Ako Lea Faka-Pilitāniá
Lēsoni 24: Moʻui Leleí


“Lēsoni 24: Moʻui Leleí,” EnglishConnect 1 maʻá e Kau Akó (2022)

“Lēsoni 24,” EnglishConnect 1 maʻá e Kau Akó

ʻĪmisi
ngaahi kaungāmeʻa ʻoku malimali ʻi tuʻa

Lesson 24

Health

Taumuʻá: Te u ako ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku ongoʻi ʻe ha taha ʻi he taimi ʻoku puke aí.

Personal Study

Mateuteu ki hoʻo kulupu fepōtalanoaʻakí ʻaki haʻo fakakakato ʻa e ngaahi ʻekitivitī A ki he I.

ʻĪmisi
fakaʻilonga a
Study the Principle of Learning: Press Forward

Vivili Atu ki Muʻa

With God’s help, I can press forward even when I face obstacles.

ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá, te u lava ʻo vilitaki atu ki muʻa neongo ʻeku fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá.

Naʻe ʻi ai ha misi ʻa e palōfita ko Līhaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻe akoʻi ai kitautolu ʻi he founga ke laka ki muʻá. Naʻá ne sio ki ha kakai tokolahi ʻoku nau lue ʻi ha hala ki ha fuʻu ʻakau fakaʻofoʻofa mo ha fua ʻoku ifo. Ko e fuá ko e ʻofa ia ʻa e ʻOtuá. Naʻe faingataʻa ʻenau fononga ʻi he halá koeʻuhí naʻe hanga ʻe ha “ʻao fakapoʻuli” ʻo fakapuliki ʻa e halá (1 Nīfai 8:23). Ko e meʻa mālié, naʻe ʻi ai ha “vaʻa ukamea” te nau lava ʻo piki ki ai ke nofo maʻu ʻi he halá (1 Nīfai 8:24). Ko e vaʻa ukameá ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi folofolá. Ko e lea ʻeni ʻa Līhai fekauʻaki mo ʻenau fonongá:

“Pea nau vivili atu ʻi honau halá ʻo piki maʻu maʻu ai pē ki he vaʻa ukameá, kae ʻoua kuo nau ō mai … ʻo kai mei he fua ʻo e fuʻu ʻakaú” (1 Nīfai 8:30).

Naʻe aʻu ʻa e kakaí ki he fuʻu ʻakaú koeʻuhí naʻa nau piki maʻu ki he vaʻa ukameá pea nau lue pē ki muʻa, ʻo falala ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai tohoakiʻi kinautolu pe te nau loto-foʻi ʻi he tō mai ʻa e fakapoʻulí. ʻOkú ke ngāue mālohi ke ako e lea Faka-Pilitāniá. ʻOkú ke ongoʻi helaʻia ʻi he taimi ʻe niʻihi pea ʻikai ke ke fie ako. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa kehe ʻoku fiemaʻu ki ai ho tokangá mo e taimí. Ka kuó ke maʻu ha ngaahi founga ke ako ai. ʻOua te ke taʻofi he taimí ni. Te ke lava ʻo hokohoko atu ke maʻu ha ako ʻi hoʻo laka ki muʻa mo e ʻamanaki lelei kia Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
kakai ʻoku piki ki he va‘a ukameá

Ponder

  • Ko e hā hoʻo ngaahi “ʻao fakapoʻuli” ʻi hoʻo ako lea Faka-Pilitāniá?

  • ʻE founga fēfē haʻo laka ki muʻa ʻo aʻu ki he faingataʻa ʻa e akó?

ʻĪmisi
fakaʻilonga e
Memorize Vocabulary

Ako ʻa e ʻuhinga pea mo hono puʻaki ʻo e foʻi lea takitaha kimuʻa pea fakahoko hoʻomou kulupu fepōtalanoaʻakí. ʻAhiʻahi ngaohi ha ngaahi kaati fakamanatu ke tokoni kiate koe ʻi hono ako maʻuloto ʻo e ngaahi lea foʻoú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e pepá pe ko ha polokalama.

How do you feel?

ʻOkú mo ongoʻi fēfē?

Nouns

backache

langa tuʻa

cold

momoko

diarrhea

fakalele

earache

langa telinga

headache

langa ʻulu

sore throat

mamahi e mongá

stomachache

langa kete

toothache

langa nifo

Adjectives

congested

faingataʻaʻia

dizzy

ninimo

nauseated

tokakoviʻia

sick

puke

tired

helaʻia

weak

vaivaia

Verbs

breathe

mānava

eat nuts

kai nati

run

lele

stand up

tuʻu ki ʻolunga

work

ngāue

Vakai ki he lēsoni 10 ki ha toe verbs lahi ange.

