Ngaahi Fakataha Lotu 2021
Vīsoné mo e Potupotutataú


Vīsoné mo e Potupotutataú

Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • Sānuali 14, 2018 • Senitā Konifelenisi

ʻEletā Stevenson: ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku ou fiefia mo Lesa ke talitali lelei kimoutolu ki he fakataha lotu fakaemāmani lahi ko ʻeni maʻá e kakai lalahi kei talavoú. ʻI heʻetau kamatá, ʻokú ma fie fakaaʻu atu e ʻofa ʻa Palesiteni Russel M. Nelson pea mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku nau ʻofa mai, pea ʻoku ma ʻofa atu, pea ʻoku tau fakalangilangiʻi mo poupouʻi fakataha kinautolu.

Sisitā Stevenson: Sai, ʻokú ma kau fakataha mo kimoutolu mei ha feituʻu makehe moʻoni ʻi hotau hisitōlia ko e Kāingalotú. Pea ʻoku ou ʻuhinga moʻoni ki he “feituʻú.”

ʻEletā Stevenson: ʻOku tau ʻi heni he Senitā Paionia ne toki fakatapui foʻoú ʻi he tafaʻaki ʻo e maka fakamanatu ʻi he Paʻake Tukufakaholo Ko e Feituʻú ʻEni, ʻi he ngaahi tafungofunga hake ʻi Sōleki Siti, ʻIutaá—ʻa e feituʻu ʻokú ne fakamanatu hono fakahaaʻi fakaofo ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi, “Ko e feituʻú ʻeni,”1 hili ia haʻanau fononga lalo ʻi he faingataʻa mo e fuofua kau paioniá ʻi he taʻu nai ʻe 175 kuo hilí.

Sisitā Stevenson: ʻI he ongosia mo e mafasia e Kāingalotu ʻo e kuonga muʻá, ne nau hola mai ai mei ha fakatanga fakalilifu ke nofo heni ʻi he teleʻa maomaonganoa ko ʻení. Fakakaukauloto ki he ʻīmisi ʻo e Teleʻa Sōleki ne nau omi ki aí. Naʻe mahino mei he ngaahi toafa maomaonganoá mo e teka holo ʻa e ngaahi ʻakau vaó, he ʻikai faingofua ʻa e nofo aí.

ʻEletā Stevenson: Ka neongo ia, naʻe faitāpuekina ʻaki kinautolu ha vīsone fakalangi taʻe-hano-tatau, ʻa ia ʻoku lau ki ai e kikite ʻa ʻĪsaia ʻi he Fuakava Motuʻá ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “hiki hake [ha] fuka ki he ngaahi puleʻangá.”2 ʻE toe ʻilo leva ʻe he kāingalotu faivelenga ko ʻení ʻa e nongá mo ʻenau taumuʻá, fakataha mo ha vīsone maʻongoʻonga ange ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ʻe māʻolunga ange ʻi he ngaahi tumuʻaki moʻunga ne nau kaka ai ke aʻu ki he Teleʻa Sōlekí.

Sisitā Stevenson: ʻOku fakahisitōlia e kau paionia ko ʻení mo kinautolu ne muiaki mai aí ʻi heʻenau kamata nofoʻi e feituʻú ni ʻi he maomaonganoá. Naʻe faitāpuekina kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he kamata hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

ʻEletā Stevenson: Naʻa mo e ʻahó ni, ʻe lava ke maʻu ʻa e ongo fakapaionia tatau ʻi he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi māmani.

ʻI he ngaahi uike siʻi kuo maliu atú, naʻe fakatapui ai ʻe M. Russell Ballard, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e Senitā Paionia foʻou ko ʻení.

ʻE lava heni ke omi ʻa e kakaí mo e ngaahi fāmilí ʻo ako fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia fakangalongataʻa ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí he kuonga muʻá ʻi ha taimi mātuʻaki faingataʻa moʻoni. Ne taulōfuʻu atu e faingataʻá kiate kinautolu. Ne ui e kau paioniá ki he ʻEikí ʻi he ʻaho mo e pō ʻi heʻenau feinga tō ha ngoue; maʻu ha vai mei he ngaahi moʻungá; langa ha ngaahi fale mo ha ngaahi nofoʻanga, ngaahi fale ako mo fakatahaʻanga, pea naʻa mo ha temipalé.

Sisitā Stevenson: Hangē ʻoku ngali fuʻu lahi ʻetau fakakaukau atu ki he meʻa ne nau fakahokó. ʻI hono foaki ʻe he ʻEikí ha vīsone fakalangi ki he kau palōfita moʻuí, ʻokú ne tāpuekina ai e moʻui ʻa ʻEne fānau filí ke fakahoko ʻEne taumuʻá.

ʻEletā Stevenson: Hangē ko ia ʻoku mou mamata ki aí, ʻi ha ngaahi fute siʻi pē mei he feituʻu ʻoku ou tuʻu ai heni ʻi he Senitā Paioniá, ko e matapā sioʻata ia ʻoku siofia mei ai e maka fakamanatu ʻo e Ko e Feituʻú ʻEní. Pea ʻi lalo hifo aí, ʻoku tau mātā ha ʻata fakaʻofoʻofa ʻo ha kolo ne kamata ʻenau langá ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Pea ʻi mui aí, ʻoku tau vakai ki ha ngaahi meʻa lahi, ʻe lava pē ke tau pehē ko ha vīsone, ʻoku hanga ki he hihifó pea mo e tōʻanga ʻo e laʻaá. ʻI he meʻa ʻoku tau mamata ki aí, fakataha mo ʻetau mahino ki he kuohilí, ʻokú ne fakalahi mo fakamahinoʻi ʻetau fakakaukau ki he vīsone ʻa e kau paioniá. ʻE lava foki ke hoko ia ko ha founga ke fakaloloto ʻetau vīsone fakataautaha ʻo e ongoongoleleí mo tataki kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi fili mo e faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono fakahaaʻi ʻe he palōfitá, “Ko e Feituʻú ʻEní,”3 ne kamata leva e ngaahi ngāue ke hoko ʻa e vīsone ki ha temipale, ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí pea mo ha feituʻu ke hoko ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá.

