2000–2009
Ko e Kau Atú Ko Hotau Tofiʻa Toputapu
ʻOkatopa 2004


Ko e Kau Atú Ko Hotau Tofiʻa Toputapu

‘Oku ou fakamoʻoni ‘okú ke feʻunga moʻoni, pea ‘okú ke kau moʻoni ki he Fine‘ofá—ʻa e tākanga ‘a e Tauhisipi Leleí maʻá e houʻeki fafiné.

Ngaahi tokoua, ‘oku ou fiefia ʻoku tau fakataha he efiafí ni. Fakamālō atu ‘i hoʻomou ngaahi ngāue manavaʻofa ʻoku taʻefa‘alauá, hoʻomou fakamo‘oni ʻoku tupulaki ma‘u peé, mo hoʻomou ngaahi supo ta‘efakangatangatá! ʻOkú mou fakahoko ha liliu mo ʻomai ʻa e fiefia ki hoku laumālié!

‘I he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení, ʻoku ou maʻu ha fiemālie ‘i he talaʻofa “kapau te [tau] mateuteu ‘e ʻikai te [tau] manavahē.”1 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻi he Fineʻofá ke tau mateuteu—ʻo ‘ikai ngata pē ʻi he fakatuʻasinó, kae fakalaumālie. Ka ʻe ‘ikai lava ke tokoni ʻa e Fine‘ofá ʻi he‘etau teuteú taʻe kau ki ai ‘etau kau atú! ʻOku ou hohaʻa ki ha ni‘ihi ʻia kimoutolu ʻoku ongoʻi ‘oku ʻikai ke mou feʻunga ki he Fine‘ofá, pea ‘ikai totonu ke mou kau atu ki ai! Tatau ai pē pe ‘okú ke ongoʻi fu‘u kei siʻi pe fuʻu matuʻotuʻa, fu‘u koloaʻia pe fu‘u masiva, fuʻu poto pe fu‘u siʻisiʻi e tuʻunga fakaakó, te tau lava kotoa ʻo kau atu, tatau ai pē pe ko e hā hotau kehekehé! Kapau ‘e lava ke maʻu e fakaʻamu ‘a hoku lotó, ke ongoʻi ʻe kimoutolu kotoa ʻoku mou feʻunga, pea ʻoku mou kau. ‘Oku ou fakamoʻoni ‘okú ke feʻunga moʻoni , pea ‘okú ke kau moʻoni ki he Fine‘ofá—ʻa e tākanga ‘a e Tauhisipi Leleí maʻá e houʻeki fafiné.

ʻOku ou fakamamafaʻi fakataha mo Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi heʻene pehē ʻi he taʻu 1907, “‘I he ʻaho ní ‘oku fuʻu lahi e me‘a ʻoku hoko ke ongo‘i ai ʻe hotau kakai fefine kei talavou, longomo‘ui mo potó ko e kau fineʻofa matuʻotuʻa angé pē ʻoku totonu ke fengāueʻaki mo e Fine‘ofá.” Na‘á ne fakahā mai leva, “Ko ha fehalaaki ʻeni.”2

Ne u toki ‘aʻahi kimuí ni ki ʻItiopea, ‘o u fetaulaki ai mo Senifā Sāmita. Kapau ʻe ʻi ai ha fefine te ne pehē ʻoku ‘ikai ke ne feʻunga, ko Sisitā Sāmita ʻa e fefine ko iá. Na‘á ne pehē: “Ne ʻikai pē ke ʻi ai ha [fefine] ia ʻi homau koló ʻe hangē ko aú. Ne [mau] fuʻu kehekehe lahi ʻi he lea, vala mo e anga fakafonuá. Ka] ʻi he taimi naʻa mau talanoa ai ki he Fakamoʻuí … na‘a mau vāofi ange. ‘I heʻemau talanoa fekauʻaki mo ha Tamai Hēvani ʻofá …, na‘e ʻikai toe ʻi ai ha faikehekehe.” Na‘á ne hoko atu ʻo pehē, “ʻE ʻikai ke tau lava ‘o liliu pe toʻo ‘a e ngaahi kavenga ʻa e ni‘ihi kehé, ka te tau lava ʻo fakakau mai mo kau atu mo kinautolu ʻi he ‘ofa.”3

