Seminare
2 Nifae 31:14–21: “E Ao Ina Outou Fetaomi Atu i Luma”


“2 Nifae 31:14–21: ‘E Ao Ina Outou Fetaomi Atu i Luma,’” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona (2024)

“2 Nifae 31:14–21,” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona

2 Nifae 31:14–21

“E Ao Ina Outou Fetaomi Atu i Luma”

Ata
talavou o loo savali sopo

O nisi taimi o le malaga agai atu i le ola e faavavau e mafai ona foliga faigata. E lei tuua lava i tatou e lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso, i lenei malaga na o i tatou; La te finagalo e fesoasoani ia i tatou i luga o le ala. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e faateleina ai lou manao e fetaomi atu i luma ma tumau ai e oo i le iuga ina ia i ai se aso o le a e taunuu ai i lou taunuuga faaiu: o le ola e faavavau faatasi ma lou Tama Faalelagi.

O la tatou malaga mamao

  • I se tuuga mamao, o a ni mea e ono mafua ai ona manao se tagata tamoe e faamaamulu?

  • O le a se mea e ono uunaia ai se tagata tamoe e faamae‘a le tuuga pe a faasolo ina faigata?

Afai e mafai, matamata le “E Le Tuua Lava Na o Oe,” o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailotaimi 0:00 i le 1:25. I lenei vitio, na toe faamatala ai e Peresitene Elaine S. Dalton, o le sa avea ma Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou, ona tauiviga i se tuuga mamao.

Faatusatusa lau malaga e toe foi atu e nonofo faatasi ma le Tama Faalelagi i se tuuga mamao. Mafaufau loloto i fesili nei:

  • O le a se mea o faaosofia ai oe, pe e mafai ona faaosofia ai oe, e fetaomi atu ai i luma i lau malaga e toe foi atu i le Tama Faalelagi?

  • O a ni luitau o feagai ma oe?

A o e suesueina lenei lesona, vaavaai mo upumoni po o malamalamaaga e ono fesoasoani ia te oe e faatoilalo ai ou luitau ma taumafai ai e toe foi atu i lou Tama Faalelagi.

O se valaaulia paia

Ata
Nifae o aoao atu se faapotopotoga

Ina ua uma ona aoao atu Nifae e uiga i le papatisoga ma le mauaina o le Agaga Paia, sa ia aoao atu se isi vaega taua o le aoaoga faavae a Keriso e faaaoga ai se upusii tuusao mai le Tama Faalelagi. Faitau le Nifae 31:15 ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Tama Faalelagi.

  • O le a sou manatu i le uiga o le tumau e oo i le iuga?

  • O le a sou manatu o le a le eseesega i le va o le na o le tumau, ma le tumau e ala i le mulimuli i le faataitaiga a le Faaola?

Sa faaaoga e Nifae ata faatusa e fesoasoani ia i tatou e vaai faalemafaufau ai i la tatou malaga e toe foi atu i le Tama Faalelagi. Faitau le 2 Nifae 31:17–20 ma tusi se ata faigofie o le ala na faamatalaina e Nifae. Faailoga po o a mea o loo faatusa i ai vaega eseese i luga o le ala.

  • E faapefea ona e aoteleina le mea na e aoaoina?

O se tasi o mea tatou te aoao mai i nei fuaiupu o le, a o tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola ma tumau e oo i le iuga, o le a tatou maua le ola e faavavau faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi.

  • Aisea e te manao ai e maua le ola e faavavau faatasi ma lou Tama Faalelagi?

Fetaomi atu i luma

I le fuaiupu 19–20, na lisi ai e Nifae ni uiga faaalia ma ni faatinoga eseese e manaomia e fetaomi atu ai i luma i luga o le ala agai i le ola e faavavau. Toe faamanatu fuaiupu nei ma lisi i luga o le ala na e tusia ia uiga faaalia ma faatinoga e te mauaina. Afai e te manao e vaai i se vitio o loo faaalia ai Nifae o tuuina atu nei aoaoga, matamata le “Ua Aoao Atu e Nifae le Mataupu Faavae a Keriso,” faailotaimi 2:55 i le 3:47, o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, ma mulimuli i ai i au tusitusiga paia.

Faaalu sina taimi e faatulaga ai oe lava i se fuafaatatau o le 1–5 (1 le maualalo; 5 le maualuga) i le lelei o lou malamalama ma o loo taumafai e ola i nei uiga faaalia ma faatinoga.

Filifili se tasi o fasifuaitau e te manao e malamalama i ai pe ola lelei atili ai. Saili se mau po o se upusii e fesoasoani e faateleina ai lou malamalama. Mafaufau e faaaoga le Taiala o Autu, Taiala i Tusitusiga Paia, Gospel Library app, lauga o konafesi aoao, po o isi punaoa faatuatuaina.

  • O le a se mea na e aoaoina e uiga i le uiga faaalia po o le faatinoga na e filifilia?

  • E faape’ī foliga o se tasi e faataitaia le uiga faaalia po o le faatinoga na e filifilia?

  • O anafea na e lagonaina ai le faamanuiaina o oe e le Tama Faalelagi po o se tasi e te iloa ona o se tasi o nei uiga faaalia po o faatinoga?

O lau malaga taitoatasi

Mafaufau e matamata le vaega o totoe o le vitio “E Le Tuua Lava Na o Oe,” mai le faailotaimi 1:25–2:54, e vaai ai pe na faapefea ona fesoasoani le Alii ia Peresitene Dalton e tumau e oo i le iuga.

Mafaufau i lou olaga ma lau malaga i le taimi nei e toe foi atu ai i le Tama Faalelagi. Mafaufau loloto pe o faapefea ona e tumau e oo i le iuga.

Ata
aikona, tusifaamaumau
  1. Tali se fesili e tasi o fesili nei:

    • O le a se mea ua e aoaoina i le asō e fesoasoani ina ia e manao ai e fetaomi atu i luma i le Tama Faalelagi?

    • E faapefea ona e manao e faaaoga mea sa e aoaoina i le asō? (O se faataitaiga atonu o le ola atili ai i se tasi o fasifuaitau na e suesueina.)

Faitau atu le saunoaga lenei mai ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma mafaufau loloto i mea na e tusia. Atonu e te mafaufau e matamata i se kilipi mai lana lauga “O a Taeao e Faia ai e le Alii o Mea Ofoofogia i o Outou Luma” mai le faailotaimi 15:12 i le 16:20, o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

Afai tatou te tuu atu o tatou loto i le Atua, afai tatou te alolofa i le Alii o Iesu Keriso, afai tatou te faia le mea silisili tatou te mafaia e ola ai i le talalelei, o taeao la ma isi aso uma o le a iu lava ina matagofie, e tusa lava pe tatou te le iloaina i taimi uma. Aisea? Ona e finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia faapena! E finagalo o Ia e faamanuia i tatou. O se ola e faavavau, tauia ma faamanuiaina o le vaega autu lea o Lana fuafuaga alofa mutimutivale mo Lana fanau! O se fuafuaga e faalagolago i le upumoni “e galue … mea uma lava mo le lelei [ia] i latou o e ua alolofa [i le Atua].” O lea ia alolofa pea. Ia taumafai pea. Ia faalagolago pea. Ia talitonu pea. Ia tuputupu a‘e pea. O le a faamalosiau pea le lagi ia te outou nei, taeao, ma le faavavau. (Jeffrey R. Holland, “O a Taeao o le a Faia ai e le Alii o Mea Ofoofogia i o Outou Luma,” Liahona, Me 2016, 127)

Lolomi