Ako Lea Faka-Pilitāniá
Lēsoni 21: Moʻui Leleí mo e Ngaahi Laveá


“Lēsoni 21: Moʻui Leleí mo e Ngaahi Laveá,” EnglishConnect 2 maʻá e Kau Akó (2022)

“Lēsoni 21,” EnglishConnect 2 maʻá e Kau Akó

ʻĪmisi
kakai kei talavou ʻoku malimali ʻi tuʻa

Lesson 21

Health and Injuries

Taumuʻá: Te u ako ke fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi laveá.

Personal Study

Mateuteu ki hoʻo kulupu fepōtalanoaʻakí ʻaki haʻo fakakakato ʻa e ngaahi ʻekitivitī A ki he I.

ʻĪmisi
fakaʻilonga a
Study the Principle of Learning: Counsel with the Lord

Fealēleaʻaki mo e ʻEikí

I improve my learning by counseling with God daily about my efforts.

ʻOku tupulaki ʻeku akó ʻi heʻeku fealeaʻaki fakaʻaho mo e ʻOtuá fekauʻaki mo ʻeku ngaahi feingá.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ha falukunga kakai ʻi he fakaofi atu ha talavou kiate Ia ʻo fehuʻi ange ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke ne fai ke fakalakalaka aí. Ko e fehuʻi ne fai ʻe he talavoú ko ha fehuʻi ia te tau takitaha lava ʻo fakahoko ʻi heʻetau fealeaʻaki mo e Tamai Hēvaní ke fakalakalaka aí:

“Ko e hā ʻoku ou kei hala aí?“ (Mātiu 19:20).

Te ke lava ʻo fai ʻa e fehuʻi tatau ko ʻení ʻi he lotú. ʻOku tau lotu ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá, te ke lava ʻo ʻilo ha ngaahi matavaivai ʻi ho akó pea feinga ke fakaleleiʻi ia. Hangē ko ʻení, kapau ʻoku faingataʻa hoʻo lea leleí, te ke lava ʻo tuku ha miniti ʻe 10 ke ako lea ai ʻo ʻikai hohaʻa ki he ngaahi fehalākí. Pe kapau te ke fai ha ngaahi fehalaaki lahi, te ke lava ʻo tuku ha miniti ʻe 10 ke ako lea māmālie mo tokanga ai. ʻE lava ʻa e fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻo tokoni ke mahino kiate koe ʻa e fanga kiʻi founga iiki ʻe fiemaʻu ke ke fai ke aʻusia ai hoʻo ngaahi taumuʻá.

ʻĪmisi
ongomeʻa mali ʻoku lotu

Ponder

  • ʻI hoʻo fealeaʻaki mo e ʻOtuá, ko e hā ha ngaahi matavaivai ʻokú ke vakai ki ai ʻi hoʻo akó?

  • Ko e hā ha ngaahi founga iiki te ke lava ʻo fakahoko ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi matavaivai ko iá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga e
Memorize Vocabulary

Ako ʻa e ʻuhinga pea mo hono puʻaki ʻo e ngaahi foʻi lea takitaha kimuʻa pea fakahoko hoʻomou kulupu fepōtalanoaʻakí. Feinga ke fakahingoa e ngaahi meʻa ʻi homou ʻapí ke tokoni ke ke manatuʻi e ngaahi lea faka-Pilitāniá.

Nouns

ankle/ankles

kiaʻi vaʻe/ongo kiaʻi vaʻe

arm/arms

nima/ongo nima (arms)

eye/eyes

mata/ongo mata

foot/feet

vaʻe/ongo vaʻe

hand/hands

nima/ongo nima (hands)

head

ʻulu

knee/knees

tui/ongo tui

leg/legs

vaʻe/ongo vaʻe

nose

ihu

shoulder/shoulders

uma/ongo uma

tooth/teeth

nifo/ngaahi foʻi nifo

wrist/wrists

kiaʻi nima/ongo kiaʻi nima

Verbs Present/Verbs Past

break/broke

motu/naʻe motu

bruise/bruised

lavea/naʻe lavea

burn/burned

vela/naʻe vela

cut/cut

lavea/lavelavea

hurt/hurt

mamahi/mamahi

sprain/sprained

tapeva/naʻe tapeva

Time

last week

uike kuo ʻosi

three days ago

ʻaho ʻe tolu kuohilí

yesterday

ʻaneafi

Vakai ki he lēsoni 11 ki ha toe timeslahi ange.