Ne maʻu ʻe he kau fafine ko ‘ení ha konga ʻo Saione ‘aki ʻenau hoko ʻo “loto-taha pē mo fakakaukau taha.”4 Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “kapau ‘oku ʻikai te mou taha, ʻoku ‘ikai ʻa‘aku ʻa kimoutolu.”5 Ne pehē ‘e Palesiteni Hingikelī kapau “te tau fakataha pea lea ‘i he leʻo ‘e taha, ʻe ta‘e faʻa laua [hotau] mālohí.”6 ʻI heʻetau hoko ko e kau fafine ‘o Saioné, ʻe anga fēfē haʻatau tahá? ʻI he founga tatau pē ‘oku tau kau atu ai ki ha hoa mali pe ki ha fāmili: ʻoku tau fevahevaheʻaki —ʻetau ngaahi ongó, fakakaukaú mo e lotó.

‘I ha uooti ʻe taha, ʻoku fakafeʻiloaki atu ʻe he ngaahi fa‘eé ‘a honau ngaahi ʻofefiné ki he Fine‘ofá ʻi he lotú he Sapaté ‘i he taimi ʻoku hoko ai honau ta‘u 18. Ne fakahā loto-ʻofa ʻe ha fa‘ē ʻe taha e founga kuo lehilehiʻi hake ai ia ʻe he kau fafine ‘i he Fineʻofá mei he kamata ʻo ʻene nofo-malí: “Kuo nau ‘omi ʻa e ngaahi meʻakai mo fā‘ofua mai ʻi he taimi ‘o e mamahí, kakata mo poupou ʻi he kātoanga fakafiefiá. Kuo nau akoʻi mai kiate au e ongoongoleleí ‘aki ʻenau ʻaʻahi mai mo tali ke u ‘a’ahi ange kiate kinautolu. Kuo nau tali lelei pē ʻeku ngaahi fehalaaki ʻi honau taimi.” Ne fakamatala ange leva ʻe he faʻeé ni ki hono ʻofefiné ʻa hono ʻomai ʻe Kalolaine ha fanga kiʻi teisi ki heʻena ngoué, ko e fanga kiʻi lilé meia Vēnisi, pea ko e fanga kiʻi buttercup meia Pauline. Na‘e ʻohovale ʻa e ‘ofefiné. Na‘e tali ange ʻe he ‘ene faʻeé, “Ko hoku ngaahi tokoua ʻa e kau fafine ko ʻení ‘i he meʻa kotoa, pea ‘oku ou houngaʻia ke ‘omi koe ke nau tokanga‘i.”

ʻOku tokoni e kehekehe ‘a e ngoué ki hono fakaʻofo‘ofá—ʻoku tau fie ma‘u ʻa e ngaahi teisí mo e lilé mo e kalasi ʻo e honé[buttercups] ‘oku tau fie maʻu ha kau tauhi ngoue ʻoku nau fuʻifuʻi, lehilehi‘i mo tokangaʻi e ngoué. Me‘apangó, he ʻoku ‘ilo ʻe Sētane ʻoku hanga ʻe he fevahevaheʻakí ʻo fakatahatahaʻi ʻetau feohi fakaetokouá ‘i he ʻaho kotoa pē mo ʻitānití. ‘Okú ne ʻilo‘i ko e siokitá te ne kamata hono faka‘auha ʻa e fevahevaheʻakí, ʻo fakaʻauha ai e uouangatahá, ʻa ia te ne maumauʻi ai ʻa Saione. Ngaahi tokoua, he ʻikai lava ke tau tuku ke fakamavahevaheʻi kitautolu ʻe he filí. Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi, ʻoku mou ʻilo, “ ʻE fakahaofi ʻe he uouangataha ‘oku haohaoá, e kakai.”7 Pea ʻoku ou fie tānaki atu ko e uouangataha ʻoku haohaoá te ne fakahaofi hotau sosaietí.

