Ngaahi Fakataha Lotu 2022
Foʻi Fehuʻi ʻe Taha Te Ne Lava ʻo Liliu Ho Moʻuí


Foʻi Fehuʻi ʻe Taha Te Ne Lava ʻo Liliu Ho Moʻuí

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú mo Palesiteni Nalesoni

Sāpate, 15 ʻo Mē 2022

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻokú ma ʻofa atu kiate kimoutolu! ʻOkú ma fakaʻamu ange mai ne ma lava ke tau ō mo kimoutolu ki ʻapi. Kae hiliō aí, ʻokú ma lotua ʻe tokoni ha meʻa ʻe akoʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní he pooni ke mou mateuteu lelei ange ai ke foki ki ʻApi H.

ʻI he pōní, ʻoku ou fie talanoa kiate kimoutolu fekauʻaki mo ha foʻi fehuʻi ʻe taha te ne lava ʻo liliu homou moʻuí! ʻE lava ke fakatupulaki ʻe he foʻi fehuʻi ʻe taha ko ʻení ho loto-falalá, holoki ho loto-hohaʻá, fakaʻaiʻai koe, tokoniʻi koe ke ke fiefia ange mo fekumi ki ha meʻa lelei ange, fakalahi ho lavameʻá, fakatupulaki ho tokangá mo e mahino ho fakakaukaú, tokoniʻi koe ke ke tekeʻi e ʻahiʻahí, tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi e kākaá, fakalahi ho loto-houngaʻiá, fakasiʻisiʻi e mafasia ʻi hoʻo moʻuí, fakatupulaki hoʻo malava ke ʻofá, mo tokoniʻi koe ke ke fai ha ngaahi fili lelei ange. ʻE lava ʻe he foʻi fehuʻi pē ʻe taha ko ʻení ʻo ʻomi kiate koe ʻa e fiefia, fiemālie, ʻofa mo e nonga!

ʻOku anga fēfē nai ʻeku fakapapauʻí?

Koeʻuhí ko e meʻa pē ia ne akoʻi mai ʻe he kakai ʻe toko 30 ʻi homou toʻú. Pea ʻoku ou tui kia nautolu!

Naʻe akoʻi mai ʻe he kakai lalahi kei talavou ko ʻení ko e taimi te ke fehuʻi ai kiate koe ʻa e foʻi fehuʻi pau ko ʻení, ʻe ala tokoni ia ke ke tulifua ai ki he meʻa ʻoku mātuʻaki mahuʻingaʻi he moʻuí, tokoniʻi koe ke ke fai ha ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí ʻa ia ʻokú keloto ke fakahokó, pea ʻe ala tokoni ia ke ke fakatomala moʻoni ai.

Fakatatau ki homou ngaahi kaungāmeʻá, ko e foʻi fehuʻi ko ʻení ʻe lava ke mou maʻu ai ha mata ke mamata—ʻo ʻikai tatau mo ha toe taimi kimuʻa—ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi homou moʻuí, ko e fakaʻofoʻofa ʻo e māmaní, pea mo e lelei ʻo e niʻihi kehé. Ke fakanounoú, ʻe lava ke fakafehokotaki koe ʻe he foʻi fehuʻi ko ʻení mo e Laumālie ʻo e ʻEikí pea mo e ivi malava fakalangi ʻi ho laumālié, ʻe lava ʻe he foʻi fehuʻi pē taha ko ʻení ʻo ʻomi kiate koe ʻa e māmá mo e moʻoní!

Ne toe akoʻi mai foki ʻe homou toʻú ʻe tokoni ʻa e foʻi fehuʻi ko ʻení neongo ai pē pe ko e hā e lahi e femoʻuekina pe fakafoʻi homou moʻuí he taimi ní. ʻOku tatau ai pē foki pe ko e hā ho ongó: fiefia, mamahi, tuenoa, moʻutaufuʻua, loto-mafasia, loto-toʻa, loto-hohaʻa, loto-vēkeveke, taʻelata, liʻekina, lōmekina, taʻefakatokangaʻi, nēkeneka! ʻOku tatau ai pē. ʻE tokoni ʻa e foʻi fehuʻi pē taha ko ʻení kiate koe.