ʻI he efiafi ní, te tau fakaʻaongaʻi ʻa e kuohilí, ʻa e vīsone ne maʻu ʻe heʻetau kau paioniá, ke tokoni mai ke tau maʻu ha vīsone mahino ki hotau kahaʻú. ʻOku ʻuhingamālie e ngaahi lea ueʻi fakalaumālie ʻa Winston Churchill ki heʻetau fepōtalanoaʻaki he pooní: Ko e mamaʻo ange ko ia hoʻo lava ke vakai ki he kuohilí, ko e mamaʻo ange ia hoʻo lava ʻo vakai atu ki he kahaʻú.4

Sisitā Stevenson: ʻOku ʻikai toe fehuʻia ʻetau fehangahangai mo e veiveiuá ʻi he māmaní. ʻI he hili ko ʻeni ha meimei taʻu ʻe taha mo e konga ʻo e mahaki fakaʻauhá, ko e hā ʻe hoko mai he kahaʻú? ʻOku tau fie maʻu takitaha ʻa e vīsone mo e tataki fakalangi tatau mo ia naʻe aʻusia ʻe he Kāingalotu ʻo e kuonga muʻá ʻi heʻetau vakai atu ki hotau kahaʻú.

ʻEletā Stevenson: Mahalo te ke ongoʻi taʻepauʻia pe ko e fē ʻa e hala ke ke ʻalu aí. Te ke lava ʻo pikitai ki he ngaahi fakaʻamu ke ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, ʻalu ʻo akó mo hono kamataʻi ha ngāue maʻuʻanga moʻuí. Pe mahalo te ke fakakaukau ke kumi ha ʻofaʻanga, mali pea faʻu ha fāmili, peá ke aʻusia mo ho ngaahi ʻofaʻangá ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻo e temipalé. Pe mahalo kuó ke ʻosi faʻu ha fāmili taʻengata pea ʻokú ke lolotonga aʻusia ʻeni e ngaahi pole ʻo hono ohi hake ha fānau īkí.

Ko ʻetau tefitoʻi taumuʻá ʻoku tatau pē: ke fakatupulaki ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻo teuteu faivelenga ki he hakeakiʻí. ʻOku ʻomi ʻe he mahino ki he ongoongoleleí ha vīsone kiate koe mo au ke ta vakai lelei ai ki he hala ko iá.

Sisitā Stevenson: ʻI heʻetau lau ki he nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá, naʻe pehē ʻe Palesiteni Nelson, “Ko e konga mahuʻinga tahá ko hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú. ʻOku tau fili ke nofo ʻi he hala ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí pea ke nofo ai. ʻOku ʻikai ko ha hala ʻoku faingataʻa. Ko e founga ia ki he fiefia moʻoni ʻi he moʻuí ni mo e moʻui taʻengata hili ʻa e moʻuí ni.”5

ʻEletā Stevenson: Ko ʻema ʻamanakí ke vahevahe mo kimoutolu ha konga ʻo ʻema ngaahi aʻusia fakataautaha te ne ala ʻoatu ha fakahinohino, ʻi hoʻo feinga ke fakahoko e ngaahi fie maʻu kotoa ʻi hoʻo moʻuí ke tokoni atu ʻi hoʻo tuiaki atu ki muʻa ʻi he vīsone mo e potupotutatau.

“Haʻu Kāinga”—fakahoko ʻe he fāmili Bonner;

Hau kāinga ʻoua manavahē;

Ke tau fiefiá.

Neongo e faingataʻa e fonongá,

Te tau maʻu ʻa e palé.

ʻOku lelei ʻetau ngāué

ʻI heʻetau fai mālohí;

Kapau te tau faitotonú—

Kuo tau Moʻuí!

ʻOku ʻikai ha meʻa faingataʻa

Falala kia Sīsū.

ʻE taʻe ʻaonga ʻetau ʻamanakí

Kapau te tau foʻi

ʻAi ʻa e tatā ʻo e moʻuí.

ʻO tuʻu maʻu hotau ʻEikí;

Pea te tau maʻu ʻa e talí—

Kuo tau Moʻuí!

Te tau maʻu ʻa e fonua leleí,

Kuo teuteú,

ʻE ʻikai haʻu ke maumau melino;

ʻA e kakai taʻe ʻofá.

Ke tau hiva fiefia,

Ki hotau Tuʻi ko Kalaisí;

Pea te tau hiva ai—

Kuo tau Moʻuí!

Pea kapau te tau mate ai,

ʻE lelei! Kuo tau

ʻEletā Stevenson: Ko hono moʻoní, ko e “ʻE Lelei! E Fiefia!”6 ko ha kupuʻi lea vīsone fakaofo ia mei he kau paionia ʻo e kuonga muʻá. Naʻe malava ʻenau vīsone “ʻe lelei e fiefiá” ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi mamahí, koeʻuhí ko ʻenau mahino ki he ongoongoleleí.

ʻE lava ke tau fakaʻaongaʻi ha houa ʻe taha ke talanoa fekauʻaki mo e vīsonéʻa ia ʻoku fakaʻuhingaʻi ʻe ha niʻihi “ko e malava ʻo mamata ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai hā ki he niʻihi kehé.”7 ʻOku ʻomi ai kitautolu ki ha fehuʻi ʻoku mou ʻeke kotoa ʻi ha taimi hoʻomou moʻuí: “Ko e hā ʻoku ou lolotonga vakai ki ai maʻaku ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí? Ko e hā e tuʻunga kuó u ʻi aí? Pea te u ʻalúki fē?”

