2015
Elder Richard G. Scott: Tuuto atu o Ia e sili ona Lelei i le Galuega a le Alii
Saafiafiga moElder Richard G. Scott


Elder Richard G. Scott: Tuuto Atu le Mea Sili Na Te Mafaia i le Galuega a le Alii

“I le avea ai ma se tasi o Ana Aposetolo, ua faatagaina e molimau ia te Ia, ou te molimau atu ma le paia, ou te iloa o loo soifua le Faaola, o Ia o le tagata mamalu ua toetu ma o le alofa atoatoa.”1

Ata
Richard G. Scott with wood panel background

Pito i luga: ata pue mai faaaloaloga a le Deseret News

Mai lona laitiiti, sa i ai se naunautaiga ia Elder Richard G. Scott e faia le mea sa‘o, e tusa lava pe sa faigata. “A o ou talavou lava,” o le tala lea a Elder Scott, “sa ou osia se feagaiga ma le Alii o le a ou tuuto atu lo‘u malosi e sili ona lelei i lana galuega.”2 O lona faamaoni i lena feagaiga sa taialaina ai ana faaiuga i lona soifuaga atoa. Sa auauna atu o se faifeautalai faamisiona, o se peresitene o se misiona, o se tasi o Fitugafulu, ma o se Aposetolo a le Alii.

Na soifua mai Richard Gordon Scott i Pocatello, Idaho, ISA, i le aso 7 Novema, 1928. Ina ua lima ona tausaga, sa siitia atu ma lona aiga i Uosigitone, D.C., lea sa galue ai lona tama mo le Matagaluega o Faatoaga i lalo o Elder Ezra Taft Benson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le sa avea ma failautusi o faatoaga.

Ata
Kenneth and Mary Scott family

Luga agavale: O le uunaiga a ona matua, sa fiafia ai Richard e tatala ia mea, aoao pe faapefea ona galueina, ma toe faapipiiina. Luga: O Kenneth ma Mary Scott ma la laua fanau (mai le agavale): O Gerald, Wayne, Walter, Mitchel ma Richard.

A o avea Richard ma se alii talavou, e lei auai soo lona aiga i le lotu. Sa aoaoina ia te ia e ona matua o, Kenneth ma Maria, ni tulaga faatauaina lelei, ae sa lei avea Kenneth ma se tagata o le Ekalesia i lena taimi, ma sa lei toaga Maria i le lotu. (Na auai mulimuli ane Kenneth i le Ekalesia, ma sa la toaaga ma lona faletua, sa auauna atu i le Malumalu o Uosigitone D.C. mo le tele o tausaga.) Sa auai Richard i le lotu i lea taimi ma lea taimi, i le faamalosiau mai a uo lelei, epikopo, ma faiaoga o aiga.

I le aoga maualuga, sa avea Richard ma se alii talavou e faamasani gofie. Sa filifilia o ia e avea ma peresitene o le vasega, ili le fagufagu i le faili, ma sa taitaia le faailipu. E ui lava ina sa lelei i le aoga ma tele ana uo, sa ia lagonaina le tuua toatasi ma sa leai se lototele. Sa ia iloa mulimuli ane ao avea ma se faifeautalai “o na faalogona na le tatau ona oo mai i lou olaga pe ana fai sa ou malamalama moni i le talalelei.”3

Ata
brothers playing musical instruments

Luga: O Richard (ogatotonu) faatasi ai ma ona uso laiti. Luga agavale: O Richard na faauu mai le kolisi i le 1950 ma se faailoga o le faaenisia i taavale. Agavale: O Richard, o loo iliina le fagufagu, faatasi ai ma ona uso.

