Ngaahi Fakataha Lotu 2022
Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina


Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina

Fakatahalotu Fakaemāmani Lahi Maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 11 Sepitema, 2022 • Tāpanekale Sōleki Sití

ʻEletā Dale G. Renlund: Mālō. ʻOku tau fakataha mai ki he Tāpanekale fakahisitōlia ʻo Sōlekí, ka ʻoku kau mai mo e ngaahi feituʻu kehekehe ʻi māmaní. ʻOku kole mai e ʻEikí ʻi hono kotoa ʻo e ngaahi folofolá ke tau manatu. ʻOku ʻomi ʻe hono manatuʻi hotau tukufakaholo ʻo e tuí, mateakí, mo e vilitakí ha fakakaukau mo e mālohi ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo hotau kuongá.

Ko e fakaʻamu ko ia ke “manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá”1 ne makatuʻunga ai hono faʻu e tohi vōliume fā ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo pulusi ha vōliume ʻe tolu. ʻOku kau ʻi he fakamatala fakahisitōlia ko ʻení ha ngaahi talanoa ʻo e Kāingalotu faivelenga ʻo e kuohilí. ʻOkú ne ʻomi ha ngaahi sīpinga moʻoni ʻo ha kakai ne nau ʻofa he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, fakahoko ha ngaahi fuakava mo tuiaki atu he hala ʻo e fuakavá ke haʻu ke ʻilo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Sisitā Ruth L. Renlund: ʻOku mau fiefia ke tukutaha e tokangá ʻi ha ngaahi aʻusia moʻoni ʻa ia te mou lava ʻo lau ʻi he Kau Māʻoniʻoní: Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāiná ko e vōliume tolu ʻi he ngaahi tohí. ʻOku fakahokohoko mai ʻe he vōliume ko ʻení e hisitōlia ʻo e Siasí he vahaʻa taʻu ʻo hono fakatapui e Temipale Salt Lake ʻi he 1893 mo hono fakatapui ʻo e Temipale Bern Switzerland ʻi he 1955. ʻI he taimi ko ʻení, ʻoku hokohoko atu hono maʻu e fakahaá ʻi he Siasí mei he kau palōfita ʻa e ʻEikí pea mo e kāingalotu fakafoʻituituí. ʻOku tokoni e vōliume 3 ʻo e Kau Māʻoniʻoníke mahino kiate kitautolu hotau hisitōliá, kakai ne moʻui aí, mo hotau Fakamoʻuí.

ʻEletā Renlund: ʻI he vahaʻataimi ko ʻení, ne kau fakatouʻosi ʻeku ongo kuí ki he Siasí. Naʻe hikifonua ʻeku ongo mātuʻá ki Sōleki Siti he naʻá na ʻosi fakapapau ke na mali ʻi he temipale. Naʻe teʻeki ke ʻi ai ha temipale ʻi ʻIulope ʻi he 1950. Ne maʻu hona ʻenitaumení ʻi he Temipale Salt Lake, pea ʻikai fuʻu mahino ha meʻa kiate kinaua he naʻe fai e fakahinohinó ʻi he lea faka-Pilitāniá. Ne na mali mo sila peá na lau kuo faitāpuekina kinaua ʻo taʻengata. Ne hoko ʻena fili ko ia ke fai ha faʻahinga meʻa pē ke na sila ai he temipalé ko ha tāpuaki tuʻuloa ia kiate au foki.

Ko e vōliume 3 ʻo e Kau Māʻoniʻoni, hotau tukufakaholó, neongo pe ko e hako kitautolu ʻo ha kau paionia he kamata maí, hangē ko Luté, pe mei ha kau paionia kimuí ni mai, ʻo hangē ko aú, pe ko ha paionia pē koe ʻi hoʻo tui fakalotú. Ka ko ha konga mahuʻinga koe ʻi hono hokohoko atu e hisitōlia ʻo e Siasí ni. ʻOku mau fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou fai ke langa ʻi he ngaahi fakavaʻe ʻo e tuí kuo mou fakatoka mo homou ngaahi kuí. “ʻOku mau lotua ʻe fakalahi ʻe he vōliumé ni [ʻo e Kau Māʻoniʻoní] hoʻomou mahino ki he kuohilí, fakamālohia hoʻomou tuí, mo tokoni ke mou fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻoku fakatau ki he hākeakiʻí mo e moʻui taʻengatá.”2

Sisitā Renlund: ʻOku ou fiefia ke vahevahe e ngaahi talanoa mei he vōliume 3 ʻo e Kau Māʻoniʻoní. Tau kamata leva!

ʻEletā Renlund: Tau kamata ʻaki ha sīpinga ʻo e hokohoko atu hono Fakafoki mai ʻo e Siasí. ʻOku toutou akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí “ko ha founga ngāue, ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko, pea ʻe pehē ai pē kae ʻoua kuo toe hāʻele mai ʻa e ʻEikí.”3 Ko ha sīpinga matuʻaki mahuʻinga ʻa e moʻui ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmitá.

ʻĪmisi
tā kakato ʻo ha tangata mo e fefine ʻokú na teunga hina

Ko Siosefa F. mo Sulina Lemisoni Sāmita.

Ne mahamahaki ʻa Palesiteni Sāmita he 1918, pea naʻá ne ʻilo pau pē he ʻikai ke fuoloa ʻene moʻuí. Ne hangē kuo ʻākilotoa ia ʻe he maté. ʻUluakí, ne puke lahi hono foha lahi tahá ʻa Hailame, ʻo mate he pā ʻa e ʻapenitikí. Ne fakahaaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻene loto mamahí ʻi heʻene tohinoá, “ʻOku mamahi moʻoni hoku laumālié. … ʻOi! ʻOtua tokoni mai kiate au!”4 Uá, ne toe fakalahi e mamahi ʻa Palesiteni Sāmitá he mate ʻa e uitou ʻo Hailamé ko ʻAita mei ha mahaki mafu hili pē ha taimi nounou mei ai.

Tolú, naʻá ne lau ha ngaahi lipooti fakalilifu ki he tau ʻa māmani ne hokó. Ne mate ha kau sōtia mo ha kakai siviliane ʻe 20 miliona lolotonga e taú. Faá, ne ʻi ai ha mahaki fakaʻauha ne mate ai e kakai ʻo e māmaní. Ne aʻu e mate fakaemāmani lahí ki ha toko 50 miliona. Ne tengihia mo mamahi ha ngaahi fāmili lahi mei he ngaahi mate ko ʻení. Naʻe tengihia ʻe Palesiteni Sāmita e ngaahi moʻui ne molé. ʻIkai ngata aí, kuo māhina ʻe nima ʻene tokotó. ʻE feʻunga pē ke tau pehē naʻe fakakaukau e palōfitá ki he maté.

ʻOku ʻi heni ha Tohi Tapu naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Sāmita. Mahalo naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻeni pe ko ha tohi hangē pē ko ʻení ke maʻu ai ha ueʻi fakalaumālie ki ha fakahā mahuʻinga.

Sisitā Renlund: ʻI he ʻaho 3 ʻo ʻOkatopa 1918, [naʻá ne] tangutu ʻi hono lokí ʻi he Fale Punungahoné, ʻoku poloka pē ʻe taha mei heni, ʻo “fakakaukau ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e huhuʻi ʻo e māmaní. Naʻá ne fakaava hake … ki he 1 Pitá ʻo laukonga ki he malanga ʻa e Fakamoʻuí ki he ngaahi laumālie ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié. … Naʻe ʻalu hifo e Laumālié kia [Palesiteni Sāmita], ʻo fakaava [e] mata ʻo [ʻene] ʻiló.” Naʻá ne mamata ki he maama ʻo e ngaahi laumālié ki ha fuʻu kakai tokolahi ʻo e “kakai fefine mo tangata angatonu ne mālōlō kimuʻa he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní ʻoku nau talitali fiefia ki Heʻene hāʻele hake ki ai ke fakahaaʻi hono fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he haʻi ʻo e maté.