Sisitā Stevenson: Taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ke tau ʻilo ko ha vakai atu ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau maʻu ai ha vīsone ʻoku lahi ange ʻo e meʻa ʻoku tau malavá. ʻOku pehē pē ʻi hoʻomou ngāue mālohi ke fakahoko ʻa e akó pe ngaahi tulifua fakapalōfesinale ʻoku mou lolotonga ʻi aí.

ʻEletā Stevenson: Ne u ʻi he tuʻunga ko ʻení ʻi he kamata ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻui fakapalōfesinalé. Ne kamata ʻeku moʻui fakapalōfesinalé mo haku kaungāmeʻa mei heʻeku kei siʻí ʻo ma kamataʻi ha pisinisi ko ha ongo tamaiki ako ʻunivēsiti, ko hono hū mai ʻo e fanga kiʻi koloa meʻaʻofá mei ʻĒsia. ʻI he taʻu ʻe 30 ne hokó, naʻe tupulaki ʻaupito ʻema pisinisí. Ko e fehuʻi ne faʻa fai mai kiate kimauá, “ʻI he kamata hoʻomo pisinisí, naʻe kau nai ia ʻi hoʻomo vīsoné?” Sai, ko e tali nounoú, “ne ʻikai kau kakato.”

ʻOku fie maʻu ke fakatonutonu maʻu pē ʻa e vīsoné. ʻI hono kamataʻi ha kautaha hū koloa meʻaʻofa palasa pea tupulaki mei ai ki ha kautaha lahi ʻo e ngaahi naunau fakamālohisinó, naʻe fie maʻu ki ai ha monū lahi mo ha ngaahi fakatonutonu ki heʻema vīsoné. Ko hono liʻaki mo faʻu ha palani foʻoú, toe faʻu foʻou, pea fakatonutonú ko ha mālohinga ia, kae ʻikai ko ha vaivaiʻanga.

Sisitā Stevenson: Ka neongo ia, ko e taimi ʻeni ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻa e lelei maʻongoʻonga ʻoku tau vahevahe ʻi he fekumi ki heʻetau vīsoné. Koeʻuhí ʻoku mou maʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí, hangē ko e kau paioniá, ʻoku tāpuekina koe ʻaki ha mahino ʻo e ongoongoleleí. Ko e meʻa leleí ko hoʻo vakai ki hoʻo fononga ʻi he māmaní ʻi ha founga ʻoku fakalangi.

ʻEletā Stevenson: ʻOku ʻomi ʻe he fakakaukau taʻengata pe mahino ʻo e ongoongoleleí ha ʻilo mātuʻaki ʻaonga ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ʻe he niʻihi kehé—naʻa mo e ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻo e akó mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí. Tuku ke tau feinga ke fakatātaaʻi ʻeni ʻaki ha ngaahi ʻata kae ʻikai ko ha ngaahi lea.

Ko ia ʻoku mau kole atu ke ke sio ki he fakatātā ko ʻení. Ko e hā leva e meʻa te ke faí? ʻOku mou ʻilo e meʻa ʻoku fakahaaʻi atu ʻe he laʻiʻata ko ʻení?

Sai, ʻoku tokoni nai e fakakaukau foʻou ko ʻení ke ke maʻu ha mahino? Ko e meʻa pē ʻeni ʻoku tau lava nai ʻo sio ki aí? Ko e hā hoʻomou fakakaukaú? Tau vakai angé ki heʻene hokohokó ʻi heʻene ʻasi maí.

ʻEletā Stevenson: ʻI he kiʻi ʻekitivitī nounou ko ʻení, ʻoku mou lava ʻo mamata—tonu—ʻo ope atu ʻi he meʻa ʻoku muʻomuʻa mai ʻi he taimi ko iá. ʻI hono fakalahi hoʻomou vīsoné ko e matala ange ia hoʻomou fakakaukaú.

ʻOku pehē ʻe ha fakamatala lelei mo angamaheni ʻi he tohi ʻa Lea Fakatātaá, “ʻO ka ʻikai ʻi ai ha kikite, ʻoku malaʻia ʻa e kakaí.”8

Naʻe fakamatalaʻi lahi ange ʻe Palesiteni M. Russell Ballard ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻene pehē “Ko kinautolu ʻoku lavameʻa lahi taha ʻi he māmaní, ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau vīsone ki heʻenau moʻuí.”9 He toki meʻa moʻoni ia!

Sisitā Stevenson: ʻOku ʻomi ʻe heʻetau vīsone fakalaumālie ʻa ia ʻoku maʻu mei heʻetau mahino ki he ongoongoleleí, ha ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga kotoa ʻi he moʻuí. ʻOku tau lava ai ʻo fokotuʻutuʻu lelei e ngaahi meʻa mahuʻinga ko iá mo fakapotupotutatau kinautolu. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku tau vakai ai ki ha fetuʻutaki ofi ʻi he vīsoné mo e potupotutataú.

ʻEletā Stevenson: ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakapotupotutataú ʻi hano talanoaʻi atu ha aʻusia fakataautaha ne u maʻu.

Ne ʻi ai haku kaungāmeʻa poto mo taukei, ne ʻiloa ʻi he ngāue naʻá ne faí, naʻe hoko foki ko ha pailate helikopeta. ʻI ha ʻaho māfana he faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻá ne fetuʻutaki mai ʻo talamai ʻe puna ki Sōleki Siti mo ʻeke pe te u loto mo hoku kaungā-pisinisí ke ne tuku maua ki ha fale ʻi he moʻungá ʻi heʻene ʻalú.

