»Misli za imati na umu: Čitanje Starog zavjeta«, Dođi i slijedi me – za pojedince i obitelji: Stari zavjet 2022. (2021.)
»Misli za imati na umu: Čitanje Starog zavjeta«, Stari zavjet slijedi me – za pojedince i obitelji: 2022.
Misli za imati na umu
Čitanje Starog zavjeta
Pronađite osobno značenje
Kada razmatrate svoju priliku za proučavanjem Starog zavjeta ove godine, kako se osjećate? Revno? Nesigurno? Uplašeno? Svi su ti osjećaji razumljivi. Stari zavjet jedna je od najstarijih zbirki zapisa na svijetu i zbog toga može biti i uzbudljiva i zastrašujuća. Ovi zapisi dolaze iz drevne kulture koja se može činiti stranom i ponekada čudnom ili čak neugodnom. Pa ipak, u ovim zapisima vidimo da ljudi imaju iskustva koja se čine poznatima i prepoznajemo evanđeoske teme koje svjedoče o božanskom porijeklu Isusa Krista i njegovog evanđelja.
Da, ljudi poput Abrahama, Sare, Ane i Daniela živjeli su životom koji je na neke načine bio vrlo drugačiji od našeg. No također su iskusili obiteljsku radost i obiteljski nesklad, trenutke vjere i trenutke nesigurnosti te uspjehe i neuspjehe – poput svih nas. Još važnije, primjenjivali su vjeru, kajali se, sklapali saveze, imali duhovna iskustva i nikada nisu odustali od svojih nastojanja da budu poslušni Bogu.
Pitate li se možete li vi i vaša obitelj pronaći osobno značenje u Starom zavjetu ove godine, imajte na umu da ga je Lehijina i Sarijina obitelj pronašla. Nefi je iznosio priče o Mojsiju i Izaijina naučavanja kada je njegovoj braći bio potreban poticaj, ispravljanje ili gledište. Kada je Nefi rekao: »Duša moja uživa u Pismima« (2 Nefi 4:15), govorio je o Svetim pismima koja su sada dio Starog zavjeta.
Tražite Gospodina
Pitate li se možete li se vi i vaša obitelj približiti Isusu Kristu kroz proučavanje Starog zavjeta, imajte na umu da nas sam Spasitelj poziva da to činimo. Kada je vođama Židova rekao: »Pisma… svjedoče za me« (Ivan 5:39), govorio je o zapisima koje zovemo Stari zavjet. Kako biste pronašli Spasitelja u onome što čitate, možda ćete trebati strpljivo promišljati i tražiti duhovno vodstvo. Ponekada se osvrti na njega čine vrlo izravnima, kao u Izaijinoj izjavi: »Dijete nam se rodilo, sina dobismo… Ime mu je… Knez mironosni« (Izaija 9:6). Na drugim je mjestima Spasitelj predstavljen suptilnije, kroz simbole i sličnosti – na primjer, kroz opis životinjskih žrtvi (vidi Levitski zakonik 1:3–4) ili zapisu o Josipovom praštanju svojoj braći i njihovom spašavanju od gladi.
Tražite li veću vjeru u Spasitelja dok proučavate Sveta pisma, pronaći ćete ju. Možda to može biti cilj vašeg proučavanja ove godine. Molite se da će vas Duh voditi i usmjeriti na odlomke, priče i proroštva koji će vas približiti Isusu Kristu.
Starozavjetni prorok, Judith A. Mehr
Božanski sačuvan
Nemojte očekivati da će u Starom zavjetu biti predstavljena detaljna i točna povijest ljudskog roda. To nije ono što su prvotni autori i sastavljači nastojali stvoriti. Njihova je veća briga bila podučiti nešto o Bogu – o njegovom naumu za njegovu djecu, o tome što znači biti njegov narod saveza i o tome kako pronaći otkupljenje kada ne živimo prema našim savezima. Ponekada su to činili pripovijedajući povijesne događaje kako su ih oni shvaćali – uključujući priče iz života velikih proroka. Postanak je primjer toga, kao i knjige poput Jošue, Sudaca te 1 i 2 Kraljeva. No drugi starozavjetni pisci nisu uopće ciljali na povijest. Umjesto toga, naučavali su kroz djela umjetnosti, poput poezije i književnosti. Psalmi i Mudre izreke odgovaraju toj kategoriji. Tu su onda i dragocjene riječi proroka, od Izaije do Malahije, koji su govorili riječ Božju drevnom Izraelu, a kroz čudo Biblije, i dalje govore nama danas.
Jesu li svi ovi proroci, pjesnici i sastavljači znali da će njihove riječi čitati ljudi iz cijelog svijeta tisućama godina kasnije? Ne znamo. No divimo se da je to upravo ono što se dogodilo. Narodi su doživjeli uspon i pad, gradovi su bili pokoreni, kraljevi su živjeli i umirali, ali Stari zavjet nadživio ih je sve, od naraštaja do naraštaja, od pisara do pisara, od prijevoda do prijevoda. Naravno, neke su stvari izgubljene ili prilagođene, ali je ipak nekako tako puno toga čudesno sačuvano.1
To su samo neke od stvari za imati na umu dok ove godine čitate Stari zavjet. Možda je Bog sačuvao ove svete zapise jer poznaje vas i ono kroz što prolazite. Možda je pripremio duhovnu poruku za vas u ovim riječima, nešto što će vas približiti njemu i izgraditi vašu vjeru u njegov naum i njegovoga ljubljenog Sina. Možda će vas voditi do odlomka ili uvida koji će blagosloviti nekoga koga poznajete – poruku koju možete iznijeti prijatelju, članu obitelji ili sudrugu svecu. Tako je mnogo mogućnosti. Nije li uzbudljivo za razmišljati o tome?
Knjige u Starom zavjetu
U većini kršćanskih verzija Starog zavjeta knjige su posložene na drugačiji način nego što su bile uređene kada su prvi puta sakupljene u jednu zbirku. Stoga, dok je Biblija na hebrejskim jeziku grupirana u tri kategorije – zakon, proroci i zapisi – knjige u većini kršćanskih Biblija uređene su prema četiri kategorije: zakon (Postanak – Ponovljeni zakon), povijest (Jošua – Estera), mudrosne knjige (Job – Pjesma nad pjesmama) i proroci (Izaija – Malahija).
Zašto su te kategorije važne? Zato što vam znanje o tome kakvu vrstu knjige proučavate može pomoći razumjeti kako je proučavati.
Evo nečega za imati na umu dok počinjete čitati »zakon« ili prvih pet knjiga Starog zavjeta. Ove knjige, koje se pripisuju Mojsiju, vjerojatno su prošle kroz ruke brojnih pisara i sastavljača tijekom vremena. Ipak, Mojsijeve su knjige Božja nadahnuta riječ, iako su – poput bilo kojeg Božjeg djela prenesenog preko smrtnika – podložne ljudskim nesavršenostima (vidi Mojsije 1:41; Članci vjere 1:8). Moronijeve riječi, govoreći o svetom zapisu Mormonove knjige koju je pomogao sažeti, korisne su ovdje: »Ima li netočnosti, to su pogreške ljudske; stoga, ne osuđujte ono što je Božje« (naslovna stranica Mormonove knjige). Drugim riječima, Sveto pismo ne treba biti bez ljudske greške da bi bilo riječ Božja.