ʻĪmisi
fakaʻilonga f
Practice Pattern 1

Akoako hono ngāue ʻaki ʻa e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali e ngaahi fehuʻí. Te ke lava ʻo fetongi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku laineʻí ʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ʻi he konga ki he “Memorize Vocabulary.”

Q: How do you feel?A: I have a (noun).

Questions

ʻĪmisi
fehuʻi ʻo e sīpinga 1 ʻoku fēfē hoʻo ongoʻí

Answers

ʻĪmisi
tali ʻo e sīpinga 2 ʻoku ou nauna

Examples

ʻĪmisi
tangata ʻoku mamahi hono mongá

Q: How do you feel?A: I have a sore throat.

Q: How does he feel?A: He has diarrhea.

ʻĪmisi
tangata ʻoku puke hono keté ʻoku langa

ʻĪmisi
fakaʻilonga h
Practice Pattern 2

Akoako hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali ʻa e ngaahi fehuʻí. Feinga ke ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení lolotonga hoʻo akoako fakaʻahó.

Q: Do you feel (adjective)?A: I feel (adjective) when I (verb).

Questions

ʻĪmisi
fehuʻi ʻo e sīpinga 2 ʻokú ke ongoʻi hoanauna

Answers

ʻĪmisi
tali ʻo e sīpinga 2 ʻoku ou ongoʻi hoanauna ʻi heʻeku veape

Examples

ʻĪmisi
taʻahine ʻoku puke hono keté ʻoku langa

Q: Do you feel dizzy?A: I feel dizzy when I stand up.

Q: Does she feel nauseated?A: She feels nauseated when she eats nuts.

ʻĪmisi
fakaʻilonga i
Use the Patterns

Hiki ha foʻi fehuʻi ʻe fā te ke lava ʻo ʻeke ki ha taha. Hiki ha tali ki he fehuʻi takitaha. Lau leʻolahi kotoa ia.

Additional Activities

Fakakakato ‘a e ngaahi ʻekitivitī mo e sivi ʻo e lēsoní ʻi he ʻinitanetí ʻi he englishconnect.org/learner/resources pe ʻi he Tohi Ngāue EnglishConnect 1.

Act in Faith to Practice English Daily

Hokohoko atu hono ako ʻa e lea faka-Pilitāniá he ʻaho kotoa pē. Fakaʻaongaʻi hoʻo “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.” Toe vakaiʻi hoʻo taumuʻa akó pea sivisiviʻi hoʻo ngaahi ngāué.

Conversation Group

Discuss the Principle of Learning: Press Forward

(20–30 minutes)

ʻĪmisi
kakai ʻoku piki ki he va‘a ukameá

ʻĪmisi
fakaʻilonga 1
Activity 1: Practice the Patterns

(10–15 minutes)

Toe vakaiʻi ʻa e lisi ʻo e ngaahi foʻi leá mo ha hoa.

Ako ʻa e sīpinga 1 mo ha hoa:

  • Akoako hono ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻí.

  • Akoako hono tali ʻa e ngaahi fehuʻí.

  • Akoako ha fepōtalanoaʻaki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpingá.

Toe fai ʻa e sīpinga 2

ʻĪmisi
fakaʻilonga 2
Activity 2: Create Your Own Sentences

(10–15 minutes)

Fili ha tokotaha ʻi lalo. ʻOua naʻá ke tala ki ho hoá ʻa e taha naʻá ke filí. Fehuʻi mo tali ʻa e ngahi fehuʻí ke mateʻi ʻa e tokotahá. Taufetongi.

New Vocabulary

cough

tale

fever

mofi

runny nose

hafu e ihú

sneeze

mafatua

throw up

lua

Example

ʻOku fili ʻe Hoa A ʻa Veasila.

  • B: Does he or she feel dizzy?

  • A: Yes, he feels dizzy.

  • B: Does he have a cough?

  • A: No, he doesn’t have a cough.

  • B: Is it Virgil?

  • A: Yes.

Sun Wen

  • She feels dizzy.

  • She is tired.

  • She feels nauseated.

  • She has a fever.

  • She throws up a lot.

Virgil

  • He feels weak.

  • He is tired.

  • He feels dizzy.

  • He has a fever.

  • He has diarrhea.

Aamir

  • He feels congested.

  • He has a fever.

  • He sneezes a lot.

  • He has a cough.

  • He has a sore throat.

Frida

  • She feels congested.

  • She has a sore throat.

  • She sneezes a lot.

  • She has a cold.

  • She has a cough.

Franz

  • He feels weak.

  • He is tired.

  • He feels nauseated.

  • He has a fever.

