Ako Lea Faka-Pilitāniá
Lēsoni 6: Ngaahi Ongó mo e Ongo Fakaelotó


“Lēsoni 6: Ngaahi Ongó mo e Ongo Fakaelotó,” EnglishConnect 2 maʻá e Kau Akó (2022)

“Lēsoni 6,” EnglishConnect 2 maʻá e Kau Akó

ʻĪmisi
ongo tamaiki fefine ʻokú na fāʻofua

Lesson 6

Feelings and Emotions

Taumuʻá: Te u ako ke ʻeke mo tali ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi ongó.

Personal Study

Mateuteu ki hoʻo kulupu fepōtalanoaʻakí ʻaki haʻo fakakakato ʻa e ngaahi ʻekitivitī A ki he I.

ʻĪmisi
fakaʻilonga a
Study the Principle of Learning: You Are a Child of God

Ko e Fānau Koe ʻa e ʻOtuá

I am a child of God with eternal potential and purpose.

Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hoku tufakanga mo e taumuʻa ʻoku taʻengata.

Ko e ʻOtuá ʻa e Tamai hotau ngaahi laumālié, ko ia ʻoku tau ui Ia ko e Tamai Hēvaní. ʻOku ʻofa hoʻo Tamai Hēvaní ʻiate koe. ʻOkú Ne finangalo ke mahino kiate koe ho tuʻunga totonú mo ho vā fetuʻutaki mo Iá. ʻOku akoʻi mai ʻe he ʻOtuá hotau natula totonú, ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá. Naʻe akonaki ʻa Paula, ko ha palōfita ʻi he Tohi Tapú, ʻo pehē:

“ʻOku fakamoʻoni ʻe he Laumālie pē ko iá mo hotau laumālié, ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu” (Loma 8:16).

ʻOku moʻoni ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paulá kiate koe. Ko e ʻofefine pe foha koe ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻOku ʻi ai ho tufakanga ʻoku taʻengata. ʻOku ʻi ai ha taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí. ʻI hoʻo kole ki he ʻOtuá, te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ke sio ʻo ʻiloʻi ko hai koe mo e tokotaha te ke lava ʻo aʻusiá. ʻI ha taimi pē te ke tālaʻa ai fekauʻaki mo hoʻo malava ke ako ʻa e lea faka-Pilitāniá, manatuʻi ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe mo finangalo ke tokoniʻi koe ke ke tupulaki mo fakalakalaka. ʻI hoʻo lotu ʻo kole ʻEne tokoní, te Ne tokoniʻi koe ke ke ako.

ʻĪmisi
fefine ʻoku malimali mo e polo fifisi

Ponder

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e vā fetuʻutaki ʻo ha tamai ʻofa mo ʻene fānaú?

  • ʻOku tākiekina fēfē hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo koé ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hoʻo Tamai Hēvani ʻofá?

  • Te ke lava fēfē ʻo fakatupulaki ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní?

ʻĪmisi
fakaʻilonga e
Memorize Vocabulary

Ako ʻa e ʻuhinga pea mo hono puʻaki ʻo e foʻi lea takitaha kimuʻa pea fakahoko hoʻomou kulupu fepōtalanoaʻakí. ʻAhiʻahi ngāue ʻaki ʻa e ngaahi leá ʻi hoʻo moʻuí. Fakakaukau ki ha taimi mo ha feituʻu te ke lava ʻo ngāue ʻaki ai ʻa e ngaahi lea ko ʻení.

Adjectives

all right

sai pē

bored

taʻeoliʻia

calm

nonga

embarrassed

fakamāʻia

excited

vēkeveke

frustrated

siva e ʻamanakí

happy

fiefia

mad

ʻita

nervous

manavasiʻi

OK

SAI

sad

loto-mamahi

scared

manavasiʻi

surprised

ʻohovale

tired

helaʻia

worried

tailiili

Verbs Past

broke my leg

motu hoku vaʻé

dropped my phone

ʻeku telefoní

got a job

maʻu ha ngāue

studied for a test

ako ki ha sivi

won the game

ikuna e vaʻingá

worked all day

naʻe ngāue he ʻahó kakato

watched a scary movie

sio ʻi ha faiva fakailifia

Vakai ki he lesson 2 mo e lesson 3 ki he additional verbs.