Ina ua tuua le aoga i le taimi o le taumafanafana, sa faigaluega Richard i ni galuega eseese ia maua ai ni tupe mo le kolisi. I se tasi o taumafanafana sa ia galue ai i se vaa faisua mai le talafatai o Long Island, Niu Ioka. O le isi taumafanafana sa malaga ai i Iuta e faigaluega i le auaunaga o vaomatua mo le tipiina i lalo o laau; sa ia lipeaina foi nofoaafi. O le isi taumafanafana sa ia talosaga ai mo se galuega i le Kamupani o Paka i Iuta, e ui lava ina latou sa ta‘u atu ia te ia sa leai ni avanoa. Sa ia ofoina atu e fufulu ipu mo le lua vaiaso e aunoa ma se totogi. Sa ia manatu o le mea sili ua maua se mea e nofo ai ma meaai e ai ai. Sa faafaigaluegaina o ia ina ua uma ona faaali atu ia taumafaiga e fesoasoani i le kuka faapea foi ma le fufuluina o ipu.4

Ina ua maea le aoga maualuga, sa auai atu Richard i le Iunivesite a Siaosi Uosigitone i Uosigitone, D.C., ma mauaina se faailoga o le faaenisia o taavale i le 1950.

Mafaufau e uiga i se Misiona

Ata
Richard G. Scott as a missionary

Lalo: Elder Scott o loo auauna atu o se faifeautalai i Iurukuei. Pito i Lalo: Ina ua maea lana misiona na ia faaipoipo atu ia Jeanene Watkins i le Malumalu o Manti Iuta ia Iulai 1953.

E oo atu i le 22 o ona tausaga, e lei tele sona mafaufau i le auauna atu i se misiona. Ae sa amata ona ia mafaufau i ai ina ua uma ona ta‘u atu ia te ia, e le tamaitai talavou na la tafafao faamasani, o Jeanene Watkins, “Pe a ou faaipoipo, ou te faaipoipo i le malumalu i se faifeautalai ua uma mai sana misiona.”5 Sa amata ona ia tatalo e uiga i le auauna atu i se misiona ma asiasi atu i lona epikopo e uiga i ai. Sa valaauina e auauna atu i Iurukuei, mai le 1950 i le 1953.

Sa aoga Jeanene i siva faaonapo nei ma suesue i uiga faaagafesootai i le Iunivesite o Siaosi Uosigitone. Sa faauu o ia i le 1951, ona auauna atu lea i se misiona i le itu i matu sisifo o le Iunaite Setete. Ina ua mavae le lua vaiaso talu ona toe foi mai Elder Scott mai lana misiona, sa faamauina i laua ma Jeanene i le Malumalu o Manti Iuta, ia Iulai 1953. O lena faamauga, sa ia faasoaina mai i le konafesi aoao, “E leai so’u malosi e faamatala ai le filemu ma le toafimalie e maua mai i le mautinoa, a tumau pea ona ou ola ia ou agavaa, o le a ma mafaia ma la’u Jeanene faapelepele ma a ma fanau ona faatasi e faavavau, ona o lena sauniga paia na faia i le pule tonu o le perisitua i se maota o le Alii.”6

Ata
Richard and Jeanene Scott on wedding day

E tele taimi i lona soifuaga, sa faia ai e Elder Scott ni filifiliga amiotonu e ui lava i mea faafeagai ma le uunaiga a uo. Na faapena le tulaga i le taliaina o se valaauga e auauna atu i se misiona. Na ia toe manatuaina: “Sa taumafai Polofesa ma uo e upuesea au mai le taliaina o se valaauga mo se misiona, fautuaina mai o le a matua faaletonu ai le atinaeina o la‘u matata faaenisinia. Ae i se taimi puupuu ina ua uma la‘u misiona, sa filifilia au mo le Polokalama fou o Niukilia a le Neivi. … I se fonotaga na auina atu au e taitai ai, sa ou iloaina ai o se tasi o polofesa ia na fautuaina au e tetee atu i le alu i se misiona sa i ai i se tofiga e matuai maualalo o le polokalama nai lo au. O se molimau mamana ia te a‘u i le auala ua faamanuiaina ai au e le Alii a o ou faasaoina mea e faamuamua.”7

Pe tusa ma le lima tausaga talu ona la faaipoipo, sa oo ai Elder ma Sister Scott i se mea na ia faamatalaina o “se aafiaga tuputupu pea”—se tofotofoga faigata lea na iu ina avea o se faamanuiaga i olaga o lona aiga. Sa i ai se la tama teine ma se atalii i le taimi lena, e tolu ma le lua tausaga. Sa maitaga Sister Scott i se pepe teine. O le mea e faanoanoa ai, sa maliu le pepe i le taimi na fanau ai.