Ke fononga loli ki aí ʻe laka ia he houa ʻe uá. Ke ʻalu helikopetá, ʻe miniti pē ʻe 15. Ko ia ne ma pehē ke ma ʻalu.

Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa ia ki he puna helikopetá. Ne mau lava ʻo vakai ki he ngaahi lanu ʻo e lauʻiʻakau fakatōlaú ʻi he kamata ke mau tō hifó. ʻI he siʻi ange he miniti ʻe taha pea mau toó kuo maumau e tapili ʻi he hiku ʻo e helikopetá. Ne fakatupu heni ha vilovilo ʻa e helikopetá taʻe-toe-lava ke mapuleʻi. Ko ha ngaahi tūkunga fakatuʻutāmaki ʻeni.

Meʻamālié, naʻe vave e ʻaonga e ako ʻa e pailaté ki he ngaahi tuʻutuʻuni tūʻuta fakatuʻupakē ʻa e helikopetá. Naʻá ne ʻilo kapau te mau kamata tō ʻaki e konga ki muʻá, pe konga ʻi lotomālie ʻo e helikopetá, he ʻikai ke mau hao moʻui.

ʻI he lotolotonga ʻo e vilovilo taʻetuku ʻa e helikopetá, naʻá ne fakatafoki fakatafaʻaki e helikopetá ʻi he taukei moʻoni pea mau tō hifo ai ki he kelekelé.

Naʻe mama e penisiní pea kamata ke ʻasi ha vela mei he mīsiní. Naʻá ne lava ʻo tamateʻi e mīsiní pea mau lava ʻo hū ki tuʻa mei he helikopetá ʻo ʻikai pā. Makatuʻunga ʻi he ngaahi feinga ʻa e pailaté mo e tokoni ʻa e ʻEikí, naʻe tāpuekina ai kimautolu ʻo mau hao moʻui ʻi he fakatamaki e helikopetá.

Kuó u ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e ʻū helikopetá talu mei he ʻaho ko iá. Ko ʻemau aʻusia ʻi he fakatamaki helikopetá ko e ola ia ʻo ha taʻepotupotutatau ʻi he ngaahi kongokonga mahuʻinga ʻokú ne pukepuke ʻa e helikopetá ʻi he ʻataá. ʻI he taimi ʻoku potupotutatau ai ʻa e vave ʻi he tapili lahí, tapili he hikú pea mo e huʻungaʻangá, ʻe malava ke fakafiefia ʻa e puna helikopetá. Ka ʻikai, ʻe fakalilifu ia! ʻOku ou fakamoʻoni fakataautaha ki ai.

Tau toʻo ha kiʻi taimi ke vakai fakaʻauliliki tahataha ai ki he ngaahi konga mahuʻinga ko ʻení.

Ko e ʻuluakí ko e tapili lahí. ʻOku hanga ʻe he takai mo e lōloa ʻo e laʻi peleti tapilí ʻo fakatupu ʻa ʻene puná mo e mālohí. Ka neongo ia, kuo pau ke potupotutatau e mālohi ʻoku fakatupu ʻe he tapili lahí, ka ʻikai ʻe vilovilo ʻa e helikopetá ʻo ʻikai lava ke mapuleʻi.

Sisitā Stevenson: Ko e ʻuhinga ia ʻoku maʻu ai ʻe he helikopetá ha tapili ʻi he hikú. ʻOkú ne fakafepakiʻi e mālohi mei he tapili lahí. ʻOku puleʻi ʻe he pailaté e vave ʻa e tapili lahí ʻaki ha meʻa lomi vaʻe. ʻOku puleʻi leva e tapili ʻi he hikú ʻaki hono vaʻe e tahá. ʻOku mahuʻinga ʻaupito hono toutou fakatonutonu e vave ʻo e ongo tapili ko ʻení.

Ka ʻikai, he ʻikai lelei e meʻa ʻe hokó.

ʻEletā Stevenson: Hokó ko e kiá. ʻOku puleʻi ʻe he kiá ʻa e huʻunga ʻo e helikopetá, ʻa ia ʻokú ne puleʻi e hala ʻo e helikopetá, ko e malava ke afé, ko ʻene tuʻumaʻú, ʻo ngāue fakatatau mo e tapili lahí mo e tapili ʻi he hikú. ʻOku ngāue ʻaki ʻe he pailaté ʻa e kia ko ʻení ʻaki hono nima toʻomataʻú.

Fakaʻosí, ʻoku tupu mei he mamafa ʻo e utá mo e huʻunga ʻo e helikopetá ʻa e vave mo e mālohi ʻoku fie maʻu ki he tapili lahí mo e tapili ʻi he hikú.

Sisitā Stevenson: ʻI he taimi ʻoku fengāueʻaki lelei ai e ngaahi meʻá ni kotoa, ko e fakaʻofoʻofa atu ʻene potupotutataú. [ʻI he ngāue fakataha ʻa e] tapili lahí, tapili ʻi he hikú, kiá, mamafá, mo e huʻungaʻangá—hangē ʻoku ʻikai toe ngāue e mālohi ia ʻo e kalāvité.

Te ke lava fēfē ʻo fakafehoanaki e puna lelei kae faingataʻa ʻa ha helikopeta ki heʻetau maʻu ʻa e potupotutataú ʻi heʻetau moʻuí?

ʻEletā Stevenson: Tuku ke u ʻoatu ha ngaahi fakakaukau ne u maʻu mei ha pōpoaki ne fakahoko ʻe Palesiteni Gordon B. Hinckley ʻi ha konifelenisi fakatakimuʻa ne u kau atu ki ai ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ke tau fakafehokotaki ki ai. Mahalo ko ha fakahā ʻeni ʻe fakataumuʻa pē kiate koe.