Te ke fie ʻilo nai ki he foʻi fehuʻí?

Sai!

ʻUluakí pē ko ha kiʻi puipuituʻa: Kuo fakamahino lelei mai ʻe Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻui, ko hotau Huhuʻi, pea mo e ʻulu ki Hono Siasí, ʻokú Ne finangalo ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni ange. ʻOku aʻu ʻo Ne fekauʻi mai ke tau fakahoko ia—ʻo pehē, “ʻOku totonu ke mou ako ke ngāue ʻaki ʻa e anga-māʻoniʻoní ʻi hoku ʻaó.”1 Pea ʻoku ʻikai ke Ne ngata pē ai! ʻOkú Ne tānaki mai ʻa e foʻi lea maʻu ai pē.

ʻOku hā ngali fuʻu faingataʻa nai ia—pea matuʻaki taʻemalava—ke ngāue ʻaki ʻa e anga-māʻoniʻoní maʻu ai pē? ʻOku mahino lelei pē kiate au kapau ʻokú ke fakakaukau, “ʻE Sisitā Nalesoni, he ʻikai pē ke u lava ia ʻe au.” Tuku muʻa ke u fakapapauʻi atu ʻa e ʻuhinga ʻoku ou ʻiloʻi ai te ke lavá.

Kimuʻa peá ma malí, naʻá ku hoko ko ha faifaleʻi ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí, ko ha faifaleʻi ki he nofo-malí mo e fāmilí, mo ha palōfesa ʻi BYU. Lolotonga e ngaahi taʻu ʻe 30 ko ia ʻo ʻeku moʻui taukeí, naʻá ku ako ki he mālohi ʻo e fakafehuʻí. ʻE ala tokoni ha ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi ke tau fakakaukau ai ki ha ngaahi meʻa ʻi ha founga matuʻaki foʻou ʻaupito, ʻo fakaava ai hotau lotó mo e fakakaukaú ki ha ngaahi faingamālie kehekehe ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito ke tau fakakaukau ki ai. Ko ia ai, ʻi he māhina ʻe ua kuohilí, ʻi heʻeku fakakaukau ki he mālohi ʻo e ngaahi fehuʻí, ne u fakaafeʻi ai hatau ngaahi kaungāmeʻa lalahi kei talavou ʻe toko 30—ʻi homou toʻú, mali mo e teʻeki mali—ke nau ʻahiʻahiʻi ʻa e foʻi fehuʻi ʻe taha ko ʻení ʻi ha ʻaho ʻe tolu. Naʻá ku kole ange ke nau fai e meʻa ko ʻení: “ʻI ha foʻi tūkunga pē ʻe taha he ʻaho—ʻi he foʻi ʻaho takitaha ʻe tolú, fehuʻi pē kiate koe, ʻKo e hā nai e meʻa ʻe fai ʻe ha tokotaha lahi kei talavou ʻoku anga-māʻoniʻoní?’”

Ko ia pē. Ko e foʻi fehuʻí ia: “Ko e hā nai e meʻa ʻe fai ʻe ha tokotaha lahi kei talavou ʻoku anga-māʻoniʻoní?”

Hangē ko ʻení:2

  • ʻE anga fēfē nai hano kamataʻi ʻe ha tokotaha lahi kei talavou ʻoku anga-māʻoniʻoni ʻa hono ʻahó?

  • Ko e hā nai e meʻa ʻe ʻi heʻene lisi “ngāue ke faí”?

  • ʻE founga fēfē nai haʻane talanoa mo ha kaungāmeʻa? pe sōpingi, pe vaʻinga, pe lotu, pe fō, pe laukonga ki ha kiʻi leka?

