Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
14–20 Tesema. Moronae 10: “O Mai ia Keriso, ina Ia Faaatoatoaina Outou e Ia”


“14–20 Tesema. Moronae 10: ‘O Mai ia Keriso, ina Ia Faaatoatoaina Outou e Ia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“14–20 Tesema. Moronae 10,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Ua faaali atu Iesu i sa Nifae

Ina ia Outou Iloa, saunia e GaryL. Kapp

14–20 Tesema

Moronae 10

“O Mai ia Keriso, ina Ia Faaatoatoaina Outou e Ia”

Atonu na maua e tagata o lau vasega ni aafiaga taua i le faitauina o le Tusi a Mamona i lenei tausaga. Faalagolago i nei aafiaga e uunaia ai tagata uma i le vasega e suesue tusitusiga paia.

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

E mafai ona e fai i le vasega e mafaufau faapea ua asiasi mai Moronae i le vasega. O le a le mea o le a latou fai atu ia te ia e uiga i mea na tusia i le Moronae 10? Pe i ai ni fuaiupu e faapitoa lava le taua ia i latou? Atonu e mafai e i latou ona faasoa mai ni aafiaga na latou maua i nei fuaiupu.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Moronae 10:3–7

E mafai ona ou iloa le upumoni e ala i le mana o le Agaga Paia.

  • E mafai e tagata o le vasega ona maua ni manatu fou pe a latou suesue i le Moronae 10:3-5 ma le faaeteete. Ina ia fesoasoani ia i latou, e mafai ona e tusia fuaitau taua mai nei fuaiupu i ni fasi pepa eseese ma tuu atu i tagata taitoatasi o le vasega po o se vaega o tagata o le vasega. Valaaulia i latou e mafaufau loloto pe talanoaina le uiga o le latou fuaitau, e aofia ai mea e mafai ona latou faia e faaaoga ai i o latou olaga. Ona mafai lea ona outou faitau faatasi le Moronae 10:3-5 , ma taofi pe a oo i se fuaitau na suesueina e se tasi ina ia mafai e le tagata o le vasega ona faasoa mai ona lagona.

  • Ina ia uunaia tagata o le vasega e faasoa mai aafiaga na latou maua i le faatinoina o le valaaulia a Moronae i nei fuaiupu, e mafai ona e valaaulia i latou e mafaufau faapea o loo latou taumafai ia maua se molimau o le Tusi a Mamona. Mata e faapefea ona latou faaaogaina le Moronae 10:3-7? O a aafiaga e mafai ona latou faasoa mai? E faapefea ona tatou fesoasoani i isi ia malamalama i le uiga o le iloaina o se mea e “ala i le mana o le Agaga Paia“? (Moronae 10:5).

Moronae 10:8-25

“Le faafitia meaalofa a le Atua.”

  • Aisea e faapitoa ai le taua o le lapataiga ia “le faafitia meaalofa a le Atua” i nei aso e gata ai? (Moronae 10:8). Uunaia tagata o le vasega e mafaufau loloto i lenei fesili ao latou faitauina le Moronae 10:8-18. Ina ia faamalosia talitonuga o tagata o le vasega i meaalofa faaleagaga, e mafai ona e valaaulia i latou e faasoa mai ni faataitaiga o tagata na faaaogaina meaalofa taitasi ua lisiina i le Moronae 10:9-16. O faataitaiga e mafai ona maua mai tusitusiga paia, mai le talafaasolopito o le Ekalesia, pe mai o latou lava olaga. (O faataitaiga mai le Tusi a Mamona ua fautuaina i le “Punaoa Faaopoopo.”) E mafai foi ona outou talanoaina pe faapefea e nisi o meaalofa ua faamatalaina i nei fuaiupu ona faaalia i le oo mai o le Tusi a Mamona. Aisea e taua ai mo se tasi o loo sailia se molimau o le Tusi a Mamona ona talitonu i meaalofa faaleagaga? O a ni mea tatou te faia i nisi o taimi e “faafitia” ai nei meaalofa i o tatou olaga? E faapefea e nei meaalofa ona fesoasoani ia i tatou ia “o mai ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia?” (tagai Moronae 10:30–33).

  • O le isi ala e sailia ai meaalofa faaleagaga ua faamatalaina i nei fuaiupu o le tusi lea o fesili i le laupapa e pei O a meaalofa faaleagaga? O ai e tuuina atu i ai? Aisea e tuuina atu ai? ma E faapefea ona tatou mauaina? Ona valaaulia lea o tagata o le vasega e sailiili i le Moronae 10:8-25 e sue ai tali. (O saunoaga a Peresitene Polika Iaga ma Peresitene Dallin H. Oaks i le “Punaoa Faaopoopo” e mafai foi ona fesoasoani.) E faaopoopo atu i meaalofa faaleagaga ua lisiina i fuaiupu 9-16, o a isi “meaalofa a le Atua” ua tatou maua pe ua faamanuiaina ai i tatou? (Moronae 10:8). Atonu e te manao e faasoa atu mea na aoao mai e Elder Bruce R. McConkie: “O meaalofa faaleagaga e le mafaitaulia le aofai ma e le masino foi ona ituaiga eseese. O na [meaalofa] ua lisiina i le afioga ua faaalia mai ua na o ni faaaliga o le anoano o le alofa tunoa paia ua liligi mai, ua tuuina mai e se Atua agalelei ia i latou o e alolofa ma auauna atu ia te Ia” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 371).