‘Oku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ‘oku “fuʻu tokolahi ha kau fafine … ʻoku nau fakakaukau ko e Fineʻofá ko ha kalasi pē ke ʻalu ki ai.” … Naʻá ne faleʻi ʻo pehē, “Kau fafine, kuo pau ke tuku hoʻomou fakakaukau ʻoku mou ‘alu pē ki he Fineʻofá ke ongoʻi ʻokú ke kau atu ki ai!”8 ‘Oku kamata ʻetau ongo‘i ʻoku tau kau atú ‘i he ʻaho Sāpaté ‘i heʻetau fefanongoʻaki ki hotau ngaahi le‘ó. ʻOku ‘ikai totonu ke fai ʻe he faiakó ʻene lēsoní ki ha kulupu ‘o ha kau fafine ʻoku fakalongolongo, koeʻuhí he ko e lēsoní ko ʻetau lēsoni.

Ko e kau atú ko e ongoʻi ʻoku ʻi ai hono fie ma‘u, ʻofaʻi mo fai e ongoʻi ʻofa kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke pulia aí; ko e kau atú ko hono ongoʻi ʻoku fie maʻu kita, ‘ofaʻi, mo ongoʻi ʻa kinautolu ʻoku puli atú. Ko e faikehekehe ia ʻo e ʻalu ki aí mo e kau atú. ʻOku ʻikai ko ha kalasi Sāpate pē ʻa e Fine‘ofá: ka ko ha meʻa‘ofa fakalangi ia kiate kitautolu ko e houʻeiki fafiné.

Ko e ongo ʻuhinga ʻeni ʻoku ou ongo‘i ai ʻoku ou kau atu ki he Fine‘ofá— ʻo ‘ikai koeʻuhi pē ko hoku uiui‘i lolotongá! Ne u ongo‘i loto-mafasia ʻi he māhina kuo ‘osí ʻi he taimi na‘e ʻalu ange ai ‘a ʻeku ongo faiako ‘aʻahí. Kuo vete-mali ʻa Siu, pea ko Keití ko e taha ia ʻo ‘eku kau Loumaile kimuʻá. Na‘á na fakahoko ha pōpoaki mo ha lotu. Ka na‘á na toe matuʻaki tokanga moʻoni kiate au. Na‘á ku ongoʻi fiefia mo ʻofeina.

Ne lotua au ʻe ha taha ʻo hoku kaungā Fineʻofá ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tāpuekina—au—mo hoku ngaahi fatongiá. Ne ʻikai ke ne ‘iloʻi ‘a ʻeku ngaahi fiema‘u paú, ka naʻá ne ʻiloʻi hoku lotó.

Mahalo pē kuo teʻeki ke ʻalu atu ho‘o ongo faiako ʻa‘ahí kimuí ni mai, pe mahalo kuo teʻeki ai ke lotua koe ʻi ho hingoá. ‘Oku ou kole fakamolemole atu kapau kuo hoko ha meʻa pehē. Ka ‘oku ʻikai fie ma‘u ke faiako ʻaʻahi atu [ha taha] ka ke toki hoko ai ko ha faiako ʻa‘ahi lelei; ʻoku ‘ikai fie maʻu ke lotuʻi koe ka ke toki lotu . Neongoʻetau ngaahi faikehekehé, ka ʻo kapau te tau moʻui vahevahe angaʻofa mo faitotonu, ʻe moʻui vahevahe foki mo hotau ngaahi tokouá; te tau feʻilongaki ki hotau ngaahi lotó, pea ‘e fakalata leva ʻa e kau atú ʻo hangē ha ngoue lau maʻuiʻuí. Ne ako ʻe Sisitā Sāmita mo hotau ngaahi tokoua ‘Itiopeá ʻoku ‘ikai ke mahuʻinga ‘a e ngaahi faikehekehé, ka ko e kau atú ko e manava‘ofá ia, ko e tōʻonga moʻui ia ʻa e ʻofa haohaoa ‘a Kalaisí. Pea ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e manavaʻofá.