  • Ko e hā nai e meʻa ʻa e tokotaha lahi kei talavou ʻoku anga-māʻoniʻoní te ne fanongo ki ai pe lea ʻakí? tohi pe laú? sio ai pe tuí? (wear)

  • Kapau naʻe tukuakiʻi hala, lavakiʻi pe maʻuhala ha tokotaha lahi kei talavou ʻoku anga-māʻoniʻoni, ko e hā nai e meʻa te ne faí?

  • Ko e hā nai e meʻa te ne faí ʻi ha tūkunga matuʻaki faingataʻa ʻa ia ne siviʻi ai hono ngaahi tuʻunga mahuʻingá pe ʻulungaanga maʻá?

  • Te ne mateuteu fēfē nai ke maʻu e sākalamēnití he Sāpate takitaha?

  • ʻE fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻe ha tokotaha lahi kei talavou ʻoku anga-māʻoniʻoni ʻa hono taimí ke teuteu ai kae ʻikai tatali pē ki he nofo-malí?

  • ʻE founga fēfē nai hano fakamālohia ʻe he kakai lalahi kei talavou ʻoku anga-māʻoniʻoni mo ʻosi malí ʻa ʻenau nofo-malí?

Pea ko e hā e meʻa naʻe hokó? ʻI he ngaahi vahefonua kehekehe ʻi USA pea ʻi ha kolo ʻe ua ʻi Kānata, ne ngāue ai ha kakai lalahi kei talavou ʻe toko 30, ʻo nau fehuʻi pē kiate kinautolu, “Ko e hā nai e meʻa ʻe fai ʻe ha tokotaha lahi kei talavou ʻoku anga-māʻoniʻoni?”

Ne vave leva hano kamataʻi ha ngaahi ʻekitivitī angamaheni fakaʻaho—ka ne takitaha fakahoko ia ʻi he founga ne mei fakahoko ʻaki ʻe ha tokotaha lahi ʻoku anga-māʻoniʻoni. ʻI he hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi, ne kamata ke lipooti mai e ngaahi olá.

Tuku muʻa ke u tala atu e meʻa ne fai ʻe ha niʻihi ʻo homou ngaahi kaungāmeʻá:3

  • Ne kai e foʻi kālotí he taimi kai hoʻataá ʻaki ha loto-houngaʻia ʻoku lahi angé.

  • Ko e mūsika mo e ngaahi fakamafola angamaheni he ʻinitanetí ne fetongi ʻaki ia ha mūsika fakalaumālie, ngaahi lea he konifelenisi lahí mo e ngaahi fakamafola ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú.

  • Ne tamateʻi e ngaahi polokalama mītia fakasōsiale ne fakamole taimí.

  • Ne tamateʻi e ngaahi polokamala televīsone ne lea taʻe tāú.

  • Ne fokotuʻutuʻu fakalelei e ngaahi “lisi ngāue ne fuʻu tōtuʻá.”

  • Ne fai ha lotu kimuʻa pea toki fai e ngaahi ngāue fakaako faingataʻá, ke fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne hoko ko e faiakó.

  • Ne fakamānako e folofolá ʻi ha ngaahi taimi lahi—ʻo aʻu pē ki he kimuʻa pea fai ha siví, ʻa ia ne maʻu ai ha ngaahi ola fakaofo.

  • Ne toe foki mai e ngaahi tōʻonga fakaivia fakalaumālie ne mole talu mei he ʻosi mai hili ha ngāue fakafaifekaú.

  • Ne vahevahe e ngaahi fakamoʻoní ki he toʻu akó.

  • Ne fetongi e meheka ki he ngaahi kaungāmeʻa ne teiti mo malí ʻaki ʻa e ʻofa mo e fiefia maʻanautolu.

  • Ne hoko e taimi fakaʻuli he meʻalelé ko ha taimi fakalaulauloto fakalongolongo ia.

