoipoga ua i ai faafitauli, ua tete’a ae o ia oe tamaiti, galue e faatoilalo se vaisu, oo i aafiaga faalesoifua maloloina, pe ua faalotovaivaia i soo se auala, o le pula pāsama o le faamalologa a le Alii e mafai ona toefaaleleia, fonofono, ma faamalosia oe. A e liliu atu ia te Ia i le faatuatua, salamo mai au agasala, ma utuvai mai Lona mana e fesoasoani ia te oe ia alualu i luma, e tutupu vavega.

O faataitaiga i le Tusi a Mamona e faateleina ai lou faatuatua. Ou te fiafia ina ua poloaiina Nifae e fau se vaa. Na te le’i fauina muamua lava se vaa, ma sa i ai o ia i le togavao. E mafai ona tatou faatusaina lona tulaga i a tatou galuega ia faamautu se faaipoipoga e faavavau i lenei lalolagi lea i nisi taimi e lagonaina e pei o se togavao.

Ata
Ua fauina e Nifae se vaa

Sa fai mai Nifae e uiga i lona aafiaga, “Ma afai e tausi e le fanauga a tagata poloaiga a le Atua, e tausi o ia ia te i latou, ma faamalolosi i latou, ma fai ala e mafai ai ona latou faataunuuina o le mea ua ia poloaiina ai i latou.”18

Sa faatino e Nifae le faatuatua, galue ma le filiga, ma sa faagafatiaina o ia e le alii e fau le vaa—o se vaa na aveina o ia ma lona toalua ma le aiga i luga o le vasa agai atu i le nuu folafolaina.19

Afai na mafai ona fau e Nifae se vaa i le fesoasoani a le Alii, e mautinoa foi e mafai ona tatou fauina faaipoipoga e faavavau i Lana fesoasoani. O le mea moni, atonu o le fauina o se faaipoipoga e fai sina luitauina atili nai lo le fauina o se vaa, ae e mafai ona faia! E sa’o a, Sister Cook?

O Ai E te Faaipoipo i ai?

O lea la, mo outou la o loo nofofua, o ai e te faaipoipo i ai? E mautinoa lava e le oge fautuaga po o ai le tagata sa’o e ono i ai. A o avea o se tama talavou, o le fautuaga a lo’u tama o le, “Atalii, faaipoipo mo le tupe ma o le a oo mai lava le alofa.” O le fautuaga a lo’u tina o le, “Atalii, faaipoipo mo le alofa ma o le a oo mai lava le tupe.” Mulimuli ane, sa aoao a’u e la’u peresitene o le misiona20 e faapea, “Faaipoipo mo le faavavau.”

Ata
faaipoipo mo le tupe
Ata
faaipoipo mo le alofa
Ata
faaipoipo mo le faavavau

O le faaipopipoga e faavavau o se faigapaaga lea ma le Atua, ma e taua lo tatou sailia o Lana fautuaga po o ai e faaipoipo i ai. Tatou te le filifilia a tatou soa e fua i tupe po o meatotino, pe na o le alofa foi. Tatou te saili mo se faaipoipoga e faavavau.

Ou te faafetai i aoaoga a la’u peresitene o le misiona. Ou te faafetai foi mo le fautuaga na ia aumai ia te a’u a o ou saunia e toefoi atu i le fale. Sa ia fai mai e tatau ona ou faaauau pea ona alualu i luma agai atu i a’u sini e faavavau. Sa ia fautua mai ia ou saunia mo le faaipoipoga ma aua ne’i faatuai i le taimi lava e oo mai ai le avanoa sa’o.

Tagata na Faasino Mai

E oo lava i faamoemoega silisili, e le faigofie i taimi uma ona maua lau soa e faavavau. E masani lava, e manaomia ai taumafaiga maelega. I lo’u tausaga muamua i le fale, sa ou feiloai ai i tamaitai talavou i le aoga, i le inisitituti, i le galuega, ma i le lotu. Sa faatasi ona ou tafao faamasani ma nisi, o nisi e faalua, ae leai se tasi o a’u tafaoga faamasani na oo i tala atu o se faigauo. Sa ou manaomia se fesoasoani, o lea sa ou tāpā ai sa’u soa faifeautalai muamua faatuatuaina, o Mark Allred, e nofo i le isi itu o le taulaga. Sa ou fesili ia te ia mo se tagata e faasino mai—o se tagata faasino mai ma te faamasani, se tasi e mafai ona ou talosaga ma te tafafao faamasani.

Ata
Elder Cook ma Elder Allred

Sa iloa a’u e Mark, ma sa ia iloiloina tamaitai talavou sa ia iloaina. I le mavae o ni mafaufauga, sa ia aumai ia te a’u le igoa o Lynette Hansen. Sa ia lagona o maua o se paga tutusa lelei ma o le a ma olioli i le mafutaga a le tasi ma le isi, o lea sa ou faafesootaia ai o ia. Sa sa’o lava Mark! O ia o se tagata auro na faasino mai, po o se tagata na avea ma se taimane. Sa musuia [Mark].

Ata
Elder ma Sister Cook

Mo outou o loo nofofua, ou te iloa e tele auala e mafai ona e saili ai lau soa e faavavau, ae o nisi metotia e mautinoa e sili atu i lo isi. Saili mo lau soa i nofoaga o le a sili ona e maua ai lau soa e faavavau. Soa e faavavau—e le mafai ona ou faamamafaina atili.