E na o le ono vaiaso mulimuli ane, ae maliu le la atalii e lua tausaga le matua o Richard ina ua mavae se taotoga e faasao se faaletonu o lona fatu na fanau mai ma ia. Na faamatalaina e Elder Scott:

“O lo‘u tama, i lena taimi sa le o se tagata o le ekalesia, ma sa alofa tele i si ou atalii o Richard. Sa ia fai atu i lou tina sa le toaga i le lotu, ‘Ou te le malamalama pe mafai faapefea e Richard ma Jeanene ona talia le toesea o nei tamaiti.’

“Na tali atu Tina, i se uunaiga ma faapea atu, ‘Kenneth, ua uma ona faamauina i latou i le malumalu. Ua la iloaina o le a faatasi i laua ma le la fanau i le faavavau pe afai latou te ola amiotonu. Peitai o oe ma au o le a ta le maua o ta atalii e toalima aua ta te lei osia na feagaiga.’

“Na manatunatu loloto lo’u tama i na upu. Ma amata ona ia feiloai atu i faifeautalai o le siteki, ma e lei umi ae papatiso. Faatoa atoa se tausaga ae faamauina Tina, o Tama ma le fanau i le malumalu.”8

Sa vaetamaina e Elder ma Sister Scott i se taimi mulimuli isi fanau e toafa.

Ata
Richard and Jeanene Scott family

Luga: O le aiga o Scott i le 1965, i le taimi o lona valaauga e avea ma peresitene o le misiona i Atenitina, ma le fanau o Mary Lee, Linda, ma Kenneth. I lalo (mai le agavale): Kenneth, David, Linda, Jeanene, Elder Scott, Michael, ma Mary Lee. Itulau faafeagai: O le faigaluega ai mo le Neivi a le I.S., sa fesoasoani Elder Scott i le mamanuina o masini faaniukilia mo le uluai vaamaulu e alu i le niukilia.

Auauna atu o se Peresitene o le Misiona

O le galue ai i le polokalama o le neivi i Oak Ridge, Tennessee, sa faamaeaina ai e Elder Scott se faailoga e talitutusa ma se faailoga faafomai i le faaenisinia niukilia. Talu ai o le le faalauaiteleina o lea vaega, sa le mafai ai ona tauaao mai se faailoga. O le taitai a le neivi lea sa valaauliaina Richard e auai i le polokalama niukilia o Hyman Rickover, o se paionia i le galuega. Sa la galulue faatasi mo le 12 tausaga—seia oo ina valaauina Richard e avea ma peresitene o le misiona i Atenitina i le 1965. Na faamalamalama mai e Elder Scott le ala na ia maua ai le valaauga:

Ata
Richard G. Scott in navy uniform

Luga: O le aiga o Scott i le 1965, i le taimi o lona valaauga e avea ma peresitene o le misiona i Atenitina, ma le fanau o Mary Lee, Linda, ma Kenneth. I lalo (mai le agavale): Kenneth, David, Linda, Jeanene, Elder Scott, Michael, ma Mary Lee. Itulau faafeagai: O le faigaluega ai mo le Neivi a le I.S., sa fesoasoani Elder Scott i le mamanuina o masini faaniukilia mo le uluai vaamaulu e alu i le niukilia.

“Sa ou i ai i se fonotaga i se tasi po ma i latou o e na amatalia se vaega taua o le masini o malosiaga faaniukilia. Na sau i totonu la‘u failautusi ma faapea mai, ’O loo i ai se tamaloa i le telefoni, fai mai a ou tauina atu ia te oe lona igoa o le a e alu atu i le telefoni.’

“Na ou fai atu, ‘O ai lona igoa?’

“Sa ia fai mai, ‘o Harold B. Lee.’