“Naʻe hā mai ʻa e Fakamoʻuí … , pea naʻe fiefia e ngaahi laumālie angatonú … . Naʻa nau tūʻulutui ʻi Hono ʻaó, ʻo fakahā Ia ko honau Fakamoʻuí mo e Fakamoʻui mei he maté pea mo e ngaahi sēini ʻo helí. …

“… Naʻe mahino [foki] kia [Palesiteni Sāmita] naʻe ʻikai ke hāʻele tonu e Fakamoʻuí ki he ngaahi laumālie talangataʻá. Ka naʻá ne, fokotuʻutuʻu e ngaahi laumālie angatonú … ke nau ʻave e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi laumālie ʻi he fakapoʻulí. ʻI he foungá ni, naʻe lava ke ako ai ʻa e kakai kotoa pē naʻe mate ʻi he maumaufonó pe taʻe ʻilo ki he moʻoní fekauʻaki mo e tui ki he ʻOtuá, fakatomalá, papitaiso fakafofonga ki hono fakamolemole ʻo e angahalá, meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga kehe kotoa pē ʻo e ongoongoleleí. …

ʻEletā Renlund: “Naʻe ʻiloʻi leva ʻe he palōfitá ʻe hokohoko atu e ngāue ʻa e [Kāingalotu] faivelenga ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení ʻi he moʻui ka hokó ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi laumālie naʻe ʻi he fakapoʻulí mo nofo pōpula ki he angahalá. [Naʻá ne fakatokangaʻi,] ‘Ko e kau pekia ko ia ʻoku fakatomalá ʻe huhuʻi ʻa kinautolu, ʻi heʻenau talangofua ki he ngaahi ouau ʻi he fale ʻo e ʻOtuá, … pea hili ʻenau totongi ʻa e tautea ʻo ʻenau ngaahi maumaufonó, pea fufulu ʻa kinautolu ʻo maʻa, te nau maʻu ha totongi ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué, he ko e kau ʻea-hoko kinautolu ki he fakamoʻuí.’

Sisitā Renlund: “… ʻI he pongipongi hono hokó, [naʻe ʻohovale ha niʻihi ʻi heʻenau vakai ki heʻene kau atu] ki he fuofua fakataha ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopá neongo ʻene mahamahakí. ʻI heʻene fakapapau ke lea ki he haʻofangá, naʻá ne tuʻu taʻeueʻia ʻi he tuʻunga malangá [ʻi he fale ko ʻení], naʻe tetetete hono sinó mei heʻene feingá. … Naʻe ʻikai ke ne maʻu ha ivi ke lea ʻo kau ki heʻene vīsoné taʻe te ne ongoʻi māfana, ka naʻá ne lau pē ki ai. ʻNaʻá ne talaange ki he haʻofangá, “Kuo ʻikai ke u nofo toko taha pē ʻi he ngaahi māhina ʻe nima ko ʻení. Naʻá ku nofo ʻi he laumālie ʻo e lotú, ʻo e kole tāumaʻú, ʻo e tuí, mo e loto fakapapaú, pea kuó u fetuʻutaki maʻu pē mo e Laumālie ʻo e ʻEikí. Naʻá ne pehē, Ko ha fakataha fiefia ʻeni kiate au he pongipongí ni. ʻOku tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtua Māfimafí.’”5

Hili e konifelenisi lahí, ne lau ʻe Palesiteni Sāmita e fakahaá ki hono foha ko Siosefa Filitingi Sāmitá. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi tatau naʻá ne fakamoʻoni hingoa ki ai mo ʻave ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻa nau lau e vīsoné pea nau fakamoʻoni kakato ki ai,6 pea ʻoku kau ia ʻi he konga 138 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku mahino kiate kitautolu he taimí ni ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha he veili ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOkú Ne tokanga ki honau huhuʻí. He ʻikai “mate” ai pē ʻa e kau pekiá. Ne ʻomi ʻe hono hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻa e mahino ko ʻení kiate kitautolu mo ha fiemālie mo e mahino lahi ange ki he maama ka hoko maí.

ʻEletā Renlund: ʻOku faitatau ia mo e founga tatau ʻoku fiemaʻu ki hono maʻu ʻo e fakahā fakafoʻituituí. Kiate aú, kuo pau ke tukutaha ʻeku tokangá ʻi ha palopalema. Kuo pau ke u akoʻi ia mo fakakaukau ki ai. Te u fakakaukauʻi ha ngaahi solovaʻanga kehekehe. ʻOku mahino ko e founga pē ia ke toki maʻu ai e fakahā fakafoʻituitui ʻoku falalaʻangá. ʻOku ou faʻa maʻu e fakahaá ʻi ha ngaahi fakahinohino nounou mo pau hangē ko e “ʻAlu,” “Fai ia,” pe “Lea ʻaki ia!”

Sisitā Renlund: ʻOku hoko e meʻa tatau kiate au. Hili ʻeku fakalaulauloto, ako mo lotú, ʻoku faʻa haʻu ki hoku ʻatamaí ha ngaahi fakakaukau pe mahino kou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko haʻaku fakakaukau ia ʻaʻaku. ʻOkú ne talamai kiate au ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá mo ueʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke fai e meʻa ʻoku leleí.

ʻEletā Renlund: ʻOku maʻu he taimi ʻe niʻihi ʻa e fakahaá koeʻuhí ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu pau. Ne hoko ha sīpinga maʻongoʻonga mei he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1894. Ne fakahā ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ki hono ongo tokoní mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kuó ne maʻu ha fakahā fekauʻaki mo e ngaahi sila ʻi he temipalé. Naʻá ne pehē, “Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻoku tonu pē ʻa e sila ia ʻa e fānaú ki heʻenau ngaahi mātuʻá, mo kinautolu ki heʻenau ngaahi mātuʻá ki he mamaʻo taha te tau lava ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi lekōtí.”7 Naʻe maʻu e fakahā ko ʻení hili ha taʻu ʻe 50 tupu mei hono fakafoki mai ʻe ʻIlaisiā e mafai ʻo e silá ʻi he Temipale Ketilaní.

Sisitā Renlund: Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Utalafi ʻi he ʻaho Sāpaté he konifelenisi lahi ʻo e 1894, “‘Kuo teʻeki ai ke ngata ʻetau maʻu fakahaá. … Kuo teʻeki ai ke ʻosi e ngāue ʻa e ʻOtuá.’ Naʻá ne lea ki he founga hono hoko atu ʻe Pilikihami ʻIongi e ngāue ʻa Siosefa Sāmita ki hono langa e ngaahi temipalé mo hono fokotuʻutuʻu e ngaahi ouau fakatemipalé. Naʻe fakamanatu ʻe Palesiteni Utalafi ki he haʻofangá, ʻNaʻe ʻikai ke ne maʻu kotoa e ngaahi fakahā ki he ngāué ni. Pea aʻu pē kia Palesiteni Teila, kae ʻumaʻá ʻa Uilifooti Utalafi. He ʻikai ke ʻosi ʻa e ngāué ni kae ʻoua kuo fakahaohaoaʻi ia.”8

ʻI he ngaahi taʻu ʻo ʻenau ʻi Nāvuú, ne fakahoko ʻe he kāingalotú e papitaiso ki he maté maʻá e kau mēmipa honau fāmilí kuo pekiá. Ka ne teʻeki fakahā ange e mahuʻinga ko ia ke sila ha taha ki heʻene ngaahi kui totonú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Utalafi, “ʻOku mau fiemaʻu e Kāingalotú he taimí ni ke nau fakatotoloʻi ʻenau tohi hohokó ki he mamaʻo taha te nau lavá, pea fakamaʻu kinautolu ki heʻenau ngaahi tamaí mo ʻenau ngaahi faʻeé. … ʻAi ʻa e fānaú ke fakamaʻu ki heʻenau ngaahi mātuʻá, pea hoko atu ʻa e sēini ko ʻení ki he mamaʻo taha te mou ala lavá.”9

Ne fakamanatu ʻe Palesiteni Utalafi “ki he Kāingalotú e mamata ʻa Siosefa Sāmita ki hono taʻokete ko ʻAlaviní ʻi he Temipale Ketilaní. ‘Ko kinautolu kotoa pē kuo nau pekia, ka naʻe teʻeki ai ke nau maʻu ha ʻilo ki he ongoongolelei ko ʻení, ʻa ia naʻa nau mei tali ia ʻo kapau naʻe fakaʻatā ke nau kei moʻui, te nau hoko ko e kau ʻea-hoko ki he puleʻanga fakasilesitialé.’