Mafaufau e fesili mo se tagata e faasino mai mai se puna mailoa ma faatuatuaina. O i ai sau soa faifeautalai muamua, se uo faamaoni mai le a’oga, po o se uo lelei mai se uarota muamua na e i ai? O se tasi na te iloaina oe? Ae a pe a e fesili i ai mo se tagata e faasino mai?

Afai e te mauaina se tagata e faasino mai, faatino le faatuatua, faafesootai le tagata, ma taumafai i ai. E mautinoa lava, o le a i ai ni tagata faasino mai e le tini i le taunuuga, ae o le a i ai foi ni tagata faasino mai musuia e suia olaga. Ou te talitonu pe a tatou faatino le faatuatua, maua le faamoemoe, ma faaaofia le Tama Faalelagi, o le a tutupu mai ni mea lelei.

Agai Faatasi i Luma

Ina ua amata ona ma tafafao faamasani ma Lynette, sa matua ma olioli i o ma taimi faatasi ma le tasi ma le isi. Sa ma vaai soo i le tasi ma le isi, ma sa faatupulaia le malosi o le ma faigauo i aso uma. Sa eseese i maua mai le tasi ma le isi i ni nai auala, ae sa ma ogatusa i mea uma sa taua. Sa ma alofa faamama’i i le tasi ma le isi, ma i’u ina ma oo i le tulaga sa ma lagona ai ua manaomia ona faia se faaiuga. Pe o le a ma faaipoipo ea ma agai faatasi i luma? Pe o le a alu loa le tagata ia?

Sa ma iloiloina mea moni o le faaipoipoga. O fea o le a ma nonofo ai? O le a faapefea ona ma ola i mea tautupe i le o ese mai i o ma matua? Pe ua sa’o ea le taimi? Sa ma tatalo faatasi e uiga i o ma popolega uma. Sa ma lagona uma o le a fiafia le Tama Faalelagi pe afai ma te faaipoipo. Sa ma lagonaina o le a Ia fesoasoani mai ia i maua e faatoilalo faafitauli matou te feagai.

Ata
Elder ma Sister Cook

O le tele o nei mea na tutupu i le semesa e tasi o le a’oga. O Lynette o se teine a’oga lelei ma sa alu soo i le faletusi e suesue ai. Sa ou alu foi i le faletusi—e vaai o ia. Sa ō i luga o’u togi, ae ō i lalo togi a Lynette. Sa’o! Ae sa ma ioe uma o le semesa silisili lea na ma maua. Aisea na faapea ai? E faaopoopo atu i le fiafia na ma lagonaina a o ma faatasi, sa ma alualu i luma agai i se sini tutusa. Sa ma lagona le ogatusa ma le tasi ma le isi faapea ai ma le Atua, ma sa lagona le lelei. Sa faateleina lo ma faatuatua. Sa oo ina ma lagonaina ona o le fesoasoani a le Alii, sa mafai ai ona ma faatoilaloina soo se mea. Sa faatumulia i maua i le olioli.

Na faamauina i ma’ua i le Malumalu o Ogden Iuta. Ua toeitiiti nei 40 tausaga talu ai. Ua ma mauaina mo i maua lava ia o le faaipoipoga e maua ai avanoa sili atu mo le fiafia, nai lo se isi lava sootaga faaletagata soifua.21 Ona o le fuafuaga lea a le Alii.

Ata
O le faaipoipoga a Elder ma Sister Cook

E tele mea ua tatou talanoa i ai i lenei po. Ma te faamoemoe o le aoaoga faavae na ma faasoa atua ua tamau i luga o lou agaga ma fesoasoani ia te oe e alualu i luma i luga o le ala o feagaiga e agai atu i le faaipoipoga e faavavau. Ma te faamoemoe o faataitaiga na ma faasoa atua o faaipoipoga fiafia ua faateleina ai lou faatuatua ma ua musumusu atu e le Agaga ia te oe se mea e mafai ona e faia e alualu ai i luma. Masalo mo nisi o outou, ua musumusu atu i ai e le Agaga le tagata e te agai ai i luma!

Mo outou o loo faia le mea e tatau ai e saili ai le faaipoipoga e faavavau ae leai se mea e foliga mai e oo mai—pe o loo e nofofua i le taimi nei pe o e i ai i se faaipoipoga o loo faaalia ai sina faailoga itiiti o le alualu i luma—ma te tatalo ia faamanuiaina outou ina ia tumau le faamoemoe ma ia faia le mea sili e te mafaia, ia saofaga ai i le galuega a le Alii, ma ola ai ma le olioli. Sa saunoa Peresitene Nelson, “Tatou te iloa o le a faamasinoina e le Alii i tatou taitoatasi e tusa ma manaoga o o tatou loto, faapea ai ma a tatou galuega, ma o le faamanuiaga o le faaeaga o le a tuuina atu ia i latou uma o e agavaa.”22 Ia faamaoni ma fetaomi atu i luma. O faamanuiaga uma o le a avea ma a outou i le taimi a le Alii. Ou te iloa e moni lena mea.

Uso e ma tuafafine, o le tatou avanoa sili lava o le alualu pea i luma—ia faia ma faamalosia ni faaipoipoga faaselesitila ma ni aiga e faavavau faatasi ma le fesoasoani a le Alii. Ou te molimau atu o Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola. E ala ia te Ia, e mafai ai ona faamalosia i tatou e faia mea uma ua valaaulia i tatou e le Tama Faalelagi e fai. Ma ia i ai Ana faamanuiaga ma outou, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Lolomi