“Sa ou fai atu, ‘E sa’o o Ia.’ Sa ou taliina le telefoni. O Elder Lee, o le na avea mulimuli ane ma Peresitene o le Ekalesia, na fesili mai pe mafai ona maua se ma feiloaiga i lena lava afiafi. Na i ai o ia i le Aai o Niu Ioka, ae sa ou i Uosigitone, D.C. Sa ou malaga atu [i le vaalele] e feiloai ma ia, ma sa faia ai le ma faatalanoaga lea na oo atu ai i lou valaauga o le avea ma se peresitene o le misiona.”

Sa lagona e Elder Scott e tatau ona ia vave tau atu ia Admiral Rickover, o se tagata e galue malosi ma faigata, ia iloa lona valaauga.

“A o ou faamatalaina atu ia te ia lou valaauga o le misiona, ma o lona uiga ou te faamavae mai lau galuega, na matuai ita lava o ia. Sa ia fai mai ni faamatalaga ou te le toe fia taua, ma na gauia le fata e tuu ai pepa sa i luga o lana kesi, ma o faaupuga sa sosoo mai ai e lua lava ni manatu na manino mai ai:

“‘Scott, o le mea o loo e faia i lenei polokalama mo le puipuiga e matuai taua tele, ma e tausaga atoa e sailia ai se isi e suia oe, e le mafai la ona e alu. Lua, afai e te alu, o oe o se tagata faalata i lou atunuu.’

“Sa ou faapea atu, ‘E mafai ona ou aoaoina lou sui i masina e lua o totoe, ma o le a le i ai se afaina i le atunuu.’

“Sa faia nisi talanoaga se tele, ma sa iu ina ia faapea mai, ‘Ou te le toe tautala atu lava ia te oe. Ou te le toe fia pupula foi ia te oe. Ua e uma, e le gata iinei, ae ia aua lava nei e faamoemoe e te toe faigaluega i galuega faaniukilia.’”

“Sa ou tali atu, ‘Taitai, e mafai ona e faasaina au mai le ofisa, ae sei vagana ua e taofia au, o le a ou tuuina atu lenei galuega i se isi tagata.’”

Sa faamaoni lava i lana upu, e lei toe tautala mai le taitai ia Elder Scott. A i ai ni filifiliga taua e tatau ona fai, na te auina mai se avefeau. Sa ia tofia se tagata e tauaveina le galuega a Elder Scott, lea sa aoaoina e Elder Scott.

I lona aso mulimuli lava i le ofisa, sa talosagaina ai e Elder Scott se avanoa i le taitai. Sa faateia lana failautusi. Sa alu atu Elder Scott i le ofisa ma se kopi o le Tusi a Mamona. Na faamalamalama mai e Elder Scott le mea na tupu na sosoo ai:

“Sa ia tilotilo mai ia te au ma fai mai, ‘Nofo i lalo, Scott, o le a lena mea e te uu? Sa ou taumafai i auala uma ou te mafaia e faamalosia ai oe e sui [lou mafaufau]. O le a lena mea e te uu?’ Sa sosoo ai ma se talanoaga sili ona manaia ma le filemu. O le taimi lea, ua tele atu le faalogo.

“Sa ia fai mai o le a na ia faitauina le Tusi a Mamona. Ona tupu ai lea o se mea ou te lei mafaufauina. Sa ia faaopoopo mai, ‘A e foi mai mai le misiona, ou te manao ia e telefoni mai ia te au. O le a i ai se galuega mo oe.’”9

Sa faasoa mai e Elder Scott se lesona sa ia aoaoina mai lenei aafiaga: “O le a i ai ni ou luitau ma filifiliga faigata e faia i lou olaga atoa. Ae ia filifili nei loa ina ia faia i taimi uma le mea sa‘o ma ia tuu atu i taunuuga ia mulimuli mai. O taunuuga e masani lava e mo lou lelei.”10

O le auauna atu i Atenitina, sa avea ai Peresitene Richard G. Scott ma se peresitene misiona talenia ma agaalofa. Na manatua e se tasi o ana faifeautalai, o Wayne Gardner, le faia o ni feutagaiga mo se konafesi faafaifeautalai na mamao ese mai le fale o le misiona ma i le faatuatuaina e piki mai Peresitene Scott mai le malae vaalele. I le taimi mulimuli lava, sa le avanoa le fale lea sa faatulaga e Elder Gardner mo le konafesi. Sa la tuai ma lana soa i le malae vaalele e piki mai Peresitene Scott. Sa galo foi ia i laua e tau i le avetaavale lau pasese e faatali mo i laua ma sa leai nisi taavale laupasese, ma o lea sa tuua ai e aunoa ma se taavale.