ʻĪmisi
fakaʻilonga f
Practice Pattern 1

Akoako hono ngāue ʻaki ʻa e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali e ngaahi fehuʻí. Te ke lava ʻo fetongi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku laineʻí ʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ʻi he konga ki he “Memorize Vocabulary.”

Q: What happened to your (noun)?A: I (verb past) my (noun).

Questions

ʻĪmisi
sīpinga 1 fehuʻi ko e hā naʻe hoko ki ho nauná

Answers

ʻĪmisi
sīpinga 1 tali naʻá ku veape taimi kuo ʻosi hoku nauná

Examples

ʻĪmisi
lavea he kiaʻi vaʻé

Q: What happened to your ankle?A: I broke my ankle.

ʻĪmisi
vakaiʻi ʻe ha toketā ʻa e foʻi tui ʻo ha mahaki

Q: What happened to his knee?A: He sprained his knee.

ʻĪmisi
fakaʻilonga h
Practice Pattern 2

Akoako hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali e ngaahi fehuʻí. Feinga ke ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení lolotonga hoʻo akoako fakaʻahó.

Q: When did you (verb present) your (noun)?A: I (verb past) it (time).

Questions

ʻĪmisi
sīpinga 2 fehuʻi ko e fē ʻa e taimi naʻá ke veape lolotonga aí ho nauná

Answers

ʻĪmisi
sīpinga 2 tali naʻá ku veape taimi kuo ʻosi ʻi he taimí

Examples

ʻĪmisi
uma ʻoku vela lahi

Q: When did you burn your arm?A: I burned it last week.

Q: When did she hurt her wrist?A: She hurt it yesterday.

ʻĪmisi
fakaʻilonga i
Use the Patterns

Hiki ha foʻi fehuʻi ʻe fā te ke lava ʻo ʻeke ki ha taha. Hiki ha tali ki he fehuʻi takitaha. Lau leʻolahi kotoa ia.

Additional Activities

Fakakakato ‘a e ngaahi ʻekitivitī mo e sivi ʻo e lēsoní ʻi he ʻinitanetí ʻi he englishconnect.org/learner/resources pe ʻi he Tohi Ngāue EnglishConnect 2.

Act in Faith to Practice English Daily

Hokohoko atu hono ako ʻa e lea faka-Pilitāniá he ʻaho kotoa pē. Fakaʻaongaʻi hoʻo “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.” Toe vakaiʻi hoʻo taumuʻa akó pea sivisiviʻi hoʻo ngaahi ngāué.

Conversation Group

Discuss the Principle of Learning: Counsel with the Lord

(20–30 minutes)

ʻĪmisi
ongomeʻa mali ʻoku lotu

ʻĪmisi
fakaʻilonga 1
Activity 1: Practice the Patterns

(10–15 minutes)

Toe vakaiʻi ʻa e lisi ʻo e ngaahi foʻi leá mo ha hoa.

Ako ʻa e sīpinga 1 mo ha hoa:

  • Akoako hono ʻeke ha ngaahi fehuʻí.

  • Akoako hono tali ha ngaahi fehuʻí.

  • Akoako ha fepōtalanoaʻaki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpingá.

Toe fai ʻa e sīpinga 2.

ʻĪmisi
fakaʻilonga 2
Activity 2: Create Your Own Sentences

(10–15 minutes)

Tulamaʻi e lavea takitaha ʻi he lisí. ʻOku lavea ʻa hoa E. Ko hoa A ko ha toketā ʻokú ne fai ha ngaahi fehuʻi mo fai ha faleʻi. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpinga mo e lea mei he lēsoni ko ʻení mo e lēsoni 20. Lea ʻaki ʻa e lahi taha te ke lavá. Taufetongi ʻa e ngaahi tuʻungá.

New Vocabulary

back

foki

finger/fingers

tuhu/ʻuluʻulu tuhu

What happened?

