Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
19–25 Oketopa. 3 Nifae 27–4 Nifae: “E Le Mafai Ona I Ai o Ni Tagata e Sili Atu Ona Fiafia”


“19-25 Oketopa. 3 Nifae 27--4 Nifae: “E le Mafai Ona i Ai o Ni Tagata e Sili Atu Ona Fiafia” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“19–25 Oketopa. 3 Nifae 27–4 Nifae,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Iesu o loo Tatalo ma sa Nifae

Tatalo a Keriso, saunia e Derek Hegsted

19–25 Oketopa

3 Nifae 274 Nifae

“E Le Mafai Ona i Ai o Ni Tagata e Sili Atu Ona Fiafia”

O le suesue faaletagata lava ia 3 Nifae 274 Nifae o le ala sili lea e saunia ai e aoao atu. E mafai ona fesoasoani aoaoga faavae ma manatu i lenei otootoga ia te oe e tali atu ai i uunaiga faaleagaga e te maua ao e suesue.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O le tasi ala e uunaia ai tagata o le vasega e faasoa mai manatu mai a latou suesuega patino o le valaaulia lea o i latou e sue se viiga e fesootai i se upumoni na latou aoaoina i le 3 Nifae 274 Nifae. Ona mafai lea ona latou faasoa mai ni viiga na latou maua ma pe faapefea ona fesootai i upumoni faaletusipaia.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

3 Nifae 27:1-22

Ua faaigoaina le Ekalesia a Iesu Keriso i Lona suafa ma fausia i luga o Lana talalelei.

  • O le talanoaina o le igoa o le Ekalesia e mafai ai ona faateleina le lotofaafetai o tagata o le vasega mo lo latou auai i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Fuafua e valaaulia tagata o le vasega e tusi i lalo ni igoa o ni faalapotopotoga eseese ma faamatala mai po o a mea ua tau mai e igoa ia i tatou e uiga i na faalapotopotoga. Ona mafai lea e tagata o le vasega ona faitau le 3 Nifae 27:1–12, ma vaavaai mo mea o loo aoao mai e le Faaola e uiga i le igoa o le Ekalesia. E mafai foi ona latou faasoa mai, po o le a le uiga ia i latou o le avea ma tagata o le Ekalesia a Keriso. O le a le uiga o le tauaveina o Lona suafa i o tatou luga?

  • O le tasi ala lea e talanoa ai le taua o le igoa o le Ekalesia a le Faaola. A uma se talanoaga o upumoni i le 3 Nifae 27:1–22, e mafai ona e tusia le igoa atoa o le Ekalesia i le laupapa. Ona mafai lea e tagata o le vasega ona filifili upu i le igoa ma fautuaina pe faapefea e upu taitasi ona fesoasoani ia i tatou e iloa ai po o ai i tatou ma po o a mea tatou te talitonu i ai. Atonu e mafai ona fesoasoani le saunoaga a Peresitene M. Russell Ballard i le “Punaoa Faaopoopo”. Aisea e taua ai le faaaoga o le igoa o le Ekalesia ao tatou faasoa atu o tatou talitonuga i isi?

  • Ina ua maea ona faamatalaina o Lana Ekalesia e tatau ona “fausia i luga o [Lana] talalelei” (3 Nifae 27:10), na faamatalaina e le Faaola po o le a Lana talalelei. Atonu e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai pe faapefea ona mafai ona latou faamatalaina i se uo po o le a le talalelei. Ona mafai lea ona e valaaulia i latou e sailiili i le 3 Nifae 27:13-22, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatalaina e le Faaola Lana talalelei. O le a faapefea ona tatou otootoina le fetalaiga a le Faaola? Ao tatou suesueina le faamatalaga a le Faaola o le talalelei, oa manatu tatou te maua e uiga i le ala e ola ai i le talalelei i o tatou olaga i aso taitasi?

3 Nifae 29–30

O le Tusi a Mamona o se faailoga lea o le galuega a le Atua i aso e gata ai ua faataunuuina.

  • Atonu e mafai ona e amataina se talanoaga e uiga i le 3 Nifae 29–30 e ala i le talanoa e uiga i faailoga. Mo se faataitaiga, e mafai ona faailoa mai e le vasega ni faailoga ma tau mai ia i tatou faapea ua sau se afa pe faapea ua suia le tau. Ona mafai lea ona latou faitau le 3 Nifae 29:1–3 e aoao ai po o le a le mea o faaalia e ala i le oo mai o le Tusi a Mamona, lea na taua e Mamona o “nei upu” (tagai foi 3 Nifae 21:1–7). O le a le savali na tuuina mai e le Alii i le 3 Nifae 29:4–9 ia i latou o le a “tetee” pe “teena” le galuega a le Atua i aso e gata ai? E faapefea e le faitauina o le Tusi a Mamona i aso uma ona faamalosia lo tatou faatuatua i na mea e faapea o isi tagata e “tetee” pe“teena” i o tatou aso? Atonu e te manao e valaaulia ni tagata o le vasega e faitau le valaaulia a le Alii i le 3 Nifae 30 ma faasoa atu pe faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia i latou e talia lenei valaaulia.

4 Nifae

O le liua ia Iesu Keriso ma Lana talalelei e taitai atu i le lototasi ma le fiafia.

