Ngaohikoviá
Fakaʻaongaʻi Totonú e Tekinolosiá


“Fakaʻaongaʻi Totonu e Tekinolosiá,” Fakaʻehiʻehí mo e Maluʻí (2018).

“Fakaʻaongaʻi Totonu e Tekinolosiá,” Fakaʻehiʻehí mo e Maluʻí.

Fakaʻaongaʻi Totonú e Tekinolosiá

ʻE lava ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau malu meiate kinautolu ʻoku nau feinga ke fakamamahiʻi kinautolú ʻaki hoʻo akoʻi ke nau ngāue ʻaki fakapotopoto e tekinolosiá. ʻOku tokoni foki kiate kinautolu ke nau ako ʻa e ngaahi tuʻunga ki he malú mo e founga te nau lava ai ʻo fakaʻehiʻehi mei hono fakalaveaʻi e niʻihi kehé ʻo fakafou ʻi he ngaahi meʻa hangē ko e houtamaki pe fakailifiaʻi he ʻinitanetí. ʻI hoʻo hoko ko ha mātuʻá, ʻe lava ke ke tā ha sīpinga ki he founga ke fakaʻaongaʻi totonu mo taau ai e tekinolosiá. Tokanga ki ho ngaahi ʻulungaanga angamahení pea fakaleleiʻi kinautolu ʻo ka fie maʻu.

Naʻe akonaki ʻe Sisitā Soi D. Sōnasi, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí ʻo pehē: “ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi fie maʻu hotau fāmilí, tau akoʻi muʻa ʻa e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ke nau fakaʻaongaʻi fakapotopoto ki he leleí ʻa e tekinolosiá mei he kamataʻangá—ke nau fakatupulaki ha fakakaukau ʻoku maʻá. Tau akoʻi muʻa ki he fānaú ʻa e ngaahi founga ʻaonga ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ki he leleí. Te tau lava ʻo akoʻi kinautolu ke nau fakafuofuaʻi ʻaki ʻenau fehuʻi pē kiate kinautolu, ‘ʻE maʻu nai ha ola lelei ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻení?’ Ko e ngaahi fili ʻoku tau fai ʻi he taimí ni ki he founga hono akoʻi hotau fāmilí, te ne tākiekina e ngaahi toʻutangata ʻi he kahaʻú” (“It Starts With Us” [lea naʻe fakahoko ʻi he Utah Coalition Against Pornography Conference, 10 Maʻasi, 2018], mormonnewsroom.org).

Fokotuʻu ʻo e Nggahi Tuʻunga Moʻuí

Ko ha konga mahuʻinga ʻo e malú ko hono fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he fānaú ʻa e faingamālie ke ngāue ʻaki e ngaahi naunau fakaʻilekitulōniká ʻi he taimi pē ʻoku naʻu lahi feʻunga ai ke ngāue ʻaki fakapotopotó. ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻe lava ʻe hoʻo fānaú ʻo fakaʻaongaʻi lelei ʻa e tekinolosiá, mo fokotuʻu fakataha ha ngaahi tuʻunga taau te ne tokoniʻi ke tauhi e fāmilí ke malu.

ʻOku mahuʻinga ke mahino ki he fānaú ʻoku ʻikai hoko ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he ʻinitanetí ko ha “kaumeʻa.” Akoʻi maʻu pē e fānaú ke nau fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa e ngaahi naunau fakaʻilekitulōniká.

ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻokú ke līʻoa ki hono tokoniʻi kinautolú. Fakakaukau ke aleaʻi e ngaahi meʻá ni ʻi he taimi ʻokú ke fokotuʻutuʻu ai mo ho fānaú ha palani ki hono ngāue lelei ʻaki e tekinolosiá:

  • Founga ki hono faʻu ha ngaahi pōpoaki lelei ki he ngaahi uepisaiti fakasōsialé.

  • Founga ke fakafeangai ki he houtamaki ʻi he ʻinitanetí pe ko e ʻave ha pōpoaki text ʻoku taʻefeʻungá.

  • Meʻa ke fai ʻi he taimi ʻoku nau sio ai ki ha tōʻonga pe ngaahi ʻata ʻoku taʻefeʻungá.

  • Fakamatala pe ngaahi meʻa kehe ʻoku taʻefeʻunga ke vahevahe ʻi he ʻinitanetí.

  • Feituʻu ʻoku lelei mo malu ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi naunau fakaʻilekitulōniká.

  • ʻUhinga ʻoku fatongia ʻaki ai ʻe he mātuʻá ke fokotuʻu ha ngaahi tuʻunga moʻui ki he malú mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi naunau fakaʻilekitulōniká.

Nofotaha hoʻo tokangá ki he founga ke fakaʻehiʻehi mei ha palopalema ʻi he kahaʻú. Mahalo naʻa ʻoku ongoʻi hohaʻa mo mā hoʻo fānaú kapau kuo nau sio pe kau atu ki ha ngaahi fakamatala pe tōʻonga taʻefeʻunga, pea ʻe tokoni hoʻo founga nongá ke nau ongoʻi ha loto-falala feʻunga ke nau ʻalu kiate koe i he kahaʻú.