Naʻá ne pehē, “ko e toko taha kotoa pē ʻo kitautolu ʻoku konga ʻe fā hotau fatongiá. ʻUluakí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ki hotau ngaahi fāmilí. Uá, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ki heʻetau pule ngāué. Tolú, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Faá, ʻoku ʻi ai hotau fatongia kiate kitautolu pē.”10

ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi e fakafehoanaki tatau ʻo e potupotutataú ʻo fakafou ʻi he fengāueʻaki ʻa e ngaahi konga mahuʻinga ʻo ha helikopeta, tau vakai ki he ngaahi fatongia ʻe faá ʻi he founga tatau.

Sisitā Stevenson: ʻOku tau kamata mei ʻapi mo e fāmilí, ngaahi konga mahuʻinga ʻi heʻetau ngaahi moʻuí takitaha. “ʻOku mahuʻinga ke ʻoua naʻá ke taʻetokanga ki ho fāmilí. ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa ʻokú ke maʻu ʻe mahuʻinga ange. Ko e vā fetuʻutaki fakafāmilí te ke ʻalu mo ia ki he moʻui ʻe hoko maí.”11 Kuo lahi ha ngaahi meʻa kuo fakahoko ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻapí mo e fāmilí.

ʻI he fakahinohino kimuí ni mai fekauʻaki mo e fakapotupotutatau foʻou ʻi he tuʻutuʻuni ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapi pea ʻi he Siasí pea mo e liliu ki he taimi-tēpile lotú, ko ha fakatātā lelei ia ʻoku totonu ke hoko ʻa e ʻapí mo e fāmilí ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí.

Sisitā Stevenson: Naʻe poleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau “ngāue mālohi ke fakafoʻou [hotau] ʻapí ke hoko ko ha senitā ki hono ako ʻo e ongoongoleleí.” ʻI heʻetau fakahoko iá, kuó ne palōmesi mai “ʻe ʻalu pē taimí mo e hoko moʻoni homouʻaho Sāpaté ko ha meʻa fakafiefia. ʻE fiefia hoʻo fānaú ke ako pea moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí, kae hōloa e ivi takiekina ʻo e filí ʻi hoʻo moʻuí mo hoʻapí. ʻE hoko ha ngaahi liliu lahi mo tuʻuloa ʻi homou fāmilí.”12

ʻEletā Stevenson: Hokó, tau fakakaukau ki hoʻomou ngāué pe moʻui fakapalōfesinalé—ko hoʻo ngāue maʻuʻanga moʻuí, pe ki he kau akó, ko e ako fakaʻatamai ʻokú ke tulifua ki ai ʻa ia ʻe iku ki hoʻo ngāue fakapalōfesinale taimi kakató pe maʻuʻanga moʻuí. Ko e moʻoni, ʻoku tanumaki ʻe he akó hoʻo tuʻunga malava ke maʻu ha ngāué. ʻOkú ke lava ʻi hoʻo ngāué ʻo tokangaʻi pē koe, ko ho fāmilí mo e niʻihi kehé. ʻOku iku ʻa e ngāué ke ke moʻui fakafalala pē kiate koe, fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi. ʻI homou ngāueʻangá, ʻoku ʻi ai homou fatongia ke mou faitotonu mo līʻoa ki homou pulé, ke maʻu ʻa e ngaahi ola ʻoku ʻamanaki ki aí ʻa ia ʻoku totongi kimoutolu ki aí. ʻOkú ke feinga ke fakahoko ho lelei tahá ʻi hoʻo ngāue maʻuʻanga moʻuí pe fakapalōfesinalé.

Ke fakatātā ʻakí, fakakaukau ki hoʻo ngāué ko e tapili ia ʻi he hiku ʻo e helikopetá.

Sisitā Stevenson: Ke ke hoko ko e lelei taha maʻau mo ho fāmilí, ʻe tokoni ke ke hoko ko e lelei taha ʻi ho ngāueʻangá. ʻOku fehokotaki vāofi loua ia, pea ʻoku mahuʻinga ke potupotutatau e ongo meʻá. ʻOku fakaʻau ke tokolahi ange e kau pule ngāue, kau sōsiolosia, kau faifaleʻi fakapisinisi ʻoku nau poupouʻi e ngaahi lelei ʻo hono fakapotupotutatau ʻo e moʻui-ngāué.

ʻEletā Stevenson: Ko e konga mahuʻinga hono tolu ke fakapotupotutatau ʻi he moʻuí ko e ʻEikí mo ʻEne ngāué. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ne tau omi ai ki he māmaní. ʻOku tau ʻi hení ke ʻofa, fakalangilangiʻi, talangofua mo tauhi kiate Ia mo e fānau ʻetau Tamai Hēvaní, ko hotau ngaahi tokoua, tuongaʻane mo e tuofāfine ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí hotau iví mo e ngaahi talēnití ke langa ʻaki Hono puleʻangá.

“Vahevahe lelei ho taimí ke fakahoko ho ngaahi fatongia faka-Siasí.”13 ʻOku ou pehē ko ha fakahinohino ʻa e foʻi lea vahevahe leleí . ʻOku fie maʻu ha fili ʻoku fakakaukauʻi leleí ke tau lava ai ʻo “tuku taimi” ke ngāue maʻá e ʻEikí mo Hono Siasí pea ke fakaʻaongaʻi lelei ʻa e taimi ko iá.