  • O le tala i le 4 Nifae o loo faaalia ai le olioli lena e mafai ona oo i o tatou olaga—oni tagata taitoatasi, o ni aiga, ma se uarota po o se siteki—ao tatou tauivi ia liua atoatoa atili ia Iesu Keriso. Mafaufau e fai i le vasega e sue i le 4 Nifae 1:1–18 ma tusi i le laupapa faamanuiaga na e oo mai i tagata pe a latou liua uma i le Alii. Na faapefea e lo latou liua moni ona aafia ai le ala latou te faia ai isi ma le isi? Atonu e mafai ona faasoa mai e le vasega le ala na aumaia ai e le talalelei ni faamanuiaga faapena i o latou aiga po o le latou uarota. Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama pe faapefea ona mafai e i tatou taitoatasi ona ola ia sili atu ona pei o tagata i le 4 Nifae ma le ala e mafai ona tatou uunaia ai le lototasi ma le fiafia sili atu ia i latou o siomia i tatou, e mafai ona e faitau atu le saunoaga a Elder D. Todd Christofferson i le “Punaoa Faaopoopo.” E mafai e le vasega ona faavasega a latou taumafaiga patino i nei eria e tolu na faamatala e Elder Christofferson.

  • Na faailoga e tagata o le Tusi a Mamona i latou lava o sa Nifae ma sa Lamana—ma le tele o isi “-sa”—mo le tele o seneturi, ae i le mavae ai o le galuega a le Faaola ia i latou, na mou ese atu na faailoga. A uma ona faitau faatasi le 4 Nifae 1:17 atonu e mafai e le vasega ona faasoa mai o latou manatu e uiga i ituaiga o “-sa” po o vaega o loo i ai i lo tatou lalolagi i aso nei. O le a se mea e mafai ona tatou faia e faatoilalo ai na vaevaega ma avea moni lava “tasi i latou, o le fanau a Keriso”? (fuaiupu 17).

  • O le a se mea e mafai ona aoao e tagata o le vasega mai le pau o le nuu o Siona ua faamatala i le 4 Nifae? E mafai ona e valaaulia i latou e sue le 4 Nifae 1:19–34, ma vaavaai po o le a le mea na faaumaina le fiafia ma le lototasi o tagata i le toeitiiti lava 200 tausaga i le mavae ai o le asiasiga a le Faaola. O a upumoni o i nei fuaiupu e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faailoa ai uiga ma amioga na e manaomia ona suia i o tatou olaga ma i lo tatou lalolagi?

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ua faamatalaina i le Mamona 1–6 mea matautia na tutupu na taitai atu i le faaumatiaga o tagata sa Nifae. Ina ia uunaia tagata o le vasega e faitau nei mataupu, valaaulia i latou e vaavaai mo mea na latou vaaia e uiga i sa Nifae o loo tatou vaaia o loo tutupu i o tatou aso.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O le igoa o le Ekalesia a Keriso.

Na saunoa Peresitene M. Russell Ballard:

“Sa ou mafaufau soo lava i ai pe aisea ua faaigoa ai e le Faaola Lana Ekalesia toefuataiina i se igoa e sefululima upu. Atonu e foliga e umi, ae ou te mafaufau i ai o se vaaiga lautele e faamatala ai le ituaiga Ekalesia, ma na vave lava ona avea ma se mea puupuu matagofie, faamaoni, ma faigofie. Pe faapefea ona tuusao atu ma le manino lenei faamatalaga ae ua faamatalaina i nai upu laiti?

“E manino ma taua upu uma. O le upu O Le e faailoa mai ai le tulaga ese o le Ekalesia toefuataiina mai isi ekalesia i le lalolagi.

“O upu Ekalesia a Iesu Keriso o loo tautino mai ai o Lana Ekalesia lenei [tagai 3 Nifae 27:8]. …

O le Au Paia o loo faamatalaina faapea o le Ekalesia lea na faatuina e Iesu Keriso i le taimi o Lana galuega talai faaletino ae ua toefuatai mai i nei aso e gata ai. Tatou te iloa ai sa i ai se pau ese, po o le liliuese, lea e manaomia ai le Toefuatai mai o Lana Ekalesia moni ma le atoatoa i lo tatou vaitaimi.

O le”Au Paia o lona uiga e mulimuli ia te Ia tagata o le ekalesia ma taumafai e faia Lona finagalo, tausi i Ana poloaiga, ma sauni e toe nonofo faatasi ma Ia ma lo tatou Tama Faalelagi i le lumanai. O le Au Paia o loo faasino lea ia i latou o e saili e faapaiaina o latou olaga e ala i le osi feagaiga e mulimuli ia Keriso” (“O Le Taua o se Igoa,” Ensign, po o le Liahona, Nov. 2011, 80).

O a mea o le a faia e fausia ai Siona?

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson: “O Siona e Siona ona o aga, uiga, ma le faamaoni o ona tagata nuu [tagai Mose 7:18]. … Afai o le a tatou fausia Siona i o tatou aiga, paranesi, uarota ma siteki, e ao lava ona tatou ausia lenei tulaga. O le a manaomia (1) ia lotogatasi i le loto e tasi ma le manatu e tasi; (2) ia avea ma ni tagata paia taitoatasi ma tuufaatasi; ma (3) ia tausia e matitiva ma e le tagolima i se lelei ia faapea ona leai ai se tasi e mativa ia i tatou. E le mafai ona tatou faatalitali sei iloga e oo mai Siona ona faatoa tupu lea o nei mea—o le a oo mai Siona pe afai e faia ia mea” (“O Mai i Siona,” Ensign po o le Liahona Nov. 2008, 38).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaaoga metotia eseese. E mafai ona faigofie ona masani i se sitaili faapitoa e tasi e aoao atu ai, ae o metotia eseese faafaiaoga e oo atu i tagata eseese o le vasega. Mafaufau e uiga i auala na e faaaogaina talu ai—pe na e faaaogaina ni tala, lesona i mea faitino, ata, ma isi? (tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola,7).

Lolomi