Fakakaukau ki he niʻihi ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení maʻá e fāmilí, pea fokotuʻu fakataha ha ngaahi fakahinohino. Fakahoko ha fealeaʻaki mo hoʻo fānaú fekauʻaki mo hono:

  • Fakangatangata ʻo e hū ki he ʻinitanetí.

  • Fakangatangata pē e niʻihi ke fetuʻutaki mo ia he ʻinitanetí ki he fāmilí mo e kaungāmeʻa ofi ʻo e fāmilí.

  • Fokotuʻu e ngaahi taimi lelei mo e taimi fakangatangata ki hono ngāue ʻaki e tekinolosiá.

  • Fokotuʻu ha taimi angamaheni ʻi he ʻaho pe uike takitaha ʻa ia ʻoku “mavahe” ai ʻa e fāmilí mei he naunau ʻilekitulōniká.

  • Fokotuʻu e ngaahi sone ʻoku tapu ai e tekinolosiá ʻi he ngaahi feituʻu pau ʻi he ʻapí.

  • Fokotuʻu ha feituʻu fakafonu ʻa e fāmilí ʻe lava e fānaú ʻo fakafonu ai e naunau fakaʻilekitulōniká ʻi he pō takitaha kimuʻa e taimi mohé.

  • Taʻofi e ngaahi polokalama komipiuta ʻoku taʻefeʻunga pe ʻikai malu, ʻa ia ko e lahi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai sivisiviʻi e ngaahi meʻa ʻoku nau tuku maí.

  • Tākanga fakataha ʻi he mītia fakasōsialé.

Fakaʻaongaʻi e Meʻa Sivi Fakatekinolosiá

Manatuʻi ʻe ʻikai taʻofi ʻe he ngaahi fokotuʻutuʻú mo e ngaahi meʻa siví ʻa e ngaahi meʻa taʻefeʻunga kotoa pē. Ka ʻe lava ke tokoni e ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi.

  • Ngaahi fokotuʻutuʻu ʻoku tuʻu-malu (safe-mode) pe ngaahi polokalama fakakomipiuta ki he maluʻí. ʻOku fakaʻatā koe ʻe he ngaahi polokalama fakakomipiuta ʻoku tānaki maí (add-on applications) ke fili e ngaahi meʻa ʻoku malú maʻa hoʻo fānaú, vakaiʻi e lahi e taimi ʻoku nau fakamoleki ki he ngaahi ʻekitivitī kehekehé, mo fakangatangata ʻenau mamata he meʻa fakalilifú. Te ke lava foki ʻo fokotuʻu ʻa e search mo e streaming ke na siviʻi ʻo toʻo e fakamatala taʻefeʻungá.

  • Ngaahi meʻa sivi ki he fakamatala he ʻinitanetí. ʻE lava ʻe he ngaahi meʻa siví ʻo taʻofi ha ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki mei heʻene aʻu ki he longaʻi fānaú. Fakakaukau ki he ngaahi polokalama fakakomipiuta ʻoku ʻi ai e meʻa siví, ngaahi meʻa sivi ki he konga ʻo e komipiutá, mo e meʻa sivi ki he ʻinitanetí.

Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Meʻa Sivi Fakaelotó

Tokoniʻi ʻa e fānaú ke mahino kiate kinautolu ko e meʻa sivi mahuʻinga taha mo lelei tahá ʻoku ʻi honau ʻatamaí mo e lotó. ʻE lava ke hoko hono fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení ko ha fuofua sitepu lelei ia:

  • ʻOku ou ngāue ʻaki nai e tekinolosiá ʻi ha founga ʻoku langaki moʻuí?

  • ʻOku ou maluʻi nai ʻeku fakamatala fakatāutahá mei he niʻihi kehé?

  • ʻOku ou langaki hake nai e niʻihi kehé pe ʻoku ou tukuhifo kinautolu?

  • ʻOku ou tokanga nai ki he meʻa ʻoku ou vahevahe ʻi he ʻinitanetí?

ʻI hono fokotuʻu e ngaahi fakahinohinó pea mo e hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau fakahinohinó, ʻe lava ke tau ngāue ʻaki e mītia fakaʻilekitulōniká ke fakalahi ʻetau fekumi ki he ngaahi meʻa ʻoku “māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongolelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:13).

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻi he Siasí mo e Komiunitií

(ʻOku ʻikai faʻu, tauhi, pe puleʻi e niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Neongo ʻoku fakataumuʻa e naunau ko ʻení ke hoko ko ha toe maʻuʻanga tokoni, ka ʻoku ʻikai poupouʻi ʻe he Siasí ha fakamatala ʻoku ʻikai fenāpasi mo hono ngaahi tokāteliné mo e ngaahi akonakí.)

Paaki