ʻĪmisi
fakaʻilonga f
Practice Pattern 1

Akoako hono ngāue ʻaki ʻa e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali e ngaahi fehuʻí. Te ke lava ʻo fetongi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku laineʻí ʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ʻi he konga ki he “Memorize Vocabulary.”

Q: Are you (adjective)?A: Yes, I’m (adjective).

Questions

ʻĪmisi
sīpinga 1 fehuʻi ʻokú ke hoanauna

Answers

ʻĪmisi
sīpinga 1 tali ʻio ʻoku ou hoanauna

Examples

ʻĪmisi
tangata ʻita ʻokú ne puke ha afo

Q: Are you frustrated?A: Yes, I’m frustrated.

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne fakafiemālieʻi ha fefine loto-foʻi

Q: Is she all right?A: No, she’s not all right.

Q: Is Adam tired?A: Yes, he is.

ʻĪmisi
fakaʻilonga h
Practice Pattern 2

Akoako hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali e ngaahi fehuʻí. ʻAhiʻahi fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpingá ʻi ha fepōtalanoaʻaki mo ha kaungāmeʻa. Te ke lava ʻo talanoa pe fai ha tohi.

Q: Why are you (adjective)?A: I’m (adjective) because I (verb past).

Questions

ʻĪmisi
sīpinga 2 fehuʻi ko e hā ʻokú ke hoanauna aí

Answers

ʻĪmisi
sīpinga 2 tali ʻoku ou hoanauna koeʻuhí ʻoku ou veape taimi kuo ʻosi

Examples

ʻĪmisi
mahaki ʻoku simaʻi hono vaʻé

Q: Why are you sad?A: I’m sad because I broke my leg.

ʻĪmisi
kiʻi taʻahine ʻoku loto-mamahi

Q: Why is she feeling mad?A: She’s feeling mad because she’s embarrassed.

Q: Why are they surprised?A: Because they won the game.

ʻĪmisi
fakaʻilonga i
Use the Patterns

Hiki ha foʻi fehuʻi ʻe fā te ke lava ʻo ʻeke ki ha taha. Hiki ha tali ki he fehuʻi takitaha. Lau leʻolahi kotoa ia.

Additional Activities

Fakakakato ‘a e ngaahi ʻekitivitī mo e sivi ʻo e lēsoní ʻi he ʻinitanetí ʻi he englishconnect.org/learner/resources pe ʻi he Tohi Ngāue EnglishConnect 2.

Act in Faith to Practice English Daily

Hokohoko atu hono ako ʻa e lea faka-Pilitāniá he ʻaho kotoa pē. Fakaʻaongaʻi hoʻo “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.” Toe vakaiʻi hoʻo taumuʻa akó pea sivisiviʻi hoʻo ngaahi ngāué.

Conversation Group

Discuss the Principle of Learning: You Are a Child of God

(20–30 minutes)

ʻĪmisi
fefine ʻoku malimali mo e polo fifisi

ʻĪmisi
fakaʻilonga 1
Activity 1: Practice the Patterns

(10–15 minutes)

Toe vakaiʻi ʻa e lisi ʻo e ngaahi foʻi leá mo ha hoa.

Ako ʻa e sīpinga 1 mo ha hoa:

  • Akoako hono ʻeke ha ngaahi fehuʻí.

  • Akoako hono tali ha ngaahi fehuʻí.

  • Akoako ha fepōtalanoaʻaki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpingá.

Toe fai ʻa e sīpinga 2.

ʻĪmisi
fakaʻilonga 2
Activity 2: Create Your Own Sentences

(10–15 minutes)

Vakai ki he ʻū fakatātaá. ʻEke mo tali ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ongo ʻa e tokotaha takitaha pea mo e ʻuhingá. ʻAi ke ke mohu founga! Taufetongi. Fetongi e ngaahi hoá pea toe akoako pē.

Example: Mari

ʻĪmisi
fefine ʻoku malimali
  • A: Is Mari happy?

  • B: Yes, she is happy.

  • A: Why is Mari happy?

  • B: She’s happy because she got a job.