Tatau ai pē pe ‘oku tau ngāue ʻi he Palaimelí pe Kau Finemuí, pe ‘oku tau mālohi pe māmālohi, pe ‘oku tau maʻu hoa pe ʻikai, pe ‘oku tau moʻui lelei pe matuʻotuʻa , ‘oku tau kau atu kotoa pē ki he Fineʻofá. Ko ha tokotaha matuʻotuʻa au, ka ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou hangē pē ha taha kei siʻí! ‘Oku mau fie maʻu homou ngaahi le‘ó, ongó, mo e lotó. ‘Oku fie maʻu kimoutolu ‘e he Fine‘ofá. Pea ʻoku mou ʻiloʻi ha meʻa? ʻOku mou fie maʻu ʻa e Fine‘ofá. ‘I he taimi ʻoku ‘ikai ke mou kau atu ai ki aí, ko e fakamasiva ia kiate kimoutolu pea pehē foki ki he Fine‘ofá .

Ngaahi tokoua, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau māvahevahe ʻi he Fineʻofá; ka “ʻoku totonu ke fetokononiʻaki ʻa e taha kotoa pē.”9 “Pea kapau ʻe mamahi ha mēmipa ʻe taha, ʻoku mamahi kotoa ʻa e kau mēmipá; pea kapau ʻoku fakahikihikiʻi ha mēmipa ʻe taha, ʻoku fiefia kotoa leva e kau mēmipá.”10 He “ʻoku fie maʻu foki ʻe he sinó ʻa e kupu kotoa pē , koeʻuhí ke fakamāmaʻi kotoa , koeʻuhí ke tauhi ke haohaoa ʻa e sinó.”11

‘Io, ʻe lava ke hoko ʻa e Fine‘ofá ʻo fakalata ange, fakafiefia ange mo uouangataha ange. ‘E lava ke fakamaʻama‘a ʻetau ngaahi kavengá, mo fakasiʻisiʻi ʻetau ngaahi mafasiá. ʻOku ‘ikai ke haohaoa ʻa e Fineʻofá, koeʻuhi he ‘oku ʻikai ha taha pehē ‘iate kitautolu. Ka ‘e lava ke tau ngāue ki ai; te tau lava ʻo fakahaohaoa‘i fakataha ia ʻi he‘etau laka ki mu‘á. ʻO fēfē? ʻI hono liliu hotau ʻulungāngá: ʻoku uesia ʻe he anga ʻetau talanoaʻi e Fine‘ofá e ongo ʻa e ni‘ihi kehé fekauʻaki mo e Fine‘ofá—tautautefito ki he kau finemuí.

Tau poupou‘i hotau kau palesitenisī ‘o e Fineʻofá mo e kau faiakó—tuku ke nau ako ‘i hotau taimí (ʻo tatau pē mo e taimi te tau ako ʻi honau taimí). Fakamolemole lahi ange pea fakasiʻisiʻi ʻa e loto-fakamāú. Hoko ko ha faiako ʻaʻahi ʻoku tokanga, mo fakahoko ma‘u pē. ‘Alu mo e loto-vekeveke ki he fakataha fakatupulaki ʻi he ʻapí, fāmilí mo e fakatāutahá. Kumi ki he me‘a ʻoku lelei ʻi he Fineʻofá pea langa hake mei ai.

Naʻe tuku mai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ha fekau ke tau “puke maʻu ʻa e ngāue ko ʻení [ʻa e Fine‘ofa] fakataha mo e mālohi, poto, mo ha uouangataha, ki hono langa hake ʻo Saioné.”12 Kapau ‘oku tau tui kuo ʻosi fakafoki mai ‘a e Siasi ʻo e ‘Eikí— he ʻoku tau tui pehē—kuo pau leva ke tau tui ko e Fineʻofá ko ha konga mahu‘inga ia ʻo ‘Ene houalotu kuo fokotuʻú. ‘Oku fie maʻu ke tuku ʻetau fehuʻi pe ʻoku tau feʻungá—koe‘uhí he ʻoku tau feʻunga! ‘Oku ʻikai ke lahi ʻetau ngaahi faikehekehé ke tau taʻe malava ai ʻo langa fakataha ‘a Saione.