Ko e hā e meʻa naʻe hokó?

ʻĪmisi
tangata ʻoku mamahi hono umá

Example

  • A: What happened?

  • B: I hurt my shoulder.

  • A: When did you hurt your shoulder?

  • B: I hurt it two days ago. What should I do?

  • A: You should take medicine and rest. You shouldn’t exercise.

  • B: OK. Thank you.

List of Injuries

  • broken leg

  • bruised knee

  • burned hand

  • cut finger

  • hurt back

  • sprained ankle

ʻĪmisi
fakaʻilonga 3
Activity 3: Create Your Own Conversations

(15–20 minutes)

Fakatātaaʻi ʻa e tūkunga takitaha ʻOku lavea ʻa hoa E. Ko hoa A ko ha kaungāmeʻa ʻokú ne fai ha ngaahi fehuʻi. Fakaʻaongaʻi e ngaahi leá ʻi he tūkunga takitaha. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpinga mei he lēsoni ko ʻení mo e lēsoni 20. Fakahoko ha faleʻi lelei mo kovi. Taufetongi ʻa e ngaahi tuʻungá.

ʻĪmisi
ongo tangata ʻoku ʻaʻahi ki ha tangata ʻoku lavea hono vaʻé

Example:

You fell down the stairs.

Naʻá ke tō he sitepú.

Vocabulary Words: leg, arm

  • A: What happened to your leg and your arm?

  • B: I broke my leg and my arm.

  • A: When did you break them?

  • B: I broke them last week.

  • A: What happened?

  • B: I was walking. I felt dizzy. I fell down the stairs.

  • A: How are you feeling?

  • B: I feel exhausted.

Situation 1

You got in a car accident.

Naʻá ke ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi ha meʻalele.

Vocabulary Words: knee, wrist

Situation 2

You got hurt playing soccer.

Naʻá ke lavea he vaʻinga soká.

Vocabulary Words: head, nose

Situation 3

You fell off a ladder.

Naʻá ke tō mei ha tuʻunga.

Vocabulary Words: eye, tooth

Situation 4

You burned yourself while cooking.

Naʻá ke vela lolotonga hoʻo feimeʻatokoní.

Vocabulary Words: hand, finger

Situation 5

You lifted a heavy box.

Naʻá ke hiki ha puha mamafa.

Vocabulary Words: back, shoulder

Situation 6

You fell while running.

Naʻá ke tō lolotonga hoʻo lelé.

Vocabulary Words: foot, ankle

Evaluate

(5–10 minutes)

Sivisiviʻi hoʻo fakalakalaka ʻi he ngaahi taumuʻá pea mo hoʻo ngaahi ngāue ko ia ke akoako fakaʻaho ʻa e lea faka-Pilitāniá.

Evaluate Your Progress

I can:

  • Ask about others’ injuries.

    ʻEke fekauʻaki mo e ngaahi lavea ʻa e niʻihi kehé.

    ʻĪmisi
    fofonga ʻoku ʻikai fakahaaʻi e ongó, fofonga fiemālie, fofonga fiefia
  • Talk about my and others’ injuries.

    Talanoa ki heʻeku laveá mo e niʻihi kehé.

    ʻĪmisi
    fofonga ʻoku ʻikai fakahaaʻi e ongó, fofonga fiemālie, fofonga fiefia

Evaluate Your Efforts

Sivisiviʻi hoʻo ngaahi feinga ke:

  1. Ako ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e akó.

  2. Ako Maʻuloto ʻa e Ngaahi Foʻi Leá.

  3. Akoako ʻa e ngaahi sīpingá.

  4. Akoako he ʻaho kotoa.

Fokotuʻu ha taumuʻa. Fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ki he akó ʻi he “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.”

Vahevahe ʻa hoʻo taumuʻá mo ha hoa.

Act in Faith to Practice English Daily

“ʻE ueʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau fakalakalaka peá ne tataki kitautolu ki ʻapi, ka ʻe fiemaʻu ke tau kole ki he ʻEikí ke Ne fakahinohino mai e halá” (Larry R. Lawrence, “Ko e Hā ʻOku Teʻeki Ai Ke u Faí?,” Liahona, Nōvema 2015, 33).

Paaki