Sisitā Stevenson: ʻOku kau ʻa e ngāue fakatakimuʻa mo e ngāue tokoni taʻe ha totongí ʻi he ongo meʻa ʻoku makehe ai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. ʻE fie maʻu homou tokotaha takitaha ke tokoni ki he puleʻangá ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻE lava ke fakahoko atu e ngaahi uiuiʻi te ke maʻu mo e niʻihi kehe ʻi ho fāmilí ʻi ha ngaahi taimi ʻoku ngali faingatāmaki. Kae, “kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻoku ui ʻa kimoutolu ki he ngāué.”14

ʻIkai ngata aí, naʻe akoʻi kitautolu ʻe heʻetau palōfita ʻofeiná, Palesiteni Russel M. Nelson, ʻoku feliliuaki hotau māmaní, kae pehē ki heʻetau ngāue ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. Naʻá ne poupouʻi kitautolu ke tau tali lelei ha “meʻa angamaheni foʻou.” Naʻá ne fakatukupaaʻi kitautolu ke “ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé. Maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá. [Pea] fua totonu [hotau] ngaahi fatongiá.”15

ʻEletā Stevenson: ʻOku ʻomi ʻe he fakalotolahi ko ʻení ha vīsone kiate kitautolu takitaha ke fakahoko ʻa e meʻa kuo uiuiʻi kitautolu ke fakahokó ka ʻoku toe faleʻi foki kitautolu ke maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, pe ʻi hono fakalea ʻe tahá ke fakapotupotutatau ia mo hotau ngaahi tufakanga mahuʻinga kehé. ʻOku ou fakakaukau ki he ngāue ʻi he Siasí ko e meʻa kia ia ʻo e helikopetá, ʻa ia ʻokú ne fakapotupotutatau mo takiekina kitautolú.

Sisitā Stevenson: Ko e konga fakaʻosi ke fakapapauʻi ʻa e potupotutataú ko ha fatongia kiate kitautolu pē.

ʻE malava ke mātuʻaki femoʻuekina ʻa e moʻuí. ʻOku mahuʻinga ke tau māmālie hifo ʻi ha ngaahi taimi ʻo kumi ivi mo toe vakaiʻi ofi ange ʻetau ngaahi fie maʻu fakataautahá, hangē ko e mālōloó, fakamālohisinó, fakafiefiá, mo e tupulaki fakalaumālie fakataautahá. Kuo tuku mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí kimuí ni ha ngaahi fokotuʻu mahuʻinga mo ʻuhingamālie ke tokoniʻi kitautolu ke fakahoko ʻeni.

ʻEletā Stevenson: ʻIo, ko ia Lesa. Naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Pālati kimuí ni mai ʻa e mahuʻinga ke maʻu ha taimi fakalongolongó. Naʻá ne pehē:

“Neongo ʻoku hoko ʻa e tekinolosiá ko ha tāpuaki ʻi heʻeku moʻuí, ʻe lava foki ke hoko ia ko ha fakatuta ʻokú ne fakatupu ha ʻā vahevahe ʻiate kitautolu mo ʻetau tuʻunga malava ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí. ʻOku ou talaange ki heʻeku fānaú ʻoku totonu ke nau fakaʻatā ha taimi fakalongolongo ʻi he ʻaho takitaha ke fakakaukau ki heʻenau moʻuí mo fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke nau fakahokó. …

He ʻikai lava ke u fetuʻutaki mo e langí ʻi ha feituʻu felefele. … ʻI he taimi ʻoku ou fakalongolongo ai mo feinga ke u ongoʻi nongá, ko e taimi ia ʻoku ou maʻu ai ha ngaahi ueʻi fakalaumālié.”16

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe lea ʻa ʻEletā Holland fekauʻaki mo e lotu fakamātoató ʻo pehē: “ʻOku ʻi ai ha lēsoni maʻongoʻonga ʻi he … lotu fie maʻu vivili mo fakamātoató ke tauʻi e … fakatanga ʻa e filí, ko e ngaahi femoʻuekina ʻo e ʻahó pe ko e ngaahi fakatuta ʻi hoʻo fakakaukaú.”17

Sisitā Stevenson: Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sisitā Jean Bingham, Palesiteni ʻo e Kau Fineʻofá, ha ngaahi meʻa ʻe tolu ke tokoniʻi kitautolu ʻa ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito.

ʻUluakí, ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e Laumālié ʻo fakafou ʻi he folofolá. ʻOkú ne pehē, “Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou ʻuluaki fakahoko ʻi he pongipongí kae lava ke maʻu ʻa e Laumālié ko hono lau e folofolá. ʻOku tokoni ia ke u maʻu e tuʻunga fakakaukau totonu te u lava ai ʻo maʻu ha fakahaá.”

Ko hono uá ko e moihū ʻi he temipalé. “Ko e founga fakaofo ʻe taha ke lava ke tau fanongo lelei ange ai ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí ko e ʻalu ki he temipalé. Taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku tangutu ʻi he temipalé, te u maʻu ha tali ki haku lotu pe ʻe haʻu ha fakakaukau kiate au lolotonga ʻeku taau ke fanongo ki he Laumālié.”

Tolú, ʻokú ne pehē, “ʻOku tokoniʻi au ʻe he mūsiká … ke fanongo ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku ou manako he fanongo ki he ngaahi himí, neongo kapau ʻoku ou fanongo pē ki he fasí ʻataʻatā. ʻOku ou ʻilo e ngaahi leá koeʻuhí kuó u hiva ai kimuʻa, ko ia ʻoku ou manatuʻi kinautolu.”18

ʻEletā Stevenson: Ko hono fakaʻaongaʻi ha taimi maʻatautolu peé, ʻoku hangē ko e meʻa faʻa faingataʻa tahá ia, ka ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia. Kuó u ʻosi fanongo ʻi hano fakamatalaʻi ʻo pehē, ko ha mālōlō ia ʻi ha taimi feʻunga ʻi he ngāue femoʻuekina ʻo e tā ʻakaú ke fakamata e peleti ʻo e mīsini tutuʻú.