Naʻe lea ʻa Palesiteni Utalafi ʻo kau kiate kinautolu ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié, “‘ʻE hoko foki mo ia ki hoʻomou ngaahi tamaí. ʻE fuʻu tokosiʻi ʻaupito, pea ʻikai ha taha, te nau taʻe tali e ongoongoleleí.

Kimuʻa pea ʻosi ʻene malangá, naʻá ne kole ki he Kāingalotú ke … fekumi ki honau kāinga kuo pekiá. Naʻá ne pehē, ‘Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, hoko atu ʻetau ngaahi lekōtí, fakafonu totonu kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻo fakahoko e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, pea te tau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá, pea ʻe tāpuekina kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí ʻe kinautolu ne huhuʻí.’”10 Naʻe ʻomi ʻe he fakahā ko ʻení ʻa e ʻuhinga ke toutou foki ai e kāingalotú ki he temipalé ke fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá mo e ngaahi ouau maʻa ʻenau ngaahi kui kuo pekiá. Naʻe kamata ke tauhi fakalelei ʻe he ngaahi fāmilí e lekooti ʻo ʻenau ngaahi ouaú pea mo e ngāue kuo nau fakahoko ke fakakakato kinautolú ʻi ha ngaahi tohi ʻo hangē ko e tohi ko ʻeni ʻoku fakahaaʻi ai e ngāue naʻe fakahoko maʻá e kau mēmipa ʻo e fāmili Seni Pitá mo Malia Temí.

ʻEletā Renlund: ʻOku ngali angamaheni mo fakanatula kiate kitautolu he ʻahó ni e tokāteline ʻo e silá, ka naʻe maʻu mai ha fakahā mei he ʻEikí ke fokotuʻutuʻu ke tonu hono sila e ngaahi fāmilí. Ne ʻi ai ha ola fakahangatonu ʻo e fakahā ko ʻení ki hoku fāmili mei he motu mamaʻo ko Lasamó, ʻoku ʻi he matāfanga fakahihifo ʻo Finilaní. ʻOku ʻikai ke kau e talanoa ia ko ʻení ʻi he vōliume 3 ʻo e Kau Māʻoniʻoní, ka ʻoku fakamahuʻingaʻi ia ʻi hoku fāmilí. ʻI he 1912, naʻe fanongo ʻa e ongomātuʻa ʻeku tamaí ko Lina Sōfia mo Mati Lienitā Lenilani ki hono malangaʻi ʻe he kau faifekau mei Suētení ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe papitaiso ʻa Lina Sōfia mo Leinitā ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻá na fiefia ʻi heʻena tui fakalotu foʻoú mo ʻena kau ki ha kiʻi kolo siʻisiʻi, ko e ʻuluaki kolo ʻi Finilaní. Ko e meʻapangó, ne liliu e meʻa fakafiefiá pea hoko mai ha meʻa fakamamahi.

Naʻe mate ʻa Leinitā ʻi he 1917 mei he fatafata vaivaí, kae kei moʻui pē ʻa Lina Sofia ko ha uitou ʻoku lolotonga feitama ʻi heʻena tama hono hongofulú. Ko e kiʻi tamasiʻi ko iá, ʻa ʻeku tangataʻeikí, ne fanauʻi ia hili ha māhina ʻe 2 hili e mate ʻa Leinitaá. Naʻe lahi mo ha kau mēmipa ʻo e fāmilí ne mate mei he fatafata vaivaí. Ne mate ha toko 7 he fānau ʻe 10 ʻa Liná, ʻo tānaki atu kia Leinitā. Ko ha faingataʻa lahi ia kiate ia, ko ha fefine ngoue masiva, ʻoku feinga ke tokangaʻi lelei hono fāmilí.

Naʻe meimei taʻu ʻe uofulu tupu, ʻa e ʻikai ke ne maʻu ha mālōlō lelei he poʻulí. Naʻá ne ngāue mālohi ʻi ha ngāue kehekehe he taimi ʻahó ke maʻu ha kiʻi meʻakai ke kai. Naʻá ne tokangaʻi ʻi he poʻulí e kau mēmipa ʻo e fāmilí ne fakaofi ke maté. ʻOku faingataʻa ke fakakaukauloto atu ki he anga hono matuʻuaki ʻe Lina Sōfia e ngaahi meʻá.

Naʻe tuʻo taha ʻeku fetaulaki mo Lina Sōfia ʻi Tīsema ʻo e 1963. Naʻá ku taʻu 11 ka naʻá ne taʻu 87. Naʻe fakatuʻotuʻapiko mei he ngāue lahi ʻi ha vahaʻataimi lōloá. Ne matolu e kili hono fofongá mo e nimá, pea fakafefeka ʻo hangē ha leta kuo fusiʻi ʻo matuʻaki mafaó. ʻI heʻema feʻiloakí, naʻá ne tuʻu ʻo tuhu ki ha laʻitā ʻo Leinitaá ʻi ʻo lea faka-Suēteni mai kiate au, “Det här är min gubbe.” “Ko hoku malí ʻeni.”

Ne u pehē ʻe au ʻoku hala ʻene fakaʻaongaʻi e taimi lolotonga ʻo e veapé. Koeʻuhi ko e taʻu ʻeni ia e 46 mei he mālōlō ʻa Leinitaá, ne u fakahā ange ki heʻeku faʻeé ʻa e meʻa ʻoku fehalaākí. Naʻe talamai ʻe heʻeku faʻeé, “ʻOku ʻikai mahino ia kiate koe.” Naʻe ʻikai ke mahino ia kiate au. Naʻe ʻiloʻi ʻe Lina Sōfia te ne nofo mo hono husepāniti kuo fuoloa ʻene mālōloó ʻo aʻu ki ʻitāniti. ʻI he tokāteline ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá, ne kei hoko pē ʻa Leinitā ko e konga ʻo ʻene moʻuí mo ʻene ʻamanaki lelei lahi ki he kahaʻú.

ʻĪmisi
tā ʻo ha fefine

Leina Sofia Lenilani, kuifefine ʻo Teili G. Lenilani ʻi he tafaʻaki ʻene tamaí.

ʻĪmisi
tā ʻo ha tamasiʻi

Young Dale G. Renlund.

Kimuʻa pea tāpuakiʻi e Temipale Helsinki Finland he 2006, ne vakaiʻi ʻe hoku tuofefiné pe ko e hā e ouau ʻoku fiemaʻu ki he tafaʻaki ʻo ʻema tamaí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e fakapapauʻi moʻoni e tui ʻa Lina Sōfia ki he mafai ʻo e silá. Ne ʻave ʻe Lina Sōfia e ngaahi lekooti fakafāmili maʻa ʻene fānau kuo mālōlō, ʻa ia ne taʻu lahi hake he taʻu valú he taimi ne nau mate aí, koeʻuhi ke lava ʻo fai ha ngāue fakatemipale kianautolu ʻi he 1938. Naʻe kau eni ʻi he ngaahi fuofua ouau ne fakahū mei Finilani ki ha temipalé.