‘I he meimei taʻu ‘e taha kuohilí, ʻi Pasatina, Kalefōnia, ne puke lahi ai ʻa Sisitā Sanisi Puōkoini he kanisaá. Ko ha tokotaha moʻui vahevahe pea ne ʻofeina lahi ia. Na‘e haʻu hono ngaahi tokoua he Fineʻofá mo haʻane meʻakai, fakamaau hono falé, tokangaʻi ‘a hono ongo foha kei siʻí, pea tokoni ki hono husepānití ʻi hono palani ʻo e meʻafakaʻeiki. Na‘e faingataʻa kia Sanisi hono ma‘u ha ngaahi fuʻu tokoni lahi pehē, ʻi he‘ene ʻilo‘i ʻe lava ke ʻilo ʻe hono ngaahi tokouá ʻa e konga mā tousi fuoloa ne ʻi mui he seá. Na‘á ne hohaʻa naʻa ʻilo lahi ange hono ngaahi tokouá ki he ngaahi meʻa ʻi hono lotó. Ka naʻe ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ia hono ʻilo ʻe hono ngaahi tokoua ki hono lotó. Naʻa nau uta ʻa e fānaú ki he akó, pō ako, tā piano, fetongi e mohengá. Pea na‘a nau fakahoko ia mei he ʻaho ki he ‘aho, ʻo ʻikai ha lāunga kae fai ʻaki e ʻofa ʻoku ʻikai ke fakangatangata. Naʻe tuʻuloa e liliu ne fai ʻe he fa‘ahinga vahevahe ko iá ki he kau fafiné. Kimu‘a peá ne pekiá, ne fehuʻi ʻe Sanisi ki ha fefine ʻi he Fine‘ofá ʻi he houngaʻia mo e ‘aʻapa, “ʻʻE anga fēfē ha mate haʻa taha taʻe kau ai ʻa e Fine‘ofá?”

Siʻoku ngaahi tokoua—ʻoku mou hoko moʻoni ko hoku ngaahi tokoua—ko ʻeku fehuʻí ʻoku pehē, “ʻE anga fēfē ha mo‘ui ʻa ha taha taʻe kau ki ai ʻa e Fineʻofá?”

Ko e kau atú, ko hotau tofiʻa toputapu. ʻOku ou fakaʻamu ange ke u ʻalu fakataha mo kimoutolu ki he Fineʻofá. ʻOku ou fakaʻamu ange ne u laveʻi homou lotó pea mou meaʻi hoku lotó. Haʻu mo ho lotó, ʻa hoʻo loto-manavaʻofá, ki he Fineʻofá. Haʻu mo ho ngaahi talēnití, meʻafoakí, natula fakafoʻituituí ka tau hoko pē ʻo taha.

‘Oku ou fakamoʻoni “ʻoku ui ʻa e tauhi-sipi leleí kiate [kitautolu] … [ke] ʻomi [kitautolu] … ki hono loto‘aá.”13 Mahalo he ʻikai ke tau maʻu kotoa e ngaahi talí, ka kuo pau ke tau falala ko e Fine‘ofá ko e konga mahuʻinga ia ‘o ʻEne ngāué, he

Neongo mahalo ʻe tā kolosi holo [hotau] halá ‘i he ʻotu moʻungá,

‘Okú Ne ʻafio‘i e musie ‘oku [tau] maʻu meʻatokoni aí. …

ʻOkú Ne fakakofuʻi e fisi‘i ʻakau ‘o e ngoué,

ʻOkú Ne fafanga ʻa e fanga lami [‘i] Heʻene tākangá,

Pea te Ne fakamoʻui kinautolu ʻoku falala kiate Iá.

Mo ngaohi [hotau] lotó ke hangē ha koulá.14

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. T&F 38:30.

  2. ‘I he Conference Report, Apr. 1907, 6; ne tānaki atu e fakamamafa.

  3. Fetohiʻaki fakataautaha.

  4. Mōsese 7:18.

  5. T&F 38:27.

  6. “Standing Strong and Immovable,” Worldwide Leadership Training Meeting, Jan. 10, 2004, 20.

  7. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 354.

  8. “The Relief Society,” Ensign, May 1998, 73.

  9. 1 Kolinitō 12:25.

  10. 1 Kolinitō 12:26.

  11. T&F 84:110; ne tānaki atu e fakamamafa.

  12. ʻI he Conference Report, Apr. 1907, 6.

  13. ʻAlamā 5:60.

  14. Roger Hoffman, “Consider the Lilies.”

Paaki