  • Ko e ngaahi fakakaukau kovi kīkīvoí naʻe fetongi ia ʻaki hano fakalau e fanga kiʻi ikuna īkí mo e ngaahi tāpuaki kehekehé.

  • Ko e lomilomí mo e paepaé ne fetongi ʻaki ia e tā telefoní mo e ʻaʻahi tonu ki he tokotahá.

  • Ne fakalahi e taimi moʻó e temipalé—kae pehē foki ki hono fakahoko ʻe he husepānití ʻa e ngāue fakaʻapí!

  • Pea naʻe mahulu ʻaupito ʻa hono aʻusia e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí!

Ko e hā mo ha toe meʻa naʻe hoko?

Naʻe ʻiloʻi ʻe ha tokotaha “ʻa e mālohi ʻo [ʻene] tauʻatāina ke filí!” Naʻá ne toe pehē, “ʻI heʻeku fili ke mamata ʻi he konifelenisi lahí ko ha tokotaha lahi kei talavou ʻoku anga-māʻoniʻoní, naʻe ʻikai ke u mamataʻí ke fakahōifua ki ha taha pe ke puleʻi e founga ʻoku sio mai ai e kakaí kiate aú. Ka naʻá ku mamata aí he naʻá ku ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Siasi ko ʻení. ʻOku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. Ko e kau tangata mo e kau fafine ʻoku nau lea maí ʻoku ueʻi mo tataki kinautolu ʻe he ʻEikí, pea naʻá ku fakaʻamu ke u ako.”

Ne lipooti mai ʻe ha “tokotaha ʻoku tokanga maʻu pē ke fakamānako ki he kakaí” ne hōloa ʻene loto-mafasia he ngāué. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Naʻe hoko ʻa hono ʻeke pē kiate au ʻa e foʻi fehuʻi ko iá ke matuʻaki liliu ai ʻeku fakakaukaú. Ne u maʻu ha loto-falala foʻou he naʻá ku manatuʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé. Ne u ako ʻo ʻiloʻi ko ʻete anga-māʻoniʻoni angé, ko e siʻi ange ia ʻete hohaʻa ke fai e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa peé kae lahi ange ki he meʻa ʻoku finangalo ki ai e ʻOtuá.”

ʻĪmisi
Temipale Sōlekí

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻi he taimi ní, ʻoku hoko ʻa e Temipale Salt Lake ko ha faʻunga fakaofo, ka ʻoku ʻikai ko ha temipale ia ʻa e ʻEikí ʻoku lolotonga fakaʻaongaʻi. Lolotonga hono foua ʻe he fale fakaholomamata ko iá ha ngaahi fakaleleiʻi lahi mo hano fakafefeka ʻo e ngaahi fakavaʻé, kuo fakataʻeʻaongaʻi ai ʻa e fatongia fakatemipale ʻo e Temipale Salt Lake. ʻI he taimi ʻoku fakataʻeʻaongaʻi ai ha temipale, ʻoku toʻo leva e meʻa ko ia ʻoku toputapú—ʻa ē ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ouaú mo e fakahinohinó. Ko hono fakamamahí, ko e meʻa tatau pē ʻe lava ke hoko ki he kakaí.

Tuʻunga ʻi he ngaahi fakatanga ʻa Sētané, ngaahi fili halá, mo e ngaahi feohi fakatuʻutāmaki mo e kakai ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, ʻoku fakamamahi ai ʻa e mole ʻa e ngaahi meʻa toputapú mei he moʻui ʻa ha kakai lalahi kei talavou tokolahi. Ko e kakai lalahi kei talavoú ni—hangē ko e laú—kuo fakataʻeʻaongaʻi kinautolu mei heʻenau hoko ko e “fale tapu ʻo e ʻOtuá.”4