Naʻe fiemālie pē ʻa Lina ʻi heʻene fakakaukau maʻu pē ki he tokāteline ʻo e fakamoʻuí. Naʻá ne lau ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻaloʻofa mahuʻinga ʻa e ʻOtuá ʻene ʻiloʻi ʻoku taʻengata e fāmilí kimuʻa peá ne toki fepaki mo e ngaahi faingataʻá. Ko ha fakaʻilonga moʻoni ʻo ʻene ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻa ʻene ngāue ʻi he hisitōlia fakafāmilí, ko ha ngāue naʻe fakahā ʻo fakafou mai ʻia Siosefa Sāmitá, Uilifooti Utalafi, mo Siosefa F. Sāmita. Ne hangē ʻa Lina ko kinautolu ne “mate ʻi he tuí, ʻo ʻikai maʻu e ngaahi talaʻofá, ka [kuo nau tomuʻa] mamata atu ki ai, mo loto lelei ki ai, pea [tali lelei kinautolu].”11

Sisitā Renlund: Koeʻuhi ko e ngāue ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻoku kei hokohoko atu pē, ʻoku kei lahi e ngaahi meʻa ʻoku tau ʻamanaki atu ki aí. ʻI he taʻu ʻe taha kuohilí ne pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko e ngaahi liliu lolotonga ʻi he ngaahi founga fakatemipalé mo ha ngaahi liliu kehe ʻe muimui mai aí, ko ha fakamoʻoni hokohoko ia ʻoku tataki moʻoni ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí. ʻOkú Ne foaki mai ha ngaahi faingamālie ke tau takitaha hiki hake hotau tuʻunga fakalaumālié ʻaki hono fakatonutonu ʻetau moʻuí kiate Ia mo e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo Hono temipalé.”12 Ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ko e ngaahi liliu ko ʻení ʻoku fakahoko ia “ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí mo e tali ki heʻetau ngaahi lotú” koeʻuhí he ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau “ʻiloʻi lelei taʻe toe veiveiua ʻa e meʻa ʻoku [tau] fuakava ke fakahokó. … Ke mahino [ʻetau] ngaahi monūʻiá, talaʻofá, mo e fatongiá … [pea] maʻu ha ʻilo mo ha fakaakeake fakalaumālie.”13

ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku hoko mai e fakahaá ʻi he mōmeniti ko iá. Ne hoko ʻeni mo ha sīpinga ʻe taha ki he hokohoko atu hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí he taimi ne hoko ai ʻa Lolenisou Sinou ko e Palesiteni ʻo e Siasí. ʻI he 1898, ne faingataʻaʻia fakapaʻanga e Siasí. ʻI he tumutumu ʻo e feinga ke fakafepakiʻi e mali tokolahí, ne fakamafaiʻi ʻe he Falealea ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke toʻo e ngaahi koloa ʻa e Siasí. Koeʻuhi ko e hohaʻa naʻa toʻo ʻe he puleʻangá ʻenau ngaahi foakí, ne tokolahi ha Kāingalotú ne ʻikai toe totongi vahehongofulu, ʻo holo lahi ai e tefitoʻi maʻuʻanga paʻanga ʻa e Siasí. Naʻe kole paʻanga e Siasí ke maʻu ha paʻanga feʻunga ke lava ke laka kimuʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. Ne aʻu ʻo fai ʻe he Siasí ha nō ke feau e fakamole ki hono fakaʻosi e Temipale Sōlekí. Ne fuʻu mafasia moʻoni e fakakaukau ʻa e palōfita taʻu valungofulu mā nimá ʻi he tūkunga fakaepaʻanga ko ʻení.14

“ʻI ha pongipongi ʻe taha ʻi Mē, ne tangutu ʻa Palesiteni Sinou ʻi hono mohengá mo e hū mai hono foha ko Liuloí ki he lokí. … Ne talaange ʻe he palōfitá kiate ia, ‘Te u ʻalu ki Sangato Siaosi.’

“Ne ʻohovale ʻa Liuloi. Ne maile ʻe tolungeua e mamaʻo ʻo … Sangato Siaosí.” Ke aʻu ki aí, naʻe pau ke nau heka lēlue ʻi ha maile ʻe 200 tupu ki he tongá ki Milifoti pea mei ai ʻi ha toe maile ʻe 105 ʻi ha saliote. Ko ha fononga matuʻaki faingataʻa ʻeni ki ha tangataʻeki toulekeleka. Ka ne nau fakahoko ha fononga lōloa mo faingataʻa. “ʻI heʻenau aʻu atu kuo nau … , efua mo ongosiá, … ne ʻeke ange ʻe ha palesiteni siteikí pe ko e hā e ʻuhinga ʻo ʻenau fonongá. Ne pehē ʻe Palesiteni Sinou, ‘ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi e ʻuhinga ʻoku mau haʻu ai ki Sangato Siaosí, ka ko e Laumālié pē naʻá ne talamai ke mau haʻú.’

“ʻI he ʻaho hono hokó, 17 ʻo Meé, ne fakataha e palōftiá mo e kāingalotu ʻo e Tapanekale Sangato Siaosí, ko ha fale maka lanu kulokula ne kiʻi mamaʻo mei he temipalé he tafaʻaki fakatokelau hihifó.” ʻI he tuʻu hake ʻa Palesiteni Sinou ke lea ki he Kāingalotú, naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke mau fuʻu ʻiloʻi e ʻuhinga ʻoku mau haʻu aí, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe folofola mai ʻaki ʻe he ʻEikí kiate kitautolu.”

ʻEletā Renlund: “Lolotonga e malangá, ne fakaʻohovale e kiʻi fakalongolongo ʻa Palesiteni Sinoú, pea lōngonoa e lokí. Ne maamangia mo ulo hono fofongá. ʻI heʻene kamata ke leá, ne mālohi ange hono leʻó. Ne fakafonu ʻaki e lokí e tataki fakalaumālie ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne lea leva ki he vahehongofulú. … Naʻá ne loto mamahi ʻi he tokolahi … e Kāingalotu naʻa nau fakatoupīkoi ke totongi vahehongofulu kakató. … Naʻá ne pehē, ‘Ko ha teuteu mahuʻinga ʻeni maʻa Saione.’

“ʻI he hoʻatā hono hokó, ne [akoʻi] ai ʻe Palesiteni Sinou ʻo pehē, ʻKuo hokosia ʻa e taimi ki he taha kotoa pē ʻi he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku holi ke mateuteu ki he kahaʻú pea mo fokotuʻu maʻu hono vaʻé ʻi ha fakavaʻe ʻoku totonú, ke ne fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí pea mo totongi kakato ʻene vahehongofulú. Ko e folofola ia ʻa e ʻEikí kiate kimotuolú, pea ko e folofola pē ia ʻa e ʻEikí ki he nofoʻanga kotoa pē ʻi he fonua ko Saioné.’”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sinou kimui, “‘ʻOku tau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, pea koeʻuhí ko e meʻa ko iá ʻoku ʻi ai e moʻua ʻo e Siasí. Ko e meʻa pē ʻe fiemālie ai e Kāingalotú ko hono tauhi e fono ko ʻení.’ Naʻá ne fakatukupaaʻi e [kāingalotú] ke nau talangofua kakato ki he fonó mo talaʻofa ange ʻe tāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau fai iá. Naʻá ne toe fakahā ʻa hono fiemaʻu ke totongi e vahehongofulú kae toki hū he temipalé.”15

Sisitā Renlund: Talu mei he taimi ko iá, mo e lava ʻa ha niʻihi tokolahi ʻo fakamoʻoni faivelenga ki hono huaʻi hifo ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga tahá kiate kinautolu ʻoku loto ke talangofua ki he fono faingofua ko ʻení. Ne hoko ʻa Brother ʻAloisi Siepi ko ha palesiteni ʻo e Kolo Viena ʻAosituliá. Naʻá ne tauhi e vahehongofulú mo e ngaahi lekooti ʻo e koló ʻi he kiʻi puha fefeka ko ʻení. Lolotonga e ngaahi ohofi fakakautau ʻi he Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, ko e ʻuluaki meʻa ʻeni ne maluʻi ʻe Palesiteni Siepi mo hono fāmilí kimuʻa heʻenau ngaʻotoʻota fakataautahá.

Kuo fakamoʻoniʻi foki ha ha niʻihi e faingataʻa hono tali e fonó mo e tāpuaki maʻongoʻonga ʻoku maʻu ʻi hono tauhi iá.

Ko ha sīpinga lelei moʻoni e aʻusia ʻa e fāmili ʻIanakita mei Siapaní. ʻI he 1948, ne toe ʻave ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha kau faifekau ki Siapani. ʻI hono ʻeke ʻe Tosihiko ʻIanakita ki heʻene tamaí e tui fakalotú, naʻá ne talaange ke ne maʻu lotu he Siasí. Naʻá ne kau mai ki he Siasí ʻi he 1915.

Ne feʻiloaki ʻa Sisitā ʻIanakita mo e kau faifekaú, ului, pea papitaiso ʻi ʻAokosi 1949 pea naʻe ʻi ai ʻene tamaí. Ne fekumi kimui hono husepānití ki he kau faifekaú pea papitaiso ia ʻe he faifekau tatau naʻá ne akoʻi ʻa Sisitā Ianakitá.16

ʻĪmisi
tā ʻo ha fefine

Toshiko Yanagida.

