Lijahona
Trajna radost življenja evanđelja
veljača 2024.


»Trajna radost življenja evanđelja«, Lijahona, veljača 2024.

Mjesečna poruka za časopis Lijahona, veljača 2024.

Trajna radost življenja evanđelja

Trajna radost dolazi ustrajući u evanđelju Isusa Krista i pomažući drugima da učine isto.

Slika
Adam i Eva s Edenskim vrtom u pozadini

The Garden of Eden [Edenski vrt], Grant Romney Clawson; Leaving the Garden of Eden [Napuštanje Edenskog vrta], Joseph Brickey

Sažeti izraz svrhe naših života može se pronaći u Lehijevim proročkim naučavanjima o početku ljudskog života na Zemlji. U Edenskom su vrtu Adam i Eva živjeli u stanju nevinosti. Da su ostali u tom stanju, ne bi imali »radosti, jer ne upoznaše bijedu; ne čineći dobro, jer ne upoznaše grijeh« (2 Nefi 2:23). Stoga, kao što je Lehi objasnio: »Adam pade da bi ljudi bili; a ljudi jesu, da bi radost imali« (2 Nefi 2:25, vidi i Mojsije 5:10–11).

Dok odrastamo u palom svijetu, učimo razliku između dobra i zla po onome što smo podučeni i po onome što proživljavamo. Mi »kuša[mo] gorko, da bi[smo] mogl[i] spoznati kako cijeniti dobro« (Mojsije 6:55). Radost dolazi kada odbacujemo gorko i sve više cijenimo dobro i držimo ga se čvrsto.

Pronaći radost

Zbog svoje savršene ljubavi za nas, naš je Nebeski Otac željan podijeliti svoju savršenu radost s nama, i sada i u vječnosti. To je bila njegova motivacija u svemu od početka, uključujući njegov veličanstveni naum sreće i žrtvu njegova Jedinorođenog Sina da nas otkupi.

Bog nam ne pokušava nametnuti radost ili sreću, već nas podučava kako je pronaći. Također nam govori gdje se radost ne može pronaći – »opačina [nije i] nikad ne bijaše sreća« (Alma 41:10). Svojim zapovijedima naš nam Nebeski Otac objavljuje put prema radosti.

Predsjednik Russell M. Nelson izrazio je to na ovaj način:

»Evo velike istine: dok svijet inzistira na tome da moć, imovina, popularnost i zadovoljstva tijela donose sreću, oni to ne čine! Ne mogu! To što proizvode nije ništa doli šuplja zamjena za ‛blagoslovljeno[] i sretno[] stanj[e] onih što obdržavaju zapovijedi Božje’ [Mosija 2:41].

Istina je da je puno više iscrpljujuće tražiti sreću tamo gdje je nikada ne možete pronaći! Međutim, kada se podjarmite uz Isusa Krista i vršite duhovno djelo potrebno da prevladate svijet, on – i sam on – ima moć uzdignuti vas iznad privlačnosti ovoga svijeta.«1

Stoga, trajna se radost nalazi u obdržavanju Božjih zapovijedi, a Božje zapovijedi nalaze se u evanđelju Isusa Krista. Ali na nama je odabir. Ako u našim slabostima ne uspijemo na neko vrijeme obdržavati zapovijedi, i dalje se možemo okrenuti, odbaciti gorko i još jednom slijediti dobro. Božja ljubav ne opravdava grijeh – to bi bilo kao da milosrđe pljačka pravdu – ali svojim Pomirenjem Isus Krist nudi otkupljenje od grijeha:

»Amulek… reče da će Gospod zasigurno doći otkupiti narod svoj, ali da ih on neće doći otkupiti u grijesima njihovim, već da ih otkupi od grijeha njihovih.

I on ima moć koju mu Otac dade da ih otkupi od grijeha njihovih zbog pokajanja; zato on posla anđele svoje da objave vijesti o uvjetima pokajanja, koje dovodi k moći Otkupiteljevoj na spasenje duša njihovih« (Helaman 5:10–11; isticanje dodano).

Isus je rekao:

»Ostat ćete u mojoj ljubavi ako budete vršili moje zapovijedi, kao što sam i ja vršio zapovijedi Oca svog te ostajem u njegovoj ljubavi.

Ovo vam rekoh, da radost moja bude u vama te da radost vaša bude potpuna« (Ivan 15:10–11).

To je ono što je Lehi osjetio u svom snu kada je okusio plod sa stabla života – koji predstavlja Božju ljubav. Rekao je: »Kad blagovah od ploda njegova, on ispuni dušu moju silno velikom radošću« (1 Nefi 8:12, vidi i 11:21–23).

Lehi je također objavio drugi način na koji možemo donijeti radost u svoj život kada je rekao: »Stoga poželjeh da i obitelj moja blaguje od [ploda]« (1 Nefi 8:12).

Slika
jedna ruka daje plod drugoj ruci, sa stablom u pozadini

Tree of Life [Stablo života], Kazuto Uota

Pomaganje drugima pronaći radost

Poput naroda kralja Benjamina, mi smo »ispunjeni radošću« kada primimo otpust svojih grijeha i iskusimo »mir savjesti« (Mosija 4:3). Ponovno to osjećamo kada gledamo prema van i nastojimo pomoći članovima obitelji i drugima primiti tu istu radost i mir.

Kao mladić, Alma je tražio sreću u svemu što se protivi evanđelju Isusa Krista. Nakon što ga je anđeo prekorio, napredovao je daleko od »gorkoga« u »dobro« pokajanjem »gotovo do smrti« (Mosija 27:28) i Spasiteljevom obilnom milošću. Godinama kasnije, Alma je ushićeno izjavio svojem sinu Helamanu:

»I o, kakve li radosti, i kakvo li čudesno svjetlo vidjeh; da, duša se moja ispuni radošću tako silnom kakva bijaše moja bol! (…)

Da, i od toga vremena pa sve do sada trudih se bez prestanka, kako bih priveo duše k pokajanju; kako bih ih priveo da okuse od silne radosti od koje ja okusih…

Da, i evo gle, o sine moj, Gospod mi daje silno veliku radost u plodovima trudova mojih;

Jer zbog riječi [evanđelja Isusa Krista] koju mi on udijeli, gle, mnogi bijahu rođeni od Boga, i okusiše kao što ja okusih« (Alma 36:20, 24–26).

Drugom je prilikom Alma posvjedočio:

»Ovo je slava moja, da možda mogu biti oruđe u rukama Božjim, kako bih priveo koju dušu k pokajanju; i to je radost moja.

I gle, kad vidim mnoge od braće svoje istinski raskajane, i kako dolaze Gospodu Bogu svojemu, tad je duša moja ispunjena radošću« (Alma 29:9–10).

Alma je nadalje proglasio nadvladavajuću radost koju je osjetio kada su drugi imali uspjeha u privođenju duša Kristu:

»No, ne radujem se jedino uspjehu svojemu, već je radost moja potpunija zbog uspjeha braće moje, koja bijahu gore u zemlji Nefijevoj.

Gle, oni se potrudiše silno, i urodiše mnogim plodom; i kako li će velika biti nagrada njihova!

Evo, kad pomislim na uspjeh te braće svoje, duša je moja ponesena, sve do odvajanja njezina od tijela, naizgled, tako je velika radost moja« (Alma 29:14–16).

Možemo pronaći istu radost kada volimo druge »čist[om] Kristov[om] ljubav[lju]« (Moroni 7:47, vidi i stih 48), iznosimo im obnovljenu istinu i pozivamo ih da se saberu s narodom saveza.

Slika
Spasitelj u Getsemaniju

O My Father [Oče moj], Simon Dewey

Radost posred tegoba

Ne bismo se trebali bojati da će iskušenja i izazovi s kojima se neizbježno suočavamo u smrtnosti spriječiti ili uništiti našu radost. Alma je bio netko koga je nesebično služenje drugima skupo koštalo. Trpio je utamničenje, dugotrajna razdoblja gladi i žeđi, batine, prijetnje svojem životu te ponavljano ismijavanje i odbijanje. Pa ipak, sve je to bilo »progutano u radosti Kristovoj« (Alma 31:38). Možda je Almina patnja učinila radost koja je uslijedila još i većom.

Predsjednik Nelson podsjeća nas da je radost igrala ulogu u Spasiteljevoj patnji – »namjesto određene mu radosti [on] podnese križ« (Hebrejima 12:2).

»Razmislite o tome! Kako bi izdržao najmučnije iskustvo koje se ikad dogodilo na Zemlji, naš se Spasitelj usredotočio na radost!

A što je bila radost koja mu je bila određena? Svakako je uključivala radost pročišćavanja, iscjeljivanja i jačanja nas, radost plaćanja za grijehe svih koji će se pokajati, radost omogućavanja da se vi i ja vratimo kući – čisti i dostojni – kako bismo živjeli sa svojim nebeskim roditeljima i obiteljima.

Ako se usredotočimo na radost koja će doći nama ili onima koje volimo, što možemo izdržati, a što se trenutno čini prevladavajućim, bolnim, strašnim, nepravednim ili jednostavno nemogućim?«2

Trajna radost dolazi ustrajući u evanđelju Isusa Krista i pomažući drugima da učine isto. Trajna radost dolazi kada prebivamo u Božjoj ljubavi, poštujući njegove zapovijedi i primajući Spasiteljevu milost. Na stazi evanđelja postoji radost na putovanju kao i radost na kraju. Evanđelje Isusa Krista evanđelje je mira.

Ispišite