“E ui lava ina sa ou vaai atu i le le fiafia i mata o le peresitene,” sa ta‘ua e Elder Gardner, “ae sa ia opoina au ma fai mai e na te alofa ia te au. Sa matuai lava lona onosai ma le malamalama. Ou te faamoemoe o le a le galo ia te au lena lesona.”11

Ata
Richard G. Scott holding up Book of Mormon

Sa faalagolago Peresitene Scott i le Tusi a Mamona o se punavai o musumusuga mo ia lava ma mo faifeautalai. I se tasi taimi, na sau ai se faifeautalai i lona ofisa ma se faafitauli. Na faamatalaina e Elder Scott:

“A o tautala o ia, sa amata ona ou mafaufau i lo‘u mafaufau i ni faamatalaga patino e fesoasoani ai ia te ia e foia lona luitau. Ina ua maea [lana faamatalaga], sa ou fai atu, ‘Ou te iloa lelei le auala e fesoasoani ai ia te oe.’ Sa ia tilotilo mai ma le naunautai ia te au, ma na faafuasei lava ona nimo mea i lo‘u mafaufau. Ou te le manatuaina se mea sa ou saunia e ta‘u atu ia te ia.

“I le popole, sa amata ona ou suesueina [itulau] o le Tusi a Mamona lea sa ou uuina i lou lima seia oo ina ou tosina atu i se mau taua tele, lea sa ou faitauina ia te ia. E faatolu ona tupu lenei mea. Na fetaui tonu lava ia mau taitasi i lona tulaga. Ona, e pei lava o sisi ae i luga se pupuni i lou mafaufau, sa ou toe manatua le fautuaga sa ou fuafua e tuu atu ia te ia. O lenei la ua tele atu sona uiga, aua ua faavae i se faatulaga o mau taua. Ina ua ou faaiu atu, sa ia fai mai, ‘Ou te iloa o le fautuaga sa e tuuina mai ia te au ua musuia aua ua e toe tau maia ia mau lava ia e tolu ia na tuuina mai ia te au ina ua vaetofia au e avea ma se faifeautalai.’”12

Faaauau Pea ona Auauna Atu i le Fale ma le Lautele

Ina ua maea misiona a le au Scott ma toe foi i Uosigitone, D.C., sa faaauau pea ona faigaluega Elder Scott i le pisinisi enisinia faaniukilia. O nisi o uso ma tuafafine faigaluega sa latou galulue faatasi a o le‘i alu lana misiona sa talosagaina o ia e auai i le latou kamupani patino. Sa ia galue i lena kamupani mai le 1969 i le 1977. I le lotu sa ia auauna atu o se fesoasoani i le au peresitene o le siteki, ma mulimuli ane o se sui risone.

I le 1977, e valu tausaga talu ona faamaloloina i le avea ai ma peresitene o le misiona, sa valaauina ai Elder Scott i le Korama Muamua a Fitugafulu. O lona tofiga muamua na aofia ai le auauna atu i le Faatonu Sili o le Matagaluega o le Perisitua sosoo ai ma le avea ma Taitai Faatonu Sili i Mekisiko ma Amerika Tutotonu. Sa nonofo ma lona aiga i le Aai o Mekisiko mo le tolu tausaga i lena tofiga. Na talisapaia e au paia i Amerika Latina ona uiga o se taitai agaalofa, lona tomai e tautala Faasipaniolo, ma lona alofa faamaoni mo tagata.

Ata
Richard G. Scott with Mexican Saints

Luga: O Peresitene Spencer W. Kimball ma Sister Camilla Kimball o asiasi atu i le Misiona a Atenitina i Matu, lea sa avea ai Elder Scott ma peresitene o le misiona. Sa tatalaina foi e Elder Scott le galuega faafaifeautalai i totonu o tagata Initia Quechua i Polivia i saute. Lalo: Sa pulefaamalumalu Elder Scott, lea e tautala faa-Sipaniolo, i le foafoaga o le siteki lona 100 i Mekisiko.