ʻEletā Renlund: Ne faingataʻaʻia ʻa Brother mo Sisitā ʻIanakita he totongi vahehongofulú. Naʻe ʻikai ke na maʻu ha “paʻanga lahi, peá na fifili he taimi ʻe niʻihi pe te na maʻu nai ha paʻanga feʻunga ke kumi ʻaki e kai hoʻatā hona fohá. Naʻá na fakaʻamu foki ke fakatau ha ʻapi. Hili ha fakataha ʻe taha ʻa e Siasí, naʻe fehuʻi ange ʻe [Sisitā ʻIanakita] ki ha faifekau fekauʻaki mo e vahehongofulú. Naʻá ne pehē, ʻʻOku fuʻu fakaʻofa ʻaupito e kakai Siapaní he taimí ni hili e taú. ʻOku mātuʻaki faingataʻa e vahehongofulú kiate kimaua. Kuo pau pē ke ma totongi?

“Naʻe tali ange ʻe he ʻeletaá naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ke totongi vahehongofulu e taha kotoa mo lea ki he ngaahi tāpuaki ʻo e talangofua ki he tefitoʻi moʻoní. Ne ʻikai ke tui ki ai ʻa [Sisitā ʻIanakita]—pea toe kiʻi ʻita. Naʻá ne pehē loto pē, ʻKo ha faʻahinga fakakaukau faka-ʻAmelika ʻeni.

“… Ne palōmesi ange e faifekau fefine ʻe taha kia [Sisitā ʻIanakita] ʻe tokoni hono totongi e vahehongofulú ke aʻusia e taumuʻa hono fāmilí ke ʻi ai fale ʻanautolu peé. ʻI heʻena holi ke talangofuá, ne loto ai ʻa [Brother mo Sisitā ʻIanakita] ke totongi ʻena vahehongofulú mo falala ki he ngaahi tāpuaki ʻe hoko maí. …

“Naʻe kamata [ke na] sio [ki he] ngaahi tāpuaki ko iá … . Ne na fakatau ha konga kelekele totongi maʻamaʻa ʻi he koló peá na tā ha mape ʻo ha fale. Ne na fakahū leva ha nō ʻapi ʻo fakafou ʻi ha polokalama foʻou ʻa e puleʻangá, pea ʻi heʻena maʻu pē ha ngofua ke langá, ne na kamata tō leva ʻa e fakavaʻé.

“Naʻe lele lelei e ngāué ka naʻe toki fakatokangaʻi ʻe ha ʻinisipēkita langa ʻoku ʻikai ke ʻataʻatā hona konga ʻapí ki he kau tāmate afí. Naʻá ne talaange kiate kinaua, ʻʻOku ʻikai feʻunga e konga kelekele ko ʻení ke langa ai ha fale. He ʻikai lava ke toe hoko atu hoʻomo langá.

Ne ʻikai ke fakapapauʻi ʻe [Brother mo Sisitā ʻIanakita] e meʻa ke faí, peá na talanoa leva ki he kau faifekaú. Naʻe talaange ʻe ha ʻeletā kiate kinaua, te mau ʻaukai mo lotua toko ono kimoua. Mo fakahoko e meʻa tatau.’ ʻI he ʻaho ʻe ua hono hokó, naʻe ʻaukai mo lotu e fāmili ʻIanakitá mo e kau faifekaú. Ne toe haʻu mo ha ʻinisipēkita ʻe taha ke vakaiʻi hona konga ʻapí. … Naʻá ne ʻuluaki fakamahino ki he fāmili ʻIanakitá ʻoku ʻikai ha ʻamanaki ia te na paasi he siví. Ka ʻi heʻene vakaiʻi e konga ʻapí, naʻá ne fakatokangaʻi ha solovaʻanga ʻo e palopalemá. ʻI he hoko ha meʻa fakatuʻupakeé, ʻe lava ke aʻu ʻa e potungāue tāmate afí ki he konga ʻapí ʻaki hano toʻo pē ha ʻā ofi mai. ʻE toe lava pē ke hoko atu hono langa e fale ʻo e ongo ʻIanakitá.

Naʻe talaange ʻe he ʻinisipēkitá kiate kinaua, “‘Mahalo pē naʻá mo fakahoko ha meʻa lelei makehe ʻi he kuohilí. Kuo teʻeki ke u mamata talu ʻeku tupú ki ha fuʻu tokoni lahi pehē.’ Ne fuʻu fiefia ʻa [Brother mo Sisitā Ianakita]. Kuó na ʻaukai mo lotu mo totongi ʻena vahehongofulú. Pea hangē ko ia naʻe palōmesi ange ʻe he faifekau sisitā fakaofo ko iá, ʻe langa pē hona ʻapí.6

ʻOku aʻusia ʻe he Kāingalotu he māmaní e meʻa tatau ʻi heʻenau totongi vahehongofulú. ʻOku tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakai ʻoku faivelanga mo talangofuá. ʻOku malava ke langa e ngaahi temipalé ʻi he māmaní mei he totongi vahehongofulu faivelengá.

Sisitā Renlund: ʻOku ou ʻiloʻi kuo tāpuekina ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi founga iiki mo lalahi ʻi hono moʻui ʻaki e fono ʻo e vahehongofulú. ʻOku ʻi ai e taimi ko e ngaahi tāpuakí ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ne tau ʻamanaki ki aí pea faingofua pē hono fakaliʻeliʻaki. Ka ʻoku hoko moʻoni ia. Kuo mau aʻusia e meʻa ko iá.18

Ko e taha e ngaahi talanoa ʻoku ou manako ai ʻi he Kau Māʻoniʻoní ko e anga hono fuofua ui e houʻeiki fafiné ke nau ngāue fakafaifekau taimi kakató. Ne ʻalu holo ha ngaahi talanoa taʻe moʻoni ʻi ʻIngilahi he konga kimui ʻo e 1890, ʻo pehē ʻoku faingofua hono kākaaʻi e kakai fefine Siasí he ʻoku ʻikai ke ʻi ai hanau ʻatamai. Ne ʻaʻahi mai ha fefine Siasi mei Sōleki Siti ko ʻElisapeti Makune mo hono ʻofefiné ki Lonitoni ʻi ha kiʻi taimi lōloa.

ʻI heʻenau ʻalu ki ha konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Lonitoní ne ʻohovale ʻa ʻElisapeti ʻi he, “lolotonga e fakataha pongipongí, ʻi hono hanga ʻe Siosefa Mekimālini, ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī misioná, ʻo fakahalaki … e ngaahi fakamatala tukuhifo ʻo e kakai fafine Siasí [mo ne pehē,] ‘ʻOku tau ʻi heni mo ha fefine mei ʻIutā … . Te tau kole kia Sisitā Makune ke ne lea he efiafí ni ʻo vahevahe ʻene aʻusia ʻi ʻIutaá.’ Naʻá ne kole ki he taha kotoa pē he konifelenisí ke ʻomai honau ngaahi kaungmāmeʻá ke fanongo ki heʻene leá.”

“ʻI he fakaofi ki he taimi fakatahá, ne fonu e kiʻi lokí he kakaí. Ne lotu fakalongolongo ʻa ʻElisapeti pea toki fai ʻene malangá.” Naʻá ne lea ki he kakai fekauʻaki mo ʻene tuí mo hono fāmilí, mo fakamoʻoni mālohi ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne toe pehē foki, “ʻOku akoʻi kitautolu ʻe heʻetau tui fakalotú ʻoku mahuʻinga tatau pē ʻa e uaifí mo e husepānití.’ ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá, ne lulululu e kau solá kia ʻElisapeti. Ne pehē ʻe he taha, ‘Kapau ʻe ui haʻamou kau fafine tokolahi ange ke haʻu ki heni, ʻe hoko ha fuʻu meʻa lelei lahi ai.’”

“Hili e mamata ki he ola lelei e malanga ʻa ʻElisapeti ki he kakaí, [ne tohi ʻa Palesiteni Mekimālini ki he Palesiteni ʻo e Siasí:] ‘Kapau ʻe ui ha kau fafine poto mo ʻatamaiʻia ke nau ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilani, … ʻe ola lelei ʻaupito ia.’” “Ko e tuʻutuʻuni ko ia ke ui ha kau fafine ko ha kau faifekau malanga taimi kakató ko ha ola ia ʻo e malanga ʻa ʻElisapti Makuné.”19

ʻĪmisi
tā ʻo ha fefine

Elizabeth McCune.

Ne tūʻuta ʻa ʻInaise Naite mo Seni Pilimiholi ki he taulanga ʻo Livapulu, ʻIngilaní he ʻaho 22 ʻo ʻEpeleli 1898. Ko kinautolu e fuofua kau “faifekau fefine” ne vaheʻi ʻe he Siasí.

Ne nau ʻalu mo Palesiteni Mekimālini mo ha kau faifekau kehe ki ha kolo ʻi he fakahahake ʻo Livapulú. ʻI he efiafí, ne omi ha fuʻu kakai tokolahi ki he fakataha he veʻe halá mo e kau faifekaú. “Naʻe fanongonongo ʻe Palesiteni Mekimālini ʻe fakahoko ha fakataha makehe ʻi he ʻaho hono hokó, pea naʻá ne fakaafeʻi e tokotaha kotoa ke haʻu ʻo fanongo ki he malanga ʻa e “kau fafine Māmonga moʻonia.’”20 Ko e tohinoa ʻeni ʻa ʻInaise Naité. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ne u lea tetetete pē mo ilifia he efiafí ka ne u ʻohovale he meʻa ne hokó.”21 Naʻá ne tohi ʻi heʻene fakatokangaʻi e tokoni fakalangi naʻá ne maʻú ʻo pehē, “Ne u lea he efiafí ki ha kakai tokolahi, pea naʻe tāpuekina au ʻe he lotu ʻa e kau faifekau kehé.”22 Ne makehe e ngāue ʻa e “kau fafine Māmonga moʻonia” ko ʻení, ʻo ʻalu mei he ʻapi ki he ʻapi mo fakamoʻoni maʻu pē he ngaahi fakatahaʻanga he veʻe halá. Ne vave pē mo e kau mai ha kau faifekau fefine kehe ne nau ngāue ʻi ʻIngilani.

ʻEletā Renlund: Ne kamataʻi mai ia ʻe Sisitā Naite mo Sisitā Pilimiholo. Kuo ngāue ha kau faifekau fefine ʻe lau kilu ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení.23 Ko e taha e meʻa ʻoku fakaofo ai e kau faifekau fefiné ko e ola lelei ʻenau ngāué ʻi honau tūkunga totonú. Ko ha ongo fafine mo e Kāingalotu moʻonia kinaua. Hangē pē ko Sisita Naite mo Sisitā Pilimiholó, ʻokú na tala ki he kakaí ko hai kinaua mo e ʻuhinga ʻokú na tui ai ki he meʻa ko iá.

ʻOku fakaofo ʻaupito e ngāue ʻa e kau faifekau fefiné ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ne toki ʻeke mai kiate au ʻe ha ʻeletā kei talavou ʻi ha fakatahaʻanga tali fehuʻi pe ko e hā ʻoku fiemaʻu lahi ange ai ʻe he ngaahi uooti ʻi hono misioná e kau faifekau fefiné. Ne faingofua pē ʻeku talí, “Koeʻuhí he ʻoku foaki ʻe he kau sisitaá honau lotó mo e laumālié ki he ngāué. ʻOku ʻofa e kāingalotú ʻi he kau faifekau kotoa ʻoku na fai iá, ʻoku ʻikai ke nau tuku hanau iví.”

Kuo hoko e hokohoko atu hono tali ʻe he kau faifekau fefiné’ ʻa e ui ke ngāue fakafaifekaú ko ha konga lahi ia ʻo hono fakamafola ʻo e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he konifeleni lahi ʻi ʻEpelelí, “ʻOku mau ʻofeina e kau faifekau fefiné mo talitali lelei moʻoni kinautolu. ʻOku fakaofo moʻoni e meʻa ʻoku mou ʻomi ki he ngāué ni!”24

Sisitā Renlund: ʻOku ou tanganeʻia he ngāue lelei ʻa Sisitā Makuné ʻa ia ne ʻikai uiuiʻi mo vaheʻi ko ha faifekaú. Ka naʻe lava ʻe he siʻi fefine ko ʻení ʻo fakahoko ha meʻa koeʻuhi ko ʻene tuí.25

ʻOku tau aʻu mai ai ki ha talanoa fakaofo ʻe taha ʻo e Kau Māʻoniʻoní, vōliume 3. ʻOku tau maʻu ha ngaahi sīpinga hano fakahaaʻi ʻe he Kāingalotú honau tuʻunga fakaākongá ʻi ha ngaahi tūkunga matuʻaki faingataʻa. Ne fai e vālelei mo e ngaahi fili kimuʻá ʻo nau uouangataha heʻenau falala kia Sīsū Kalaisí.

Hili e Tau Lahi Hono II, “ne kovi ʻaupito e tūkunga ʻo Hōlaní hili ia ha taʻu ʻe nima hono puleʻi kinautolu [ʻe he puleʻanga ʻo e kau Nasi ʻo Siamané]. Ne laka hake he kakai Hōlani ʻe toko ua kilu tupu ne mate he taú, pea lau kilu mo e ngaahi ʻapi ne maumau pe fakaʻauhá. Ne tokolahi e Kāingalotu ʻi … Hōlani ne nau fehiʻa he kau Siamané” pea nau toe fetaaufehiʻaki pē koeʻuhi ne fakafepaki ha niʻihi pea kau ha niʻihi ki he kau Siamané. Ne fuʻu lahi e fetōkehekeheʻakí.

ʻEletā Renlund: “Naʻe fakalotolahiʻi ʻe he palesiteni misioná, Koniliasi Sepi, e ngaahi kolo ʻo e Siasí ke fakalahi ʻenau maʻuʻanga meʻatokoní ʻaki hano kamata tō ha pateta ʻaki e pulopula pateta ne ʻomi ʻe he puleʻanga Hōlaní.” ʻI he fakalotolahi ko ʻení, “ne kamata ke tō ʻe he ngaahi kolo ʻi Hōlaní … ha ngaahi ngoue pateta ʻi ha faʻahinga feituʻu pē ʻe ʻatā, tō he konga kimui honau ʻapí, ngoue matalaʻi ʻakaú, feituʻu ʻoku ʻikai ke ngoueʻi, mo e ngaahi vahaʻa halá.

“ʻI he faʻahitaʻu ututaʻú, ne fakahoko ʻe [Palesiteni Sepi] ha konifelenisi ʻa e misioná ʻi he kolo ko Lotatemí.” Naʻá ne ʻiloʻi mei he pōtalanoa mo e palesiteni ʻo e Misiona Hahake ʻo Siamané “ʻoku tokolahi ha Kāingalotu ʻi Siamane ne nau faingataʻaʻia mei he nounou ʻa e foʻi meʻatokoní. Ne loto ʻa [Palesiteni Sepi] ke fai ha tokoni, ko ia ai naʻá ne kole ki he kau taki fakalotofonuá pe te nau loto ke ʻave ha konga ʻo ʻenau patetá ki he Kāingalotu ʻi Siamané.

Naʻá ne pehē, “‘Ko e kakai Siamané ʻa e fili kovi taha ne mou fehangahangai mo ia koeʻuhí ko e ola ʻo e tau ko ʻení.’ Ka ko e kakai ko iá ʻoku nau fakaʻofa ange kinautolu he taimí ni ʻiate kimoutolu.

“Ne kamata ke fakafepakiʻi ʻe ha Kāingalotu Hōlani ʻe niʻihi e palaní. Ko e hā ha ʻuhinga ke vahevahe ai ʻenau patetá ki he kau Siamané? [Ne ʻi ai ha niʻihi ne mole honau ngaahi falé] he laku pomu ʻa e kau Siamané pe [mamata] he mate e niʻihi ne nau ʻofa aí ʻi he fiekaia ʻi hono faʻao ʻe he kau Siamané ʻenau meʻakaí.”