Sisitā Stevenson: ʻI heʻetau manatuʻi ʻoku tau maʻu ha fatongia kiate kitautolu pea mo hono fakahoko fakasitepu ia ʻi heʻetau moʻuí, ʻe hoko ia ko ha tāpuaki. Kuó u ʻiloʻi ʻi heʻeku fakatupulaki fakatuʻasino, fakaeloto mo fakalaumālie aú, ʻoku ikai ngata pē ʻi heʻene ʻomi ha lelei fakataautaha kiate aú, ka ʻoku ou lava ai ʻo tokonia hoku fāmilí mo e kaungāmeʻá.

Vakai ki he ngāue lelei ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe faá ʻi heʻetau moʻuí kapau te tau fakahoko ʻaki ia ha vīsone pea ʻi he potupotutatau! ʻOku nau fengāueʻaki lelei ʻaupito, ʻikai ko ia?

ʻEletā Stevenson: ʻIo, ko ia. Neongo ʻoku tau talanoa ki he potupotutataú ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo ʻetau moʻuí, ka ʻoku fie maʻu ke tau vakai ki ai ʻi he fakakaukau totonú.

Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻeni ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinaá ʻi haʻane tohi kumuí ni ʻi he mītia fakasōsialé. Naʻá ne pehē: “ʻOku tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ki he kotoa hotau ngaahi fatongia ʻi ʻapi, ʻi he akó, ngāué pea ʻi he lotú mo fifili pe te tau lava fēfē ʻo fakapotupotutatau e ngaahi meʻa lahi ʻoku fie maʻu ki ai hotau taimí. ʻOku totonu ke tau fekumi ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻa ia ʻoku tau fakamahuʻingaʻi tahá kae ʻoua te tau faingataʻaʻia ʻi he feinga ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he taimi tatau. Te tau toki lava leva ai ʻo foaki ʻa e taimi ʻoku fie maʻu ki he ngaahi meʻá takitaha—ko ha meʻa ʻe taha ʻi he taimi.”19

Lesa, ʻoku ou manatuʻi ai heni haku aʻusia fakangalongataʻa mo ʻeku tangataʻeikí. Ne u hoko ko ha tamai kei talavou, ko ha pīsope toki uiuiʻi foʻou mo fakalele ha pisinisi faingataʻa mo tupulaki. ‘I ha pō ʻe taha ne u hū atu ai ki ha fakafiefiaʻi ʻo ha ʻaho fāʻeleʻi ʻi he fāmilí. Ne movete takai ʻema fānaú mo honau ngaahi kāsiní ʻi he feituʻú. Ka ne u hū atu ki fale mo e loto femoʻuekiná ʻo tangutu he tuliki ʻo e lokí, ʻo fakakaukau ki he ngaahi fie maʻu ʻo ʻeku pisinisí mo e uōtí.

Ne lue mai ʻeku tangataʻeikí pea ʻi ha leʻo makehe naʻá ne pehē mai, “Keuli, ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí?” ʻI heʻeku fakamatala ange ʻeku ngaahi hohaʻá mo hoku ngaahi fatongia ʻi he siasí mo e ngāué, naʻá ku tui te ne fakaʻofaʻia ʻiate au. Ka naʻe ʻikai, ko hono moʻoní, naʻá ne tangutu hifo ʻi hoku tafaʻakí peá ne talamai ʻokú ne hohaʻa fekauʻaki mo au pea ʻoku fie maʻu ke u fakahoko ha ngaahi liliu ke ʻoua te u ngali taʻetokanga ki hoku fāmilí ʻi he taimi ʻoku ou fakataha ai mo kinautolú. ʻOkú ke manatuʻi ʻeni, Lesá?

Sisitā Stevenson: ʻOku ou manatuʻi lelei ia.

ʻEletā Stevenson: Naʻá ne pehē mai: “ʻI hoʻo ʻi ʻapí, fakamahuʻingaʻi ʻa ʻapi, kae ʻikai ko e lotú mo e ngāué. ʻI hoʻo ʻi he ngāué, fili ke fakamahuʻingaʻi ʻa e ngāué, kae ʻikai ko ʻapi mo e lotú. ʻI hoʻo ʻi he lotú, fili ke fakamahuʻingaʻi ʻa e lotú kae ʻikai ko e ngāué mo ʻapi.”

Neongo naʻe faingataʻa ke tali ʻa e akonaki ko ʻení, naʻa mo e taimí ni ʻoku ʻikai ke u haohaoá, naʻá ne fakakāsia au pea ne maʻu ha konga lahi ʻo ʻeku moʻuí. Ne toʻo ʻe he faleʻí ni he taimi ko iá ʻeku ongoʻi mafasiá pea kuo faitāpuekina lahi ai au. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu takitaha ke mou tokanga ki hoʻomou ngaahi kuí mo e kau toulekeleká.

Ko e mālié, meimei ko e meʻa tatau pē ʻeni ne faleʻi mai ʻe ʻEletā Bednar ʻi heʻene tohi kimuí ni ʻi he mītia fakasōsialé. Naʻá ne vahevahe ʻo pehē, “Mahalo ʻe ongo ngali faingofua, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau ongoʻi loto-foʻi mo mole hotau iví mo e taimí he feinga ke maʻu ha potupotutatau haohaoa ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku fie maʻu ke tau fakahokó. ʻI heʻetau lotua fakamātoato e tokoni ʻa e ʻOtuá ke ʻilo e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, te Ne tataki mo tokoniʻi kitautolu ke fakahoko tonu ʻetau ngaahi ngāué ʻi he ʻaho ki he ʻaho.”20

Sisitā Stevenson: Sai, ʻoku ʻi ai haku kiʻi ongoongo ke vahevahe atu. Kapau te mou muimui he faleʻi ko ʻení pea laka atu ʻi he potupotutatau mo e vīsone, mahalo ʻe kei lahi pē ha ngaahi tōnounou te ke aʻusia. ʻE ʻi ai ha fanga kiʻi meʻa fakamamahi mo faingataʻa.

Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe ngali kuo nenefu hoʻo vakaí ʻi ha hala taʻepau pe hangē kuo mole hoʻo potupotutataú. Ka ʻoku ʻi ai ha ongoongo lelei: Ko ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá, “He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto.”21 Pea ʻoua naʻa ngalo ʻa e talaʻofa mei hotau ʻEikí: “Ke mou fiefia, pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí.”22 Ko ia ai, ʻokú ke maʻu ha maʻuʻanga ivi mālohi taʻeueʻia ʻi hotau Fakamoʻui ʻofeiná—ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻEletā Stevenson: Tau fanongo he taimí ni ki ha faleʻi ueʻi fakalaumālie maʻamoutolu takitaha ʻi heni he ʻaho ní meia Palesiteni Nalesoni. Naʻá ne pehē: “Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá … he ʻikai faingofua ke maʻu mo nofoʻia e hala ʻo e fuakavá. Ko ia, Naʻá Ne tuku mai Hono ʻAlo Pē Taha Naʻe Fakatupú ke pekia maʻatautolu pea ke fakahaaʻi mai ʻa e halá. Ko e mālohi fakaʻotua ʻoku ʻatā maʻá e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻofa mo muimui ʻia Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi ke fakamoʻui kitautolu, fakamālohia kitautolu, mo fakamaʻa kitautolu mei heʻetau angahalá, pea mo poupouʻi kitautolu ke fakahoko e ngaahi meʻa he ʻikai ke tau teitei lava ʻiate kitautolu peé.”23

Sisitā Stevenson: Tuku ke hanga ʻe he ʻilo fekauʻaki mo ho tuʻunga totonú, pea mo e tokotaha ʻoku ʻi ho tafaʻakí, ʻo tokoniʻi koe ke ke moʻui mo ha vīsone mahino pea mo ha potupotutatau ʻoku mālohí. ʻE hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fakalahi hoʻo ngaahi faingamālié, fakalahi hoʻo vīsoné, pea fakamālohia koe.”24

ʻEletā Stevenson: Sai, ko ha faingamālie fungani ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he pooni. Pea ʻoku mau loto ke fakaʻosi he taimi ni ʻaki hono fakahaaʻi ʻemau houngaʻia pea ʻoatu ha fakaafe kiate kimoutolu mo fakahoko ʻemau fakamoʻoni. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ʻuluaki fakakaukau ki he founga ʻe malu ai hoʻo vīsone ʻo e ongoongoleleí pea fakapapauʻi hoʻo tuʻunga ko ha ʻōfefine ʻo e ʻOtuá pe ko ha foha ʻo e ʻOtuá.

Uá, fakakaukau ki he founga te ke tali ʻaki ho fatongia ʻe fā ki ʻapi mo e fāmilí, ki he akó mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí, ki he Siasí pea kiate koe.

Tolú, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou kumi ha feituʻu lōngonoa pea hiki hifo ai e ngaahi ongo naʻá ke maʻu lolotonga ʻa e fakataha lotu ko ʻení. Manatuʻi, ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e tokotaha kotoa pē ʻiate kimoutolu ʻoku mou maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Sisitā Stevenson: ʻI hoʻo tali ʻa e fakaafe meia ʻEletā Sitīvenisoní, ʻoua naʻa ngalo ʻa e kau paionia ne nau ōmai kimuʻa ʻiate kitautolú—ʻakinautolu ne mau lea kau ki aí kuo nau nofoʻi ʻa e feituʻú ni pea pehē foki mo kinautolu ʻi homou ngaahi takitaha fāmili mo e ngaahi fonuá. ʻE lava ke ʻoatu ʻe honau laumālie paionia mo e sīpinga ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa faingataʻá ha loto falala ke ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa faingataʻá foki.

ʻEletā Stevenson: Hangē ko e Kāingalotu ʻi he kuonga muʻá, ʻoku tau vakai atu. ʻOku tau vakai hake. Pea tau vakai hifo kiate kitautolu pē ke ʻilo ʻa e vīsone mo e potupotutatau ʻi heʻetau moʻuí.

Sisitā Stevenson: ʻOku ou fakamoʻoni te mou lava ʻo maʻu ʻa ia “ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoá.”25 ʻOku ʻafioʻi kimoutolu takitaha ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki homou hingoá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e Foha Pe Taha ʻo e ʻOtua moʻuí, pea ʻoku ou fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

ʻEletā Stevenson: ʻĒmeni. Mālō, Lesa. ʻOku ou fakahoko ʻeku fakamoʻoní mo fakamoʻoniʻi foki kiate kimoutolu, ngaahi tokoua mo e tuofāfine kei talavou mo fakaʻofoʻofa. ʻOku ou fakahoko ʻeku fakamoʻoní ko e fānau kitautolu ʻo ha ongomātuʻa fakalangi ʻofa, ko ia ʻoku ʻofa e Tamai Hēvaní ʻiate kimoutolu, pea ko e tokāteline ia ʻo e Tamai ʻa ia ʻokú Ne finangalo ki he kotoa ʻo ʻEne fānú ke nau toe foki hake kiate Ia.

Ko e tokāteline ko ʻení kuo fakafaingamālieʻi ia ʻe Hono ʻAló, ʻa hotau Fakamoʻui ʻofa, ko Sīsū Kalaisí. ʻOku fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí te tau malava ai ʻo toe foki ki he ʻafioʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou fakamoʻoni fakataautaha ki ai. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi mo Hono fatongia toputapu ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻí. Pea ʻoku ou fai ia ʻi Hono huafa, ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki