Faigalotu o le 2022
O Le Fesili e Tasi e Mafai Ona Suia ai Lou Olaga


O Le Fesili e Tasi e Mafai Ona Suia ai Lou Olaga

Faigalotu i le Lalolagi Atoa mo Talavou Matutua faatasi ma Peresitene Nelson

Aso Sa, 15 Me, 2022

Ou uso e ma tuagane pele, oka so ma alolofa ia te outou! Ma te moomoo maimau pe ana mafai ona ma aveina outou taitoatasi i le fale ma i ma’ua. O le mea e sili ona taua, ma te tatalo ina ia fesoasoani se mea e aoao atu e le Agaga Paia ia te oe i le po nei ina ia saunia lelei ai e toe foi atu i le Aiga—o le Aiga ma se Alapo’a.

O le po nei, ou te fia talanoa atu ia te outou e uiga i se fesili se tasi—se fesili se tasi e mafai ona suia ai lou olaga! O lenei fesili e tasi e mafai ona faateleina ai lou talitonuga mautinoa, faaitiitia lou popolevale, uunaia oe, siitia ai ou lagona ma ou vaaiga, faateleina ai lou limaolaola, faateleina lou taulaiga ma le manino o mafaufauga, fesoasoani ia te oe e tetee atu i faaosoosoga, fesoasoani e te iloa ai mea taufaasese, faateleina lou lotofaafetai, faaitiitia le atuatuvale i lou olaga, faateleina lou gafatia e alofa ai, ma fesoasoani e te faia ni faaiuga sili atu. O lenei fesili e tasi e mafai ona aumaia ia te oe le olioli, mafanafana, alofa ma le filemu!

E mafai faapefea ona ou matua mautinoa?

Aua, o le mea tonu lava lena na aoaoina ai a’u e le 30 o a outou uo tupulaga. Ma ou te talitonu ia i latou!

Na aoaoina au e nei talavou matutua e faapea, pe a e fesili ifo ia te oe lava ia i lenei fesili patino, e mafai ona fesoasoani ia te oe e tulimatai atu i le mea e taua moni i le olaga, fesoasoani e te faia ai ni suiga i lou olaga e te manao e fai, ma mafai foi ona fesoasoani ia te oe ia salamo moni.

E tusa ai ma au uo, o lenei fesili e mafai ona e maua ai mata e vaai ai—e pei e te le’i vaai muamua i ai—i le aao o le Alii i lou olaga, le matagofie o le lalolagi, ma le lelei i isi. I se faapuupuuga, ona o lenei fesili e mafai ona faafesootaia oe ma le Agaga o le Alii ma, faatasi ai ma le kenera (DNA) paia i lou agaga, o lenei fesili e tasi e mafai ona aumaia ia te oe le malamalama ma le upumoni sili atu!

Sa aoaoina foi a’u e tou uo tupulaga o lenei fesili o le a aoga tusa lava po o le a le pisi tele po o le leaga o lou olaga i le taimi nei. E le afaina foi pe o a ou lagona: fiafia, faanoanoa, faaesea, mamafatu, lotovaivai, faamalosiauina, popolevale, fiafia, tuuatoatasi, tuulafoaiina, lofituina, le amanaiaina, soona fiafia. E le afaina. O lenei fesili e tasi e mafai ona aoga mo oe.

E te fia iloaina le fesili?

Lelei tele!

O se talaaga laitiiti muamua: O Iesu Keriso, lo tatou Faaola, lo tatou Togiola, ma le ao o lenei Ekalesia, Lana Ekalesia, na matua faamanino mai e finagalo o Ia ia te oe ma au ia faateleina le paia. Ua Ia poloaiina foi i tatou ia faia lena mea, ma fetalai mai, “E ao ina outou faia … le amiomama ma le paia i o’u luma.”1 Ma Na te le na ona tuua ai faapena! Ua Ia faaopoopo i ai ia upu e lē aunoa.

Ia, pe lē ua foliga mai ea ua faigata tele—ma e matua le mafai lava—le faata’ita’ia e lē aunoa o le paia? Ou te matua malamalama pe afai o e mafaufau, “Sister Nelson, e le o ia te a’u lena mea.” Sei ou faamautinoa atu ia te oe pe aisea ua ou iloa ai o loo ia te oe.

A o loma le ma faaipoipoga, sa avea a’u ma se fomai o le mafaufau, o se fomai mo faaipoipoga ma aiga, ma se polofesa o le BYU. I le aluga o na tausaga e 30 o lo’u olaga faalegaluega, sa ou aoao ai e uiga i le mana o fesili. O nisi fesili e mafai ona fesoasoani ia i tatou e mafaufau ai i mea i se auala fou, e tatala ai o tatou loto ma mafaufau i ituaiga uma o avanoa e tatou te lē mafai ona mafaufau i ai. O lea la, i le lua masina talu ai, a o ou mafaufau e uiga i le mana o fesili, sa ou valaaulia ai le toa 30 o a tatou uo talavou matutua—o lo tou matutua tonu lava, faaipoipo ma nofofua—e faataitai i lenei fesili e tasi mo aso e tolu. Sa ou fai atu ia i latou e fai le mea lenei: “I le na o le tasi le tulaga i le aso mo aso taitasi e tolu, fesili ifo ia te oe lava, ‘O le a se mea e faia e se talavou matua paia?’”

Lena tonu a. O le fesili lena: “O le a se mea e faia e se talavou matua paia?”

Mo se faataitaiga:2

  • E faapefea ona amata e se talavou matua paia lona aso?

  • O le a le mea o le a i ai i lana lisi o “mea e fai”?

  • E faapefea ona ia talanoa ma se uo? pe faatau, pe taalo, pe tatalo, pe fai tagamea, pe faitau atu i se tamaitiiti?

  • O le a se mea o le a faalogo i ai pe tautala ai se talavou matua paia? tusitusi pe faitau? matamata i ai pe ofuina?

  • Afai na tuuaia sese se talavou matua paia, faalataina, pe malamalama sese, o le a se mea na te faia?

  • O le a se mea o le a ia faia i se tulaga faigata tele lea na tofotofoina ai ona tulaga faatauaina po o amioga mama?

  • E faapefea ona ia saunia e taumafa i le faamanatuga i Aso Sa taitasi?

  • E faapefea ona faaaoga e se talavou nofofua matua paia lona taimi e saunia ai nai lo le faatalitali mo se faaipoipoga?

  • E faapefea e talavou matutua paia o e ua faaipoipo ona faamalolosia a latou faaipoipoga?

Ma o le a le mea na tupu? I le tele o setete i le ISA ma i aai e lua i Kanata, e 30 talavou matutua na galulue, ma fesili ifo ia i latou lava, “O le a se mea o le a faia e se talavou matua paia?”

Sa amatalia le lolofi mai o gaoioiga masani i aso taitasi—ua faia nei mea taitasi e pei ona faia e se talavou matua paia. Ina ua mavae ni nai aso, sa amata ona oo mai lipoti.

Sei ou ta’uina atu ia te outou mea na faia e nisi o a outou uo:3

  • O kāloti mo le ‘aiga o le aoauli sa ‘aina ma le lotofaafetai atili.

  • O musika ma faasalalauga masani sa faafesuiai mo musika musuia, lauga o konafesi aoao ma faasalalauga o le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u.

  • O polokalama faaagafesootai e alu ai le taimi na tapeeseina.

  • O polokalama e i ai gagana masoa na tapeina.

  • Na toe faamuamua “lisi o mea e fai”.

  • Sa ofoina atu tatalo a o lei taumafai e fai ni meaaoga faigata, ma valaaulia ai le Agaga Paia e avea ma faiaoga.

  • Sa tausami i tusitusiga paia i ni taimi eseese—e aofia ai le taimi tonu a o lei amataina se suega, lea na aumaia ai ni taunuuga faavavega.

  • O mausa na faamalosia ai le faaleagaga na le toe maua talu le taimi na toe foi mai ai i le fale mai se misiona na toefaafoisia mai.

  • Na faasoa atu molimau i tagata o le vasega.

  • O le lotoleaga i uo sa tafafao faamasani ma faaipoipo sa suia i le alofa ma le olioli mo i latou.

  • Sa avea le taimi o tietiega taavale ma taimi filemu e mafaufau loloto ai.

  • O mafaufauga le lelei faifai pea na suia i le faitauina o nai manumalo laiti ma le tele o faamanuiaga.

  • O le omiomi ma le faasolosolo [i masini tekinolosi] na suia i talanoaga i telefoni ma asiasiga patino i tagata.

  • Sa faateleina le taimi i totonu o le malumalu—e pei foi o le faateleina o galuega na faia e tane i le fale!

  • Ma sa lagonaina le faateleina naua o le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso!

O le a le isi mea na tupu?

Sa iloa e se tasi o talavou matua “le mana o la’u faitalia!” Sa fai mai o ia, “A o ou filifili e matamata i le konafesi aoao o se talavou matua paia, ou te lei matamata e faafiafia se tasi pe pulea le ala e vaai mai ai tagata ia te a’u. Sa ou matamata ona ou te iloa e moni lenei Ekalesia. E moni le talalelei. O tamalii ma tamaitai o loo saunoa e musuiaina ma taialaina e le Alii, ma sa ou manao e aoao mai ai.”

Sa lipotia mai e se “tagata e taulai atu e faafiafia isi” e faapea sa faaitiitia lona atuatuvale i le galuega. Sa ia tusia: “O le fesili ifo ia te a’u lava o lena fesili na suia atoa ai la’u vaaiga. Sa i ai so’u talitonuga mautinoa fou ona sa ou manatuaina le taua o mea e sili atu ona taua. Sa ou aoaoina o le faateleina o lou paia, o le faaitiitia foi lena o lou popole i le faia o mea e mananao ai isi tagata uma ae sili atu i mea e finagalo i ai le Atua.”

Ata
fata apefai i le Malumalu o Sate Leki

O’u uso e ma tuagane pele, i le taimi nei, o le Malumalu o Sate Leki o se fausaga ofoofogia, ae e lē o se malumalu a le Alii o loo faagaoioia. A o faagasolo le faafouga tele o lena fausaga tulaga ese ma faamautuina le faasaoina, ua taofia le faaaogaina o le Malumalu o Sate Leki o se malumalu. Pe a taofia se malumalu, o lena mea e paia—e faatatau i sauniga ma aoaoga—e aveesea. O le mea e faanoanoa ai, e mafai foi ona tupu lena lava mea i tagata.

E ala i tu’iga a Satani, filifiliga le lelei, ma fegalegaleaiga taufaamatau o le ola e faavavau ma i latou i le fale tele ma le ateatea, ma e faanoanoa ai, ua toatele talavou matutua ua aveesea le paia mai i o latou olaga. O nei talavou matutua—i se isi faaupuga—ua taofia mai le avea o ni “malumalu o le Atua.”4

Ia, pe ua tupu la lenei mea ia te oe pe leai, ou te valaaulia outou ia toe maua mai—pe ia faateleina—le paia i lou olaga e ala i le faia o le mea tonu ua poloai mai ai le Alii, o le “faia e lē aunoa … o le paia.” Atonu e te manao e amata lenei faagasologa i le faia o mea na faia e a outou uo tupulaga: fesili ifo ia te oe lava—i se tulaga e tasimo aso taitasi e tolu—“O le a se mea e faia e se talavou matua paia?” Ona tulitatao lea i le tali.

A o e ola ai i lou olaga i se tulaga faigata,5 o le taumafai e na o sina mea e sili atu ona paia i lea aso ma lea aso ma salamo vave pe a e sese, o le a e maua le olioli i lenei olaga ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau. Ma o le a amata ona e lagonaina, i se ala sili ona loloto ma lē mafaagaloina, le mea tonu lava na folafola mai e lo tatou Faaola o Iesu Keriso ina ua Ia fetalai mai, “E mafai ona Ou faia outou ia paia.”6

O’u uso e ma tuagane pele, o le a saunoa atu nei Peresitene Nelson ia te outou. Ou te molimau atu ia te outou—ma e mafai ona ou molimau atu i soo se faamasinoga i soo se atunuu i le lalolagi—o Peresitene Russell M. Nelson o le perofeta a le Alii i le lalolagi i aso nei, ua filifilia ma aoaoina e Ia. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:33.

  2. O isi fesili e mafaufau i ai: E faapefea ona taulimaina e se talavou matua paia se tofiga faigata? E faapefea ona faaaoga e se talavou matua paia lona taimi ma le malosi ma tupe?

  3. O mea na lipotia mai e isi talavou matutua:

    Sa faamaluluina loto ma le faamoemoe i ai ma tatalaina ina ia maua ai faatonuga mai le Alii.

    Sa ofoina atu ni tatalo leotele, ma le faamaoni atili ma faaitiitia mea faalavefau.

    Sa ofoina atu tatalo a o lei taumafaia ni tofiga taufaafefe e pei o le iloiloina o se solo Suetena ma a o lei amataina foi meaaoga a le Saienisi o le Eleele.

    Na faateleina le tusia o faamatalaga i le konafesi aoao, e pei o le tusia o api talaaga.

    O le mafaufau i manaoga o isi, e aofia ai ma o latou tei, ona faateleina lea o le aapa atu ia i latou.

    “O sina mea itiiti lava, sa ou faaaofia ai le tele o gaoioiga po o mafaufauga siitiaina faaleagaga i lo’u aso.”

    Sa faia ni fesootaiga fou i le va o manatu.

    Na faaitiitia le faatuai, e pei o le tolopoina o le lesitala mo le iunivesite i le tautoulu.

    Sa faalogo atili ma le toto’a i tamaiti.

    Na oo ina moni atili tuaa.

    Na amata ona ola mai tusitusiga paia ma aumaia isi upumoni i le ola: “Sa ou faitauina le Alema 11 i le filemu aiai o le potutusi o le aoga. O le fuaiupu 44 na faamanatu mai ai ia te au le tele o le alofa o lo’u Tama Faalelagi ma le Faaola ia te a’u ma le tele o mea La te faia mo a’u. I le faatoa maua ai o faaeega paia, sa ou mafaufau ai i le ata o le faaolataga ma le Aso Faamasino i se auala fou.”

    A o “taulai atu se [tasi o alii] i le faamaoni i a’u feagaiga ma faateleina lo’u tomai e faalogo ai i le siufofoga o le Alii,” o le lotoleaga sa i ai muamua i uo sa tafafao faamasani ma faaipoipo sa suia i le alofa ma le olioli mo i latou.

    O le isi na fai mai, “Ina ia iloilo lo’u tulaga faatasi ma le Alii,” na avea le taimi o tietiega taavale ma taimi filemu e mafaufau loloto ai.

    “E manaia tele le faapea o filifiliga e te faia e mafai ona fuafua i ai le aluga o lou aso. Ou te iloa e mafai ona ou filifili ia paia atili ma o le a sili atu ona ou fiafia aua o le a faatasi le Agaga ma au.”

    O le isi na aoaoina le sootaga i le va o le paia ma le ositaulaga. Sa ia tusia, “E le o se mea faafuaveta le faapea ‘i aso anamua, o le ositaulaga o lona uiga o le faia o se mea po o se tasi ia paia’ (Taiala i Tusitusiga Paia, “Ositaulaga,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).” Sa ia faaiuina e manao o ia e “tausisia pea le manatu o le paia i lo’u mafaufau ma saili ni auala laiti i aso uma e ositaulaga atili ai i le Alii ina ia faapaiaina atili ai a’u.”

    “Sa ou pikiina se mau e teu i lou mafaufau i le aso atoa.”

    “Sa ou pikiina se uiga faaKeriso sa ou manao e atiina ae ma taumafai e taulai atu i le atiina ae o lena uiga i le aso atoa.”

    “Sa ou taofia atoa ala o faasalalauga faaleagafesootai mo le vaiaso e tau atu i le konafesi aoao e faafilemu ai lo’u olaga ma taulai atu i faatosinaga lelei ma faagaeetia i lo’u olaga—nai lo faatosinaga uma o loo lofia ai le initoneti.”

    “Na aumaia e le Agaga i lo’u mafaufau se mausa leaga e manaomia ona ou faasa’oina.”

    Na maua tali i tusitusiga paia.

    Ina ua suia musika “mo musika e sili atu ona lelei, sa ou matauina ua sili atu ona ou manuia, sili atu ona lelei, ma sili atu ona ogatusa ma le Agaga. Na suia o’u lagona, ma o a’u fegalegaleaiga ma isi sa sili atu ona faafouina ma tumu i le alofa.”

    “O taimi uma lava ou te filifili ai e faamuamua taimi faaleagaga, o isi mea uma i lo’u aso na amata ona faatulagaina.”

    “Sa faateleina lo’u taimi pe a ou faitauina a’u tusitusiga paia ae ou te lei faia a’u meaaoga.”

    “E ala i le taumafai e fai se smoothie e pei ona faia e se tamaitai talavou paia, sa sili atu ai ona ou saunia e tali atu i manaoga o se tasi ou te alofa i ai.”

    “Nai lo le faalogologo i musika a o ou savali atu i le vasega, sa ou talanoa i se isi talavou matua a o matou faatalitali i le auala savali. Sa ou faia se uo fou a o ou faalogo i le atuatuvale sa ia lagonaina ma a o ou molimau atu ia te ia o loo i ai se fuafuaga a le Alii mo ia ma o le a lelei mea uma.”

    “Ina ua ou aveina la’u taavale e pei ona faia e se talavou matua paia, sa vave ona ou lagonaina le faaitiitia o le popole ma ua sili atu ona onosa’i.”

    “Mo aso e tolu, sa suia ai la’u mausa o le siakiina muamua o la’u telefoni i le taeao ma mulimuli i le po i le siakiina o a’u tusitusiga paia. Sa manaia lava lo’u aafiaga i taimi uma. Sa ou tatalo mo aafiaga faafaifeautalai, vaavaai mo se tasi e mafai ona ou aumaia i ai le agalelei (e pei ona faia e Keriso).” O le taunuuga? “Sa ou feiloai i tagata fou o ni tagata aoga pisi foi. Sa faia ni a matou talanoaga mananaia e uiga i le Atua ma tapuaiga, ma ua latou mananao nei e feiloai ma faifeautalai.”

    “Sa ou feagai ma se mea na faateia ai au atonu o le a faaitiitia lou naunau e fai pe ana ou le taumafai malosi ia paia atili. I le faaiuga, o le feagai ai ma le fefe na fesoasoani ou te lagona atili ai le mautinoa i lena eria faapitoa—o se mea lea sa ou tatalo ai talu ai nei.”

    “Sa ou taumafai ia paia atili a o ou tausia ou tausoga laiti e toalua. Sa ou taumafai i le afiafi atoa ia avea atili e faapei o Keriso—tau atu mea o le a Ia fetalai mai ai ma galue e pei ona Ia faia. Ou te lei maua lava se taimi sili atu ona matagofie faatasi ma i latou i lo lenei. Sa ou mafaufau atili e uiga ia i latou ae itiiti e uiga ia te a’u lava ia.”

  4. Tagai i le 1 Korinito 3:16–17.

  5. O le faamatalaga a B. H. Roberts e uiga i le ala na soifua ai Iosefa Samita, tagai ia B. H. Roberts, folasaga i le The History of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 2nd ed. (1980), 6:xlii.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 60:7.

Lolomi