Ne kole ʻe Palesiteni Sepi kia Pieta Valami, ko ha pōpula fakakautau kimuʻa pea ko e taki ʻo e kolo ʻo e Siasí ʻi ʻEmisitatemi, “ke ʻaʻahi ki he ngaahi kolo kotoa ʻi Hōlaní ʻo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau poupouʻi e palaní,” mo fakafaifekehekeheʻi e puleʻanga ʻo e kau Nasí mei he kakai ʻo Siamané. “Ko ha taki taukei ʻa Pieta ʻi he Siasí pea naʻe ʻilo lahia hono ngaohikovia ia ʻi heʻene nofo pōpula ʻi Siamané. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻe ʻofaʻi mo falala ki ai e Kāingalotu Hōlani ʻi he misioná, ko Pieta Valami.”

ʻI he fetaulaki ʻa Pieta mo e ngaahi koló, “naʻá ne fakalave ki he ngaahi faingataʻa naʻá ne foua he pilīsoné. Naʻá ne pehē,‘Kuó u foua mai e meʻá ni. ‘ʻOku mou ʻiloʻi ia.’ Naʻá ne kole ke nau fakamolemoleʻi e kakai Siamané. Naʻá ne pehē, ‘ʻOku ou ʻiloʻi hono faingataʻa ke ʻofaʻi kinautolú.’ ‘Kapau ko hotau kāinga kinautolu, pea ʻoku totonu ke tau ʻai kinautolu ke hangē ko hatau kāingá.’

Sisitā Renlund: “Ne ongo moʻoni ʻene leá mo e kau palesiteni fakakolo kehé ki he Kāingalotú, pea mole atu e ʻitá mei he kakai tokolahi ne nau taʻaki e patetá maʻa honau [kāinga] mei Siamané.” ʻIkai ngata aí, ka naʻe kamata ke toe ʻasi hake e taʻe felotoi mo ʻikai ke fefalalaʻaki e kāingalotu he ngaahi koló. Ne ʻiloʻi ʻe he kāingalotú “te nau lava ʻo ngāue fakataha ke laka kimuʻa.

“Ne lolotonga ngāue ʻa [Palesiteni Sepi], ke maʻu ha ngofua ki hono ʻave ʻo e patetá ki Siamané. … Ne fakahā ʻe [Palesiteni Sepi] ki he niʻihi ʻo e kau ngāue he puleʻangá ne nau feinga ke taʻofi hono ʻave e utá, ‘Ko e pateta eni ia ʻa e ʻEikí, pea kapau ko Hono finangaló ia, ʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ʻe aʻu ia ki Siamane.’

ʻĪmisi
kau tangata ʻoku nau fata ha tangai pateta

Koniliasi Sepi, kau faifekau Hōlaní mo e Kāingalotu Hōlani ʻoku nau fakaheka pateta.

“ʻI Nōvema 1947, ne fakataha hake e kau faifekaú mo e Kāingalotu Hōlaní ke fakaheka ha pateta toni ʻe fitungofulu tupu. Hili ha taimi siʻi mei ai, ne tau mai e patetá ki Siamane ke tufa ki he Kāingalotú. …

“Ne vave e ʻau ki he Kau Palesitensī ʻUluakí e foʻi ngāue ko ʻeni ki he patetá. Ne lea fiefia ʻa Palesiteni Tēvta O. Makei ʻo pehē, ‘Ko e taha ʻeni ʻo e ʻulungaanga faka-Kalisitiane lelei taha kuó u ʻilo ki aí.’”26

ʻĪmisi
Kāingalotu Hōlaní ʻoku nau fakaheka ha ʻū tangai pateta ki ha loli

ʻEletā Renlund: ʻI he taʻu hono hokó, ne toe ʻave ʻe he kāingalotu Hōlaní ha pateta lahi ki he kau Siamané. Pea nau tānaki atu ki ai mo ha ika ʻo toe lahi ange ai e meʻaʻofá. Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai he 1953, ne tāfea ʻa e Tahi Noaté ʻo tāfea ai ha konga lahi ʻo Netaleni, pea faingataʻaʻia ai e kāingalotu ʻo Hōlaní. ʻI he taimi ko ʻení, ne ʻomi ʻe he Kāingalotu Siamané ha tokoni ki Hōlani ke tokoniʻi kinautolu heʻenau faingataʻaʻiá. Naʻe ongona ʻo laulau taʻu e tōʻonga ʻofa ʻa e Kāingalotu Hōlaní pea ʻi ai mo ha fakamoʻoni tuʻuloa ki he ʻofa mo e manavaʻofa ʻe malava ke fakahoko, naʻa mo ha vā ʻo ha ongo fili, he taimi ʻoku fakamuʻomuʻa ai ʻe he kakai angahamení ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá mo honau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kinautolú.

Ne fakamoʻui e kāingalotu mei Hōlaní heʻenau loto ke fakamolemolé. ʻOku hoko mo e meʻa tatau kiate au. ʻOku mamahi e Laumālié, kapau ʻoku ou fehiʻa ha taha. ʻOku holo hoku ʻulungaanga faka-Kalaisi ki he niʻihi kehé, he taimi ʻoku ou ʻita aí. ʻOku fakamatalaʻi lelei e foʻi moʻoni ko ʻení ʻe ha tokotaha ʻi he tohi ʻa ʻĀlani Pātoni he 1953 ko e, Too Late the Phalaropene hoko he fonua Laulanu ko Saute ʻAfiliká, “ʻOku ʻi ai ha lao fefeka … ʻi he taimi ʻoku fakalaveaʻi lahi ai kimautolú, te mau kei kafo pē kae ʻoleva ke mau fakamolemoleʻi.”27

Sisitā Renlund:ʻOku kei toe lahi mo e ngaahi talanoa fakaʻofoʻofa mei he hisitōlia ʻo e Siasí ʻi he vahaʻataimi ko ʻení ʻoku ʻasi ʻi he Kau Māʻoniʻoní he vōliume 3, ko ha ngaahi talanoa mei he konga kotoa pē ʻo e māmaní. Mahalo te ke loto ke ʻiloʻi ha meʻa kau kia Viliami Taniela, ne ngāue faivelenga ʻi ha taʻu lahi ʻi he fonua laulanu ko Keipi Tauni, Saute ʻAfiliká. Neongo ne teʻeki ai fakanofo ia ki he tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni mālohi. 28

ʻEletā Renlund: Pe ko Lafaele Moniuloi mo Visenitē Molalesi ʻi Mekisikou, ne tamateʻi koeʻuhi ko ʻena tuí. Ne tataki loto-toʻa ʻe he faʻē ʻa Lafaelé ko Sesuita mo e uaifi ko Kuatalupé honau fāmilí mo e koló neongo e ngaahi fakamanamaná.29

ʻĪmisi
tā ʻo ha fefine

Jesusita Monroy.

Sisitā Renlund:Pe ko ʻAlamā Lisiate, ko e fuofua tokotaha Siasi ke ne ikuna ha mētali mei he ʻOlimipikí, koeʻuhi ko ʻene fili ke tauhi e Lea ʻo e Potó.30

ʻEletā Renlund:Pe ko Hilini Uanga, ne tokoni ki ai hono uaifi faivelenga ko Melé, ke foki ki hono fonua tupuʻanga ko Nuʻusilá ko ha faifekau ke malanga mo tānaki mai e ngaahi hingoá ki he ngāue fakatemipalé.31

Sisitā Renlund: Pe ko Helekā Meisusí, ko ha finemui Siasi ʻi Siamane he taimi ʻo e kau Nasí ʻa ia ne tuʻu maʻu heʻene tuí neongo hono fakamamahiʻi ia ʻe hono ngaahi kaungameʻa kimuʻá, kau faiako, mo e kau taki ʻo e akó.32

ʻEletā Renlund:Pe ko ʻEvelini Hotisesi, ne ngāue ko ha tokotaha ngāue fakasōsiale ne ʻomi ʻe he Fineʻofá ke tokoni ki hano fakakake e ngaahi fāmilí lolotonga e Fuʻu Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká.33

Sisitā Renlund: ʻOku ʻikai ha taimi feʻunga ke fai hano talanoaʻi, ka ʻoku ou ʻiloʻi te mou loto kotoa ke mou lau e vōliume tolu ko ʻeni ʻo e Kau Māʻoniʻoní ʻiate kimoutolu.