Moronae 10:30–33

E mafai ona faaatoatoaina au e ala i le alofa tunoa o Iesu Keriso.

  • O le a sou lagona i mea o le a fesoasoani i tagata o lau vasega e taliaina le valaaulia a Moronae ia “o mai ia Keriso, ma faaatoatoa ia te ia”? (Moronae 10:32). Atonu o le amata i se viiga i lenei mataupu, e pei “Mulimuli Mai ia te Au” (Viiga, nu. 62), e mafai ona valaaulia le Agaga i lau talanoaga, ma e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai soo se sootaga latou te vaai i ai i le va o le viiga ma upumoni e maua i le Moronae 10:30–33. O a ni mea tatou te aoaoina mai nei fuaiupu e le uiga i le o mai ia Keriso? O le a le uiga o le “faaatoatoaina ia Keriso”? (tagai foi MFF 76:50–53, 69). Faasoa atu ou lagona po o le a le uiga o le “faaatoatoaina e ala ia Iesu” (MFF 76:69), ma uunaia tagata o le vasega e faasoa mai o latou lagona.

  • Ona o le talanoaga mulimuli lea a lau vasega o le Tusi a Mamona i lenei tausaga, atonu e te manao e fai i le vasega e faasoa mai ni o latou lagona ma mea na aoaoina ao latou suesueina lenei tusi. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faia lenei mea, e mafai ona outou faitauina le Moronae 10:32–33 faatasi ma fai i tagata o le vaeega e mafaufau loloto pe faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia i latou ia o mai ia Keriso. E mafai ona e fesili atu: Na faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia i tatou ia maua le alofa sili atu mo le Atua? Na faapefea ona fesoasoani ia i tatou ia sili atu le faalagolago atoatoa ia Keriso? Na faapefea ona ia fesoasoani ia i tatou ia “le faafitia” le mana o le Faaola? Valaaulia tagata o le vasega e tuu atu a latou molimau i le Tusi a Mamona ma lana molimau ia Iesu Keriso.

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia taulai atu i le suesueina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le tausaga fou, e mafai ona e iloiloina le Moronae 10:9-16 ma faamatala faapea o nei meaalofa o ni molimau uma ia i le Ekalesia i aso nei. Ao tatou faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o le a tatou vaai pe na faapefea ona faaaogaina meaalofa ma le mana o le Atua e fai ai Lana galuega i aso e gata ai.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Faaalia o meaalofa faaleagaga i le Tusi a Mamona.

O le molimau a Peresitene Polika Iaga i meaalofa faaleagaga.

Faatuatua. Afai e te talitonu i mataupu faavae o le Talalelei ma maua ai le faatuatua, o le meaalofa a le Atua, o le a ia faaopoopo le faatuatua tele, ma faaopoopo le faatuatua i le faatuatua. …

O le Meaalofa o le Faamalologa. Ua ou i ai iinei e molimau atu i le faitauselau o alii, tamaitai, ma fanau ua faamaloloina e le mana o le Atua, e ala lea i le faaee atu o lima, ma e toatele ua ou vaai i ai ua toe faatutuina mai faitotoa o le oti, ma toe aumaia mai le vanu o le ata o le oti; ma o nisi na tuua e o latou agaga o latou tino, ua toe foi mai i ai. Ou te molimau atu na ou vaai i e mama’i ua faamaloloina e ala lea i le faaee atu o lima, e tusa ai ma le folafolaga a le Faaola. …

Valoaga, Faaaliga, ma le Malamalama. So o se alii lava ma soo se tamaitai e mafai ona avea ma tali faaaliga, ma maua le molimau ia Iesu, o le agaga lea o valoaga, ma iloa atu le mafaufau ma le finagalo o le Atua e faatatau ia i latou, e aloese ai mai le leaga, ma filifili mea e lelei” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga [1997], 257-58).

“Taofi mau i meaalofa lelei uma.”

Na taua e Peresitene Dallin H. Oaks le ala na faamanuiaina ai lona tina i le sailia o meaalofa faaleagaga: “Ina ua maliu lona toalua, na lagona e lou tina ua maliu lana tane le le atoatoa. O le ala na ia tatalo ai mo mea na ia manaomia e faataunuu ai lona tiutetauave ia tausia se fanau laiti e toatolu! Na ia saili, na ia agavaa, ma na faamanuiaina o ia! Na taliina ana tatalo i le tele o auala, e aofia ai le mauaina o meaalofa faaleagaga. Na ia maua le tele o meaalofa, ae o meaalofa na tulagaese i lou mafaufau o meaalofa o le faatuatua, molimau, ma le malamalama” (“Meaalofa Faaleagaga,” Ensign, Sept. 1986, 72).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaavanoa se taimi e fefaasoaai ai le au aoao. “A faasoa atu e tagata aoao mea na latou aoaoina, e le gata ina latou lagona le Agaga ma faamalosia a latou lava molimau, ae latou te uunaia foi isi tagata o le vasega ia iloa upumoni mo i latou lava” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 30).

Lolomi