  • He has diarrhea.

Louis

  • He can’t breathe well.

  • He has a fever.

  • He sneezes a lot.

  • He has a cough.

  • He has a runny nose.

Sarai

  • She can’t breathe well.

  • She has a sore throat.

  • She sneezes a lot.

  • She has a cold.

  • She has a runny nose.

Anja

  • She is weak.

  • She is tired.

  • She is nauseated.

  • She has a fever.

  • She throws up a lot.

ʻĪmisi
fakaʻilonga 3
Activity 3: Create Your Own Conversations

(15–20 minutes)

Fakatātaaʻi ʻa e tūkunga takitaha ʻi laló. ʻOku fai ʻe hoa A ʻa e ngaahi fehuʻí. ʻOku tali ʻe hoa E ʻa e ngaahi fehuʻí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpinga mo e lea mei he lēsoni ko ʻení mo e lēsoni 23. Lea ʻaki ʻa e lahi taha te ke lavá. Taufetongi ʻa e ngaahi tuʻungá.

Example

Ko hoa A ko ha neesi. Ko hoa E ko ha mahaki ʻoku fakalele.

ʻĪmisi
taʻahine mo e toketā
  • A: How do you feel?

  • B: My stomach hurts.

  • A: Do you have a fever?

  • B: No, I don’t.

  • A: Do you have diarrhea?

  • B: Yes, I have diarrhea.

  • A: Do you feel nauseated?

  • B: I feel nauseated when I eat.

Situation 1

ʻĪmisi
fefine puke ʻoku tokoto he mohengá mo telefoni

Ko hoa A ko ha kaungāmeʻa. ʻOku telefoni ʻa hoa E ki hono kaungāmeʻá koeʻuhí ʻoku puke ʻa e kaungāmeʻá he momokó.

Situation 2

ʻĪmisi
toketā ʻoku talanoa mo ha fefine mahaki

Ko hoa A ko ha toketā. ʻOku ʻalu ʻa hoa E ki he toketaá he ʻokú ne ongoʻi puke mo tāvaivaia.

Situation 3

ʻĪmisi
fefine ʻoku ʻaʻahi ki ha fefine puke ʻoku tokoto

Ko hoa A ko ha mēmipa ia ʻo e fāmilí. ʻOku ongoʻi puke ʻa Hoa E pea talanoa ki he mēmipa ʻo e fāmilí.

Situation 4

ʻĪmisi
fefine ʻoku ngāue ʻi ha senitā maʻá e kasitomaá

Ko hoa A ko ha neesi ʻokú ne tali ha telefoni. ʻOku tā mai ʻa hoa E koeʻuhí ʻoku langa hono tuʻá pea ʻikai lava ʻo mānava lelei.

Evaluate

(5–10 minutes)

Sivisiviʻi hoʻo fakalakalaka ʻi he ngaahi taumuʻá pea mo hoʻo ngaahi ngāue ko ia ke akoako fakaʻaho ʻa e lea faka-Pilitāniá.

Evaluate Your Progress

I can:

  • Describe how I feel when sick.

    Fakamatalaʻi e ongo ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku puké.

    ʻĪmisi
    fofonga ʻoku ʻikai fakahaaʻi e ongó, fofonga fiemālie, fofonga fiefia
  • Describe how others feel when sick.

    Fakamatalaʻi e ongo ʻoku maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻi heʻenau puké.

    ʻĪmisi
    fofonga ʻoku ʻikai fakahaaʻi e ongó, fofonga fiemālie, fofonga fiefia

Evaluate Your Efforts

Sivisiviʻi hoʻo ngaahi feinga ke:

  1. Ako ʻa e tefitoʻi moʻoni fakaakó.

  2. Ako maʻuloto ʻa e ngaahi foʻi leá.

  3. Akoako ʻa e ngaahi sīpingá.

  4. Akoako he ʻaho kotoa.

Fokotuʻu ha taumuʻa. Fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ki he akó ʻi he “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.”

Vahevahe ʻa hoʻo taumuʻá mo ha hoa.

Act in Faith to Practice English Daily

“ʻE kāinga, ʻi he Siasi ko ʻení, ʻoku tau tui ki he ivi malava fakalangi ʻo e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá pea mo ʻetau malava ke hoko ko ha meʻa lahi ange ʻia Kalaisí. ʻI he taimi ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai ko e feituʻu ʻoku tau kamata aí ʻoku mahuʻinga tahá, ka ko e feituʻu ʻoku tau fakataumuʻa ki aí” (Clark G. Gilbert, “Tupulaki Lahi Ange ʻia Kalaisi: Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Lainé,” Liahona, Nōvema 2021, 19).

Paaki