ʻEletā Renlund: Kiate aú, ko e hiva lelei taha ki he vahaʻa taimi ko ʻeni he hisitolia ʻo e Siasí ʻa e “Ke Fiefia ʻa Māmaní!”34ʻa ia ʻe hivaʻi atu ʻe he kuaeá he ofi ki he fakaʻosinga ʻetau fakatahá. Ne faʻu e “Ke Fiefia ʻa Māmaní!” ʻe Luisi F. Monike, ko ha tangataʻi fonua Siamane ne kau ki he Siasí lolotonga e fononga ki Sōlekí. Naʻá ne hoko kimui ange ko ha faifekau ʻa e Siasí ʻi Suisalani mo Siamane. Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne pulusi ha ngaahi naunau lahi ʻi he lea faka-Siamané, ʻo kau ai e “Ke Fiefia ʻa Māmani!” Ne hoko ia ko e taha e ngaahi himi manakoa taha ʻa e Kāingalotu ne lea faka-Pilitāniá. Naʻe fuofua pulusi ia he lea faka-Siamané ʻi he tohi himi ko ʻení he 1890. Ne liliu ia ki ha ngaahi lea fakafonua kehe mo pulusi ko ha konga ʻo e tohi himi lolotonga ʻoku tau fakaʻaongaʻí. Ne ʻikai kau ai e veesi ia hono tolú ʻa ia ʻe hivaʻi atu foki ʻe he kuaeá.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he veesi ko ʻeni hono tolú e meʻa ne tau talanoa ki ai ne fai ʻe he Kāingalotú he kuonga ko ʻení. Naʻa nau “[fakaʻapaʻapaʻi] e ʻOtua moʻoni pē ʻe taha. [Haʻu] pea [nau] papitaiso; mo [piki] ki he vaʻa [ukameá]. [Foaki] kiate Ia [honau] lotó, ʻaki e tui ki Hono ʻAló—ʻa Sīsū, ko e Tokotaha Māʻoniʻoní.”

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou lau e Kau Māʻoniʻoní ke ako mo mahino e hisitōlia ʻo e Siasí mo ako mei he sīpinga ʻo hono kāingalotú. ʻOku fakaofo e lelei hono fakatotoloʻi [ʻo e ngaahi talanoa ʻi he] Kau Māʻoniʻoní Ko ha fakamoʻoni ia ki he kei hokohoko atu hono Fakafoki Mai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku fakamāfana hotau hisitōliá. Ko e hisitōlia eni ʻoku vahevahe atu ai hotau tukufakaholó, tatau ai pē pe ko e hako kitautolu ʻo ha kau paionia kimuʻa, kau paionia kimuí ni mai, pe ko e kau paionia kitautolu ʻi he tuí.

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻení? Ko e hā ka tau fakaʻaongaʻi ai ha taimi lahi ʻi hono fakahoko e ngaahi talanoa ko ʻení? Koeʻuhí ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi talanoa ko ʻení ha ngaahi sīpinga moʻoni ʻo e mālohi ʻo e feinga ke ʻilo hotau Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi mo tataki ʻa e Siasí ni mo tokangaʻi ʻEne kakai ʻo e fuakavá, ʻa ia kuo fakateunga ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi ha nāunau fakaofo. ʻOku ou tuku ha tāpuaki ke mou ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻomou moʻuí ʻi hoʻomou ʻunu ke ofi ange kiate Ia mo Hono Siasí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Molonai 10:3.

  2. Ko ha Pōpoaki mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí,” Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), xv.

  3. Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Hoʻo Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 94. Naʻe toe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko ha kau fakamoʻoni kitautolu ki he anga hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Kapau ʻokú ke pehē kuo kakato hono fakafoki mai ʻo e Siasí, ko e kamataʻangá pē ʻeni ʻokú ke vakai ki aí. ʻOku kei lahi fau ha ngaahi meʻa ke hoko mai. … Tatali ki he taʻu foʻoú. Pea mo e taʻu ka hoko maí. Folo hoʻomou foʻi ʻakau vaitaminí. Maʻu ha mohe feʻunga. Ko ha meʻa ʻe fakafiefia” (Russell M. Nelson ʻi he “Latter-day Saint Prophet, Wife and Apostle Share Insights of Global Ministry” [Oct. 30, 2018], newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Joseph Fielding Smith, comp., Life of Joseph F. Smith (Salt Lake City: Deseret News Press, 1938), 474.

  5. Vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2022), 202–5.

  6. Vakai, Kau Māʻoniʻoní, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 206–7.

  7. Kau Māʻoniʻoni, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 31–32.

  8. Kau Māʻoniʻoní, vōliume 3, , 32.

  9. Kau Māʻoniʻoni, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina33.

  10. Kau Māʻoniʻoní, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 33; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7.

  11. Hepelū 11:13.

  12. Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Hoʻo Fakavaʻe Fakalaumālié,” 95.

  13. Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Hoʻo Fakavaʻe Fakalaumālié,” 94–95.

  14. Vakai, Kau Māʻoniʻoní, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 71, 74.

  15. Kau Māʻoniʻoní, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 74–77.

  16. Vakai, Kau Māʻoniʻoní, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 525–28, 531–34

  17. Kau Māʻoniʻoni, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 542–45.

  18. Vakai, David A. Bednar, “Ko e Ngaahi Matapā ʻo e Langí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 17.

  19. Kau Māʻoniʻoní, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 55–58, 63–65.

  20. Kau Māʻoniʻoni, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 6364.

  21. Inez Knight Allen diary, Apr. 2, 1898, L. Tom Perry Special Collections, Harold B. Lee Library, Brigham Young University, Provo, Utah, 16.

  22. Inez Knight Allen diary, Apr. 2, 1898, 18.

  23. Ne kamata ke ngāue faifekau taimi kakato ha kau finemui ʻe toko 297,478 mei he ʻaho 1 ʻo Sānuali 1981 ki he ʻaho 1 ʻo Sānuali 2022.

  24. Russell M. Nelson, “Malangaʻi e Ongoongolelei ʻo e Melinó,” Liahona, Mē 2022, 6.

  25. Vakai, Russell M. Nelson. “Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 95–98.

  26. Kau Māʻoniʻoni, vōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina500–504

  27. Alan Paton, Too Late the Phalarope (New York: Scribner Paperback Fiction, 1995), 278.

  28. Vakai, Kau Māʻoniʻonivoliume. 3, Lototoʻa, Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina308–10322–24

  29. Vakai, Kau Māʻoniʻonivōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina161–62172–76186–89

  30. Vakai, Kau Māʻoniʻonívōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina147–50156–59.

  31. Vakai, Kau Māʻoniʻonivoliume. 3, Lototoʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina52–5566–6878–80

  32. Vakai,, “Meyer, Helga Meiszus (Birth) ʻi he fakahokohoko fakamotuʻalea ʻo e Kau Māʻoniʻonívōliume 3, Loto-toʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina

  33. Vakai, Kau Māʻoniʻonivoliume. 3, Lototoʻa, Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina305–8315–17327–29

  34. KeFiefia ʻa Māmani!,” Ngaahi Himi, fika 164. ʻOku pehē ʻe hono liliu faka-Pilitānia ʻo e veesi 3 mei he lea faka-Siamané:

    Fakaʻapaʻapaʻi e ʻOtua moʻoni mo moʻui pē ʻe tahá.

    Haʻu ʻo papitaiso; piki ki he vaʻa ukameá.

    Fakatapui ho lotó kiate Ia, ʻaki e tui ki Hono ʻAló—

    Sīsū, ko e Tokotaha Māʻoniʻoní.

    ʻOku pehē ʻi hono liliu totonu ange e faka-Pilitānia ʻo e veesi 3 mei he lea faka-Siamané:

    Fakaʻapaʻapaʻi e ʻOtua moʻoni mo taʻengatá,

    ʻOku fekauʻi Heʻene fololá ke fakatomala mo papitaiso.

    Fakatapui ho lotó, ʻo fakafou ʻi Hono ʻAló

    Te ke maʻu ha pale!

Paaki