Image 1: David

ʻĪmisi
tangata helaʻia ʻoku puke hono ʻulú

Image 2: Hyun

ʻĪmisi
tangata puputuʻu

Image 3: Grace

ʻĪmisi
kiʻi taʻahine fiefia ʻoku tui matasioʻata

Image 4: Gabriel

ʻĪmisi
talavou ʻohovale

Image 5: Lili

ʻĪmisi
fefine loto-mamahi ʻokú ne lau ha tohi

ʻĪmisi
fakaʻilonga 3
Activity 3: Create Your Own Conversations

(15–20 minutes)

Fehuʻi mo tali ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he tūkunga takitaha. Fakahaaʻi e fiefia, manavaʻofa, pe kaungāongoʻi. ʻAi ke ke mohu founga! Taufetongi.

New Vocabulary

How are you feeling?

ʻOkú ke ongoʻi fēfē?

That’s great!

Tōatu!

That’s too bad.

Taʻeoli tama ia.

I’m sorry.*

Kātaki pē.*

*ʻOku faʻa pehē ʻe he kakaí “I’m sorry” ʻi he ʻIunaiteti Siteití ke fakahaaʻi e manavaʻofa mo e loto-ʻofa. ʻI he taimi ʻokú ke pehē ai, “I’m sorry,” ʻoku ʻikai ke faʻa ʻuhinga ia naʻá ke fai ha fehalaaki.

Example: Naʻe tō ho telefoní he vaí.

  • A: How are you feeling?

  • B: I’m sad.

  • A: Why are you feeling sad?

  • B: I’m feeling sad because I dropped my phone.

  • A: Oh I’m sorry. That’s too bad.

Situations

  1. You watched a scary movie.

    Naʻá ke sio ʻi ha faiva fakailifia.

  2. You ran 15 kilometers.

    Naʻá ke lele he kilomita ʻe 15.

  3. You lost your wallet.

    Naʻe mole ho uāletí.

  4. You got a new job.

    Naʻe maʻu haʻo ngāue foʻou.

  5. You studied for a test.

    Naʻá ke ako ki ha sivi.

  6. You traveled to a new place.

    Naʻá ke folau ki ha feituʻu foʻou.

  7. You attended an EnglishConnect gathering.

    Naʻá ke kau ki ha fakataha EnglishConnect.

  8. You played games with your friends or family members.

    Naʻá ke vaʻinga mo ho ngaahi kaungāmeʻá pe kau mēmipa ʻo e fāmilí.

  9. You worked all day.

    Naʻá ke ngāue he ʻahó kakato.

  10. You received an unexpected gift.

    Naʻá ke maʻu ha meʻaʻofa taʻeʻamanekina.

Evaluate

(5–10 minutes)

Sivisiviʻi hoʻo fakalakalaka ʻi he ngaahi taumuʻá pea mo hoʻo ngaahi ngāue ko ia ke akoako fakaʻaho ʻa e lea faka-Pilitāniá.

Evaluate Your Progress

I can:

  • Ask how others feel and why.

    Fehuʻi pe ʻoku ongoʻi fēfē ʻa e niʻihi kehé pea mo e ʻuhingá.

    ʻĪmisi
    fofonga ʻoku ʻikai fakahaaʻi e ongó, fofonga fiemālie, fofonga fiefia
  • Talk about how I and others feel and why.

    Talanoa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ou ongoʻí mo e niʻihi kehé pea mo e ʻuhingá.

    ʻĪmisi
    fofonga ʻoku ʻikai fakahaaʻi e ongó, fofonga fiemālie, fofonga fiefia

Evaluate Your Efforts

Sivisiviʻi hoʻo ngaahi feinga ke:

  1. Ako ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e akó.

  2. Ako Maʻuloto ʻa e Ngaahi Foʻi Leá.

  3. Akoako ʻa e ngaahi sīpingá.

  4. Akoako he ʻaho kotoa.

Fokotuʻu ha taumuʻa. Fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ki he akó ʻi he “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.”

Vahevahe ʻa hoʻo taumuʻá mo ha hoa.

Act in Faith to Practice English Daily

“Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai ʻofa ʻi Hēvaní, pea ʻoku haohaoa ʻEne ʻofá ʻi he kotoa ʻo ʻEne fānaú, kau ai koe. Naʻá Ne ʻofa ʻiate kitautolu kimuʻa pea tau ʻofa ʻiate Iá, pea ko e fakamoʻoni ʻo ʻEne ʻofa kiate koé ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē” (ʻOfa ʻa e ʻOtuá, ComeUntoChrist.org).

Paaki