Lalo: ata pue mai faaaloaloga a le Deseret News

E oo lava i le avea ai ma se Pulega Aoao, sa lotomaulalo lava e aoao mai faiaoga ma taitai i le lotoifale. Sa ia toe manatuaina le mauaina o faaaliga a o nofo o ia i le sauniga perisitua i se paranesi i le Aai o Mekisiko:

“Ou te manatuaina lelei lava le taumafai malosi o se taitai perisitua Mekisiko e faamatala mai upumoni o le talalelei i lana lesona. … O ona uiga ma foliga, o le faailoga o se alofa mama o le Faaola ma le alofa i e sa ia aoaoina.

“O lona faamaoni, mama o lona faamoemoega, ma le alofa na ofi mai ai se malosiaga faaleagaga ma ufitia ai le potu. Sa matua ootia lava lou loto. Ona amata lea ona ou mauaina ni uunaiga patino, e avea o se faalautelega o mataupu faavae sa aoaoina e lena faiaoga lotomaulalo. …

“Ao oo mai uunaiga taitasi, sa ou tusia ma le faamaoni i lalo. I le faagasologa, sa tuuina mai ai ia te au upumoni taua, sa ou matua manaomia lava ina ia avea atili ai au ma se auauna tauaogaina a le Alii.”13

Ina ua foi mai Mekisiko, sa ia mauaina se isi tofiga taua: auauna atu o se pule faatonu o le Matagaluega o Talafaasolopito o Aiga. Sa le gata ina fesoasoani e vaaia galuega o talafaasolopito o aiga a le Ekalesia ae sa aofia patino foi i lona lava [talafaasolopito]. Talu ai o le tama o Elder Scott o se tagata liliu mai i le Ekalesia, sa tele ni sailiiliga e faia i le gafa o lena aiga. Na tuuto atu e Elder Scott ma lona faletua, faatasi ai ma ona matua, se taimi e toe sailiili ai lo latou talafaasolopito o aiga.

I le ogatotonu o le vaitau o le 1980, sa amata ona tele se matafaioi ua faia e tekinolosi i le galuega o talafaasolopito o aiga, ae “e ui lava i le fesoasoani a komepiuta, ua i ai ma o le a i ai pea se tulaga manaomia mo le faaaofia ai o tagata taitoatasi i lenei galuega,” sa saunoa mai ai Elder Scott, “ina ia maua e tagata o le Ekalesia ia aafiaga maoae faaleagaga lea e o mai faatasi ai.”14

Ata
Quorum of the Twelve Apostles

Agavale: O Elder Scott (taumatau mamao) sa valaauina i le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le 1988, lea sa auauna atu ai mo le 27 tausaga. Lalo agavale: O loo ia faafeiloaia Peresitene Thomas S. Monson. Lalo: O Elder Scott na valaauina e auauna atu i le au Peresitene o Fitugafulu i le 1983. Pito i Lalo: Tuua le konafesi aoao ma Elder Jeffrey R. Holland ma le M. Russell Ballard.

I le 1988 na oo mai ai se valaauga lofituina. Sa ia feiloai ma Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994), o le, “ma le agalelei ma le alofa ma le malamalama tele,” sa tuuina atu ia Elder Scott se valaauga e avea ma se Aposetolo a le Alii. “Sa le mafai ona taofia lou tagi,” o le tala lea a Elder Scott i lena aafiaga. “Ona faamatala mai lea e Peresitene Benson ma le agalelei lona foi valaauga e tuuina atu mai ai ia te au se faamalosiauga. Sa ia molimauina le auala na oo mai ai lo‘u valaauga. O le a ou manatua pea na manatu magafagafa ma le malamalama o le perofeta a le Alii.”15 Sa lagolagoina Elder Scott i le konafesi aoao i le aso 1 o Oketopa.

Faaipoipoga

Sa fiafia ia Elder Scott ma lona faletua, o Jeanene, i le tele o gaoioiga tuufaatasi, e pei o le maimoa i manu felelei, valiina o ata (na ia faaaogaina vali vai; na faaaoga [e Jeanene] ia vali gao); ma faalogologo i musika jazz ma musika anamua a Amerika i Saute.