Sai, neongo pe kuo hoko ʻeni kiate koe pe ʻikai, ka ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke fakafoki mai—pe ke fakatupulaki—ʻa e meʻa toputapu ʻi hoʻo moʻuí ʻaki haʻo fakahoko ʻa e meʻa kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí, ʻa ia ko e “ngāue ʻaki ʻa e anga-māʻoniʻoní … maʻu ai pē.” Mahalo te ke fie kamata ʻaki e ngāué ni haʻo fakahoko e meʻa ne fakahoko homou toʻú: fehuʻi pē kiate koe—ʻi ha foʻi tūkunga pē ʻe taha ʻi he foʻi ʻaho takitaha ʻe tolú—“Ko e hā nai e meʻa ʻe fai ʻe ha tokotaha lahi kei talavou ʻoku anga-māʻoniʻoní?” Peá ke fakahoko leva ia.

ʻI he fakalalahi ange e faingataʻá ʻi hoʻo moʻuí,5 pea ʻi hoʻo feinga ke ke anga-māʻoniʻoni ange he ʻaho takitaha mo vave ke fakatomala he taimi te ke fehalaaki aí, te ke maʻu ʻa e fiefiá ʻi he moʻuí ni mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí. Pea ʻe kamata ke ke foua, ʻi ha founga loloto mo fakangalongataʻa, ʻa e meʻa naʻe talaʻofa tonu ʻe heʻetau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi he taimi naʻá Ne folofola ai ʻo pehē, “ʻOku ou mafai ke ngaohi ʻa kimoutolu ke māʻoniʻoni.”6

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻe lea atu ʻa Palesiteni Nalesoni kiate kimoutolu he taimí ni. ʻOku ou fakamoʻoni atu—pea te u lava ʻo fakamoʻoni ʻi ha fakamaauʻanga ʻi ha faʻahinga feituʻu pē ʻi mamani—ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí ʻi māmani he ʻaho ní—ʻa ia kuó Ne fili mo fakahinohinoʻí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:33.

  2. Ngaahi fehuʻi kehe ke fakakaukau ki aí: ʻE fehangahangai fēfē nai ha tokotaha lahi ʻoku kei talavou mo māʻoniʻoni mo ha ngāue ʻoku faingataʻa? ʻE fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻe ha tokotaha lahi ʻoku kei talavou mo māʻoniʻoni ʻa hono taimí mo e iví mo e paʻangá?

  3. Ko e meʻa ne lipooti ʻe he kakai lalahi kei talavou kehé:

    Naʻe fakamolū mo fakaava e ngaahi lotó ke maʻu e fakahinohino mei he ʻEikí.

    Naʻe fakahoko leʻolahi e ngaahi lotú ʻaki ha loto-fakamātoato lahi ange kae siʻi ange e fakahohaʻá.

    Naʻe fakahoko e ngaahi lotú kimuʻa pea kamata e ngaahi ngāue mamafa hangē ko hono ʻanalaiso ha foʻi maau faka-Sueteni kae pehē foki kimuʻa pea kamata ha ngāue mei ʻapi ʻi he Saienisi ʻo e Kelekelé.

    Naʻe fakalalahi e hiki nouti ʻi he konifelenisi lahí, kae pehē foki ki he hiki tohinoá.

    Naʻe fakalahi e fakakaukau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé, kau ai e ngaahi tokouá pea mo hono tokoniʻi kinautolú.

    “Naʻá ku fakakau tahataha ha ngaahi ʻekitivitī pe fakakaukau ne ueʻi fakalaumālie ki hoku ʻahó.”

    Ne fakahoko ha ngaahi fakafehokotaki foʻou ʻi he ngaahi fakakaukaú.

    Siʻisiʻi ange e toloi ngāué, ʻo hangē ko hono fakatoloi ha lesisita hū ki he ʻunivēsití ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú.

    Fakafanongo lelei ange ki he longaʻi fānaú.

    Ne kamata ke ako lahi ange e kakaí fekauʻaki mo ʻenau ngaahi kuí.

    Naʻe mālieʻia ange e folofolá mo ne ʻomi ha ngaahi moʻoni kehe ki he moʻuí: “Naʻá ku lau e ʻAlamā vahe 11 ʻi he lōngonoa ʻo e laipeli he ʻapiakó. Naʻe fakamanatu mai ʻe he veesi 4 ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻiate aú mo e lahi e meʻa ʻokú Na fai maʻakú. Naʻá ku fakakaukau ki he palani ʻo e fakamoʻuí pea mo e ʻAho ʻo e Fakamāú ʻi ha founga foʻou.”

    ʻI he tokanga taha ha tangata ʻe taha ki hono “tauhi faivelenga [ʻene] ngaahi fuakavá mo fakalahi [ʻene] malava ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí,” naʻe fetongi e meheka ki he ngaahi kaungāmeʻa ne teiti mo malí ʻaki ʻa e ʻofa mo e fiefia kiate kinautolu.

    Naʻe pehē ʻe ha tokotaha, “Ke siviʻi e anga e ʻafio mai ʻa e ʻEikí kiate aú,” ne hoko e taimi fakaʻuli he meʻalelé ko ha taimi fakalaulauloto fakalongolongo ia.

    “ʻOku fakalata ʻaupito ʻa e lava ke fakapapauʻi ʻe he ngaahi fili ʻokú te faí ʻa e anga ʻo hoto ʻahó. ʻOku ou ʻiloʻi te u lava ʻo fili ke māʻoniʻoni ange pea te u fiefia ange koeʻuhí ʻe ʻiate au ʻa e Laumālié.”

    Naʻe ako ʻe ha tokotaha ʻa e fehokotaki ʻi he māʻoniʻoní mo e feilaulaú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe ʻikai hokonoa pē e hoko ʻa e feilaulaú ʻʻi he kuonga muʻá ko hano ngaohi ha faʻahinga meʻa pe ha taha ke toputapu’ [Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Feilaulaúscriptures.ChurchofJesusChrist.org Naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene pehē ʻokú ne fakaʻamu ke “tauhi e fakakaukau ʻo e moʻui māʻoniʻoní ʻi [hono] ʻatamaí pea mo fekumi ki ha fanga kiʻi founga iiki he ʻaho kotoa pē ke feilaulau lahi ange ai ki he ʻEikí ke fakamāʻoniʻoniʻi lahi ange ai [ia].”

    “Ne u fili ha veesi folofola ke fakamanatuʻi ʻi he toenga ʻo e ʻahó.”

    “Ne u fili ha ʻulungaanga faka-Kalaisi kuó u fie maʻu ke fakatupulaki peá u feinga ke tokanga taha ki hono fakatupulaki ʻo e ʻulungaanga ko iá ʻi he ʻahó kotoa.”

    “Ne ʻikai ke u toe fakaʻaongaʻi e mītia fakasōsialé ʻi he uiké kakato ʻo aʻu ki he konifelenisi lahí ke fakamolumaluʻi ʻeku moʻuí mo tokanga taha ki he ngaahi tākiekina lelei mo langaki moʻuí—kae ʻikai ko e ngaahi fakatauele ʻokú ne kāpui e ʻinitanetí.”

    “Naʻe ʻomi ʻe he Laumālié ki heʻeku tokangá ha ʻulungaanga kovi naʻe fie maʻu ke u liliu.”

    Naʻe maʻu e ngaahi talí ʻi he folofolá.

    ʻI he taimi naʻe liliu ai ʻa e mūsiká ki ha “mūsika lelei angé, ne u fakatokangaʻi ʻeku fakahoko ha ngaahi ngāue lahi ange, ʻulungaanga lelei ange mo ongoʻi lahi ange e ueʻi ʻa e Laumālié. Naʻe liliu e ongo ne u maʻú, pea ne lelei ange ʻeku feohi mo e niʻihi kehé mo fonu he ʻofá.”

    “ʻI he taimi kotoa pē ne u fili ai ke fakamuʻomuʻa e ngaahi taimi fakalaumālié, ne tonu e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he toenga ʻo hoku ʻahó.”

    “Naʻe lahi ange hoku faingamālié ʻi he taimi ne u lau ai ʻeku folofolá kimuʻa pea fai ʻeku ngāue fakaako mei ʻapí.’

    “ʻI heʻeku feinga ke ngaohi ha inu mokomoko ʻo hangē ko ia ʻe fai ʻe ha finemui māʻoniʻoní, ne u mateuteu ange ai ke tali e ngaahi fie maʻu ʻo ha taha ʻoku ou ʻofa ai.”

    “Makehe mei he fanongo mūsika ʻi heʻeku lue ki he kalasí, naʻá ku talanoa mo ha taautaha kei talavou ʻe taha ʻi he taimi ne ma tatali ai ʻi he feituʻu kolosiʻangá. Ne maʻu haku kaungāmeʻa foʻou ʻi heʻeku fanongo ki heʻene vahevahe ʻene ongoʻi lōmekiná pea ʻi heʻeku fakamoʻoni kiate ia ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e ʻEikí maʻana pea ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa peé.”

    “ʻI heʻeku fakaʻuli ʻi heʻeku kaá ʻo hangē ko ia ne mei fai ʻe ha taautaha kei talavou māʻoniʻoní, ne fakafokifā e mōlea atu ʻeku ongoʻi hohaʻá kau faʻa kātaki ange.”

    “ʻI ha ʻaho ʻe tolu, ne u liliu ʻeku tomuʻa vakaiʻi ʻeku telefoní he pongipongí mo e meʻa fakaʻosi he poʻulí ʻaki ʻeku folofolá. Naʻe fakaofo ʻeku aʻusiá he taimi kotoa pē. Ne u lotua ha ngaahi aʻusia ngāue fakafaifekau, kumi ha taha ʻe lava ke u fakahoko ha ngāue angaʻofa maʻana (ʻo hangē ko ia ne mei fai ʻe Kalaisí).” Ko e olá? “Ne u fetaulaki mo ha kakai foʻou ko ha fānau ako femoʻuekina foki. Ne mau fepōtalanoaʻaki lelei fekauʻaki mo e ʻOtuá mo e tui fakalotú, pea kuo nau fie fetaulaki ʻeni mo e ongo faifekaú.”

    “Ne u fehangahangai mo ha meʻa ʻoku ou ilifia ai mahalo ne mei siʻi ange ʻeku fie fakahoko iá kapau ne ʻikai ke u faifeinga mālohi ke moʻui māʻoniʻoni. ʻI he ikuʻangá, naʻe tokonia au ʻe heʻeku fehangahangai mo e ilifiá ke u ongoʻi loto-falala ange ʻi he tafaʻaki ko iá—ʻa ia ko ha meʻa kuó u lotua kimuí ni mai.”

    “Ne u feinga ke moʻui māʻoniʻoni ange ʻi heʻeku toakngaʻi hoku ongo kiʻi kāsinga iiki angé. ʻOku ou feinga he efiafi kotoa pē ke u hangē ange ko Kalaisí—ʻo lea mo ngāue hangē ko ia naʻá Ne mei fakahokó. Kuo teʻeki ha toe taimi ʻe fakalata ange ai ʻeku feohi mo kinauá. ʻOku lahi ange ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo kinauá kae siʻi ange kiate au pē.”

  4. Vakai, 1 Kolinitō 3:16–17.

  5. Ko e fakamatala ʻa B. H. Roberts fekauʻaki mo e anga e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá; vakai, B. H. Roberts, talateu ki he The History of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints2nd ed. (Salt Lake City: Deseret Book, 1980), 6:xlii.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 60:7.