Ata
Richard and Jeanene Scott reading scriptures

O i latou o e na faalogo i saunoaga a Elder Scott i konafesi aoao ua silafia lona alofa mo Jeanene. E saunoa soo lava o ia e uiga ia te ia [Jeanene], e oo lava ina ua maliu o ia. I lana saunoaga muamua o le konafesi aoao o se tasi o le Korama Muamua a Fitugafulu i le 1977, sa saafi ai Elder Scott i lona toalua, “o se soa pele ma faapelepele. … O Jeanene ua avea lava o se faataitaiga o le molimau amiotonu, alofa, ma le faamaoni; ua avea lava o ia o se punavai o le malosi ia te au.”16

Talu ai nei lava, i se lauga faagaeetia o le konafesi e uiga i le faaipoipoga, na ia manatuaina le tele o le faailoaga o le alofa sa la faasoaina ma Jeanene e faamalolosia ai la laua faaipoipoga. Sa ia faaiuina: “Ou te iloa le uiga o le alofa i se afafine o le Tama i le Lagi o lē e faatasi ma le alofa tunoa ma le tuuto na ia ola ai i le ausiaina o ona tulaga gafatia atoatoa o se tamaitai amiotonu. Ou te mautinoa lava i le lumanai, pe a ou toe vaai ia te ia i tala atu o le veli, o le a ma iloaina ua atili faateleina le loloto o le alofa o le tasi i le isi. O le a sili atu foi ona ma talisapaia o le tasi ma le isi, i le tele o lenei taimi na ma valavala ai i le veli.”17

O lenei la ua la toe faatasia.

Faamatalaga

  1. Richard G. Scott, “O Loo Soifua o Ia,” Liahona, Ian. 2000, 108.

  2. I le “Elder Richard G. Scott of the Quorum of the Twelve,” Ensign, Nov. 1988, 101.

  3. I le Marvin K. Gardner, “Elder Richard G. Scott: ‘O Le Mana Moni e Sau mai le Alii,’ “ Liahona, Fep. 1990, 18.

  4. Tagai Marvin K. Gardner, “Elder Richard G. Scott: ‘O Le Mana Moni e Sau mai le Alii,’” Liahona, Fep. 1990, 19.

  5. Jeanne Watkins, i le Gardner, “Elder Richard G. Scott: ‘O Le Mana Moni e Sau mai le Alii,’” Liahona, Fep. 1990, 20.

  6. Richard G. Scott, “O Faamanuiaga e Faavavau o le Faaipoipoga, Liahona, Me 2011, 94.

  7. I le “Elder Richard G. Scott of the First Quorum of the Seventy,” Ensign, May 1977, 102–3.

  8. Richard G. Scott, “Mauaina o Faamanuiaga o le Malumalu,” Liahona, Iulai 1999, 31.

  9. Richard G. Scott, “Faia o Filifiliga Faigata,” Liahona, Iuni 2005, 8-9, 10.

  10. Richard G. Scott, “Fai le Mea Sao,” Liahona, Mat. 2001, 13.

  11. Wayne L. Gardner, i le Gardner, “Elder Richard G. Scott: ‘O Le Mana Moni e Sau mai le Alii,’” Liahona, Fep. 1990, 21.

  12. Richard G. Scott, “O Le Mana o le Tusi a Mamona i Lo‘u Olaga,” Ensign, Oct. 1984, 9.

  13. Richard G. Scott, “Ia Maua le Taitaiga Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2009, 7.

  14. I le “Elder Richard G. Scott o le Korama a le Toasefululua,” Ensign, Nov. 1988, 102.

  15. I le “Elder Richard G. Scott o le Korama a le Toasefululua,” Ensign, Nov. 1988, 101.

  16. Richard G. Scott, “O Le Loto Faafetai,” Liahona, Oke. 1977, 74.

  17. Richard G. Scott, “O Faamanuiaga e Faavavau o le Faaipoipoga,” Liahona, Me